BRUXELLES, 10. travnja (Hina/Reuters) - Kakav otac, takav sin: kad se o umjetnosti radi, to se najbolje može vidjeti na primjeru obitelji Brueghel.
BRUXELLES, 10. travnja (Hina/Reuters) - Kakav otac, takav sin: kad
se o umjetnosti radi, to se najbolje može vidjeti na primjeru
obitelji Brueghel. #L#
Flamanski slikar iz 16. stoljeća Pieter Brueghel stariji,
utemeljio je dinastiju slikara. Slavan po svojim prikazima
biblijskih i mitoloških priča smještenih u rustikalni nizozemski
pejzaž, Brueghel je rođen 1525. godine u gradu Breda, a postao je
majstorom antwerpenskog slikarskog ceha 1551.
Njegov najstariji sin, rođen samo pet godina prije majstorove
smrti, nije samo naslijedio njegovo ime, već se potpuno posvetio
preslikavanju očevih popularnih prikaza burnog seljačkog života.
Izložba "Brueghel Enterprises" u Muzeju stare umjetnosti u
Bruxellesu posvećena je modi izrade kopija u 17. stoljeću, a po prvi
put predstavlja plodnu trgovinu reprodukcijama radionice Pietera
mlađeg.
Tromjesečna izložba, otvorena 22. ožujka, ne daje odgovor na
pitanje je li Brueghel mlađi iskazivao poštovanje ocu ili je
jednostavno unovčio svoju sposobnost da reproducira najpoznatija
djela za zainteresirane kupce.
Izložba je uzdrmala ustaljene negativne stavove prema kopijama.
Kustosi tvrde da prije 400 godina kopije nisu značile krivotvorenje
ili nedostatak originalnosti.
Izložene su tri originalne slike Pietera starijeg i četvrta, čiju
autentičnost još treba dokazati.
Stariji je Brueghel bio jedan iz novog vala flamanskih slikara koji
su se odmakli od stiliziranih minijatura i talijanske potrage za
savršenim oblikom da bi našli svoje mjesto u realizmu - stilskom i
sadržajnom. Replike koje je izrađivao njegov sin, poput današnjih
umjetničkih postera, omogućavale su da ta majstorska djela budu
pristupačna i za trgovce.
"Iz radionice je izlazio vrlo veliki broj kopija. Ako se zna da
postoji 140 primjeraka 'Zimskog pejzaža', onda je to sigurno bila
vrlo popularna slika", kaže Peter van den Brink, glavni direktor
izložbe.
Uz muzejske izloške "Popisa pučanstva u Betlehemu" i "Zimskog
pejzaža", niže se do 10 reprodukcija iz radionice Pietera mlađeg.
Organizatori smatraju da će izložba prisiliti posjetitelje da se
usredotoče na sitne detalje koji su specifični za Brueghelov rad.
"Nitko nije naviknut na prostor ispunjen jednakim slikama", kaže
van den Brink. "To pomaže da posjetitelj zaista dobro promotri
sliku."
Izloženo je devet kopija "Popisa pučanstva u Betlehemu", ledenog
pejzaža prepunog lutkastih likova, s djecom koja se kližu i
grudaju, seljacima koji čavrljaju u grupama, kokošima koje
kljucaju i ljudima koji istovaruju vreće pšenice s kola. Glavni
likovi - trudna Djevica Marija na mazgi koju vodi Josip - prolaze
nezamjetni unutar te scene koja vrvi životom.
"Pieter stariji imao je vrlo snažnu viziju čovjeka", mišljenje je
kustosice Veronique Bucken.
"Bio je sarkastičan, ali i nježan prema ljudskom rodu. Možda se
rugao ljudima na svojim slikama, ali imate dojam da ih je i volio".
Kopije su na prvi pogled vjerne reprodukcije, ali u tamnijim,
jačim, smeđijim tonovima. Sveukupni dojam ipak pokazuje različite
stupnjeve iskustva među slikarima koji su radili kopije.
Ispuštanje - npr. lika dječaka koji vuče klizaljke, sunca koje
zalazi - navodi na zaključak da su Pieter mlađi i njegovi suradnici
slikali na temelju Brueghelovih skica, a da originale nisu niti
vidjeli.
Usprkos brojnosti djela iz sinove radionice, stručnjaci za
umjetnost slažu se da je Pieter stariji bio bolji slikar. "Bio je
veći genij zbog svoje iznimne inovativnosti", kaže Bucken,
dodajući da je Brueghel stariji bio jedan od prvih slikara koji je
slikao snijeg. Ne zna se da li se Pieter mlađi - kasnije nazvan
"Đavolji Brueghel" zbog poznatih prikaza vilenjaka, vatre i
grotesknih čudovišta - ikada uspio osloboditi očevog naslijeđa.
"Ne znamo ništa o njegovom statusu slikara", kaže van den Brink.
"Nitko nije znao tko je on". Nakon očeve smrti, mladog Pietera i
njegovog brata Jana odgojila je njihova baka Mayken Verhulst van
Bessemers, koja je i sama bila umjetnica. Vjeruje se da ih je ona
uputila u slikarstvo prije nego što je Pieter mlađi i sam postao
majstorom 1585. godine, otvorivši svoj atelje u lučkom gradu
Antwerpenu. To je bio unosan posao, iako dokumentacija pokazuje da
je često bio u financijskim teškoćama.
Ostaje pitanje je li Pieter mlađi bio frustrirani slikar, koji je
bio osuđen da živi u očevoj sjeni, ali dovoljno kopija Brueghelovih
majstorskih djela svjedoče o tome da je bio lukavi poslovni
čovjek.
(Hina) pgo bnš