WASHINGTON, 11. travnja (Hina/Reuters) - Dvije neobične zvijezde - jedna prehladna, a druga premala za bilo koji poznati astronomski model - imaju obilježja posve drukčije vrste materije, objavili su astronomi.
WASHINGTON, 11. travnja (Hina/Reuters) - Dvije neobične zvijezde -
jedna prehladna, a druga premala za bilo koji poznati astronomski
model - imaju obilježja posve drukčije vrste materije, objavili su
astronomi. #L#
Znanstvenici vjeruju te zvijezde možda nisu sastavljene ni od atoma
ni od subatomskih čestica zvanih neutroni, nego od slobodnih sub-
subatomskih čestica zvanih kvarkovi.
NASA-in rendgenski observatorij Chandra pronašao je neobične
zvijezde opazivši velike količine rendgenskih zraka koje one
izlučuju, pa su astronomi prvo mislili da je riječ o neutronskim
zvijezdama, koje su dosad bile najekstremnija vrsta materije.
Neutronske zvijezde su ostaci eksplozija velikih zvijezda u
eksplozijama zvanim supernove i one su gotovo nevjerojatno guste:
čajna žličica materije neutronske zvijezde teži milijardu tona,
ili koliko zajedno teže svi automobili, kamioni i autobusi na
svijetu.
To je zato što su sastavljene samo od neutrona, za razliku od svih
ostalih poznatih tvari koje sačinjavaju atomi koji sadrže
neutrone, protone i elektrone s mnogo prostora među njima.
Astronomi vjeruju da bi ove dvije zvijezde mogle biti čak i gušće od
neutronskih zvijezda. Umjesto da ih čine neutroni, one bi mogle
biti sastavljene od kvarkova. Neutroni u neutronskim zvijezdama
sastavljeni su od kvarkova, ali imaju dovoljno prostora između
sebe.
Dvije novoopažene zvijezde mogle bi biti sastavljene od kvarkova
koji su nagurani jedni na druge. Pokaže li se to točnim, posrijedi
je fenomen koji astronomi nazivaju "neobične kvark zvijezde" i koji
je dosad postojao samo u teoriji.
Jedan od dokaza tog fenomena je ekstremno mala veličina jedne od
zvijezda, kazao je Jeremy Drake, istraživač Centra za astrofiziku
Harvard-Smithsonian, na NASA-inom briefingu.
Drakeova je skupina znanstvenika proučavala objekt poznat pod
nazivom RXJ 1856 u konstelaciji Corona Australis, udaljenoj oko 400
svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je razdaljina koju
svjetlost prijeđe u jednoj godini i iznosi oko 9,5 trilijuna
kilometara.
Astronomi su pretpostavili da je riječ o neutronskoj zvijezdi, ali
onda su upotrijebili observatorij Chandra i teleskop Hubble da bi
odredili njezinu veličinu. Otkrili su da je promjer zvijezde tek
oko 16 kilometara - što je ispod granice za neutronsku zvijezdu,
koje obično imaju promjer od 20 do 32 kilometra.
Jedan od načina da se stvori takva zvijezda, kazao je Drake, bio bi
da se neutronska zvijezda stisne na sastavne kvarkove i tako se
stvori "neobična kvark zvijezda".
U slučaju druge neobične zvijezde, astronom David Helfand sa
sveučilišta Columbia proučavao je objekt zvan 3C58, koji se nalazi
u konstelaciji Kasiopeja i udaljen je oko 10.000 svjetlosnih godina
od Zemlje.
Azijski astronomi uočili su taj objekt još 1181. godine, kad se
dogodila eksplozija supernove, kazao je Helfand. Počevši od
njegove povijesti, moderni su astronomi izračunali da se ostatak
zvijezde dosad morao ohladiti na oko 2,6 milijuna stupnjeva
Celzijusa. Međutim, zvijezda ima temperaturu od samo milijun
stupnjeva, što znači da je prehladna da bi bila neutronska
zvijezda.
Čak ni gustoća neutronske zvijezde ne bi bila dovoljna da se čestice
ovog tijela istisnu dovoljno brzo da bi se ohladio na tu
temperaturu, kazao je Helfand. 3C58 bi trebao biti do pet puta gušći
da bi se to dogodilo.
"Naše istraživanje pokazuje da je središte ovog tijela sastavljeno
od neke nove egzotične materije", zaključio je Helfand.
(Hina) jšk dgk