ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Jom ha-Šoa - Dan sjećanja na šest milijuna nevinih židovskih žrtva stradalih tijekom nacističke strahovlade u Drugome svjetskom ratu u razdoblju od 1941. do 1945. tradicionalno je danas obilježen kod
spomenika Mojsiju na zagrebačkome groblju Mirogoju.
ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Jom ha-Šoa - Dan sjećanja na šest
milijuna nevinih židovskih žrtva stradalih tijekom nacističke
strahovlade u Drugome svjetskom ratu u razdoblju od 1941. do 1945.
tradicionalno je danas obilježen kod spomenika Mojsiju na
zagrebačkome groblju Mirogoju.#L#
Počast junacima i žrtvama najvećega pogroma u dugoj povijesti
židovskoga naroda koji Židovi nazivaju Šoa - veliko stradanje,
velika nesreća, odali su članovi židovske zajednice i građani
Zagreba te predstavnici hrvatskih vlasti, glavnoga grada,
diplomatskoga zbora i drugih vjerskih zajednica.
Tradicijska komemoracija s paljenjem šest svijeća sjećanja za šest
milijuna Židova, molitva glavnoga rabina u Hrvatskoj Kotela Da-
Dona te polaganje vijenaca ove godine bila je u znaku pisama i
oporuka koje su Židovi iz logora smrti tajno upućivali svojoj
rodbini i nežidovskim prijateljima.
Na komemoraciji čitala su se i imena žena i djece koja su stradala u
sabirnome logoru Đakovo, jer, kako je istaknuo predsjednik
Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj
Ognjen Kraus, svaka stradala osoba ima svoje ime i prezime i svoju
individualnu sudbinu. A kako je rekao Kraus, do danas se ne znaju
imena svih žrtava Šoe.
Zato je i danas na Mirogoju pročitana pjesma "Zelda: Svatko ima
svoje ime" kao dio svjetskoga projekta "Svaka osoba ima svoje ime"
što ga je pokrenuo jeruzalemski Memorijalni centar Jad Vašem.
Osvrnuvši se na važne događaje koji su se u židovskoj zajednici u
Hrvatskoj desili od prošle komemoracije, Kraus je izdvojio
objavljivanje knjige Ive i Slavka Goldsteina "Holokaust u
Zagrebu". Po njegovim riječima, to je najobuhvatnija knjiga o
stradanju Židova u Zagrebu u razdoblju od 1941. do 1945. koja to
teško razdoblje prikazuje objektivno i istinito, a bez političkih i
ideoloških ocjena. Zato, ustvrdio je Kraus, neki krugovi koji su tu
knjigu napadali govorili su sami o sebi i o svojoj poziciji
zaštitnika zločina koji se dogodili u NDH.
Što se pak tiče budućnosti židovske zajednice u Hrvatskoj,
predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj istaknuo je
da njezin razvoj i realizaciju planova "onemogućuje problem
povrata otete židovske imovine u više nacionalizacija". S tim u
vezi Kraus je izrazio nadu da će "konačno donošenje zakona koji će
to pitanje regulirati potvrditi i vitalnost židovske zajednice u
Hrvatskoj".
Kraus se osvrnuo i na sadašnju situaciju u Izraelu rekavši da
"Židovi u Hrvatskoj s brigom i strepnjom prate smanjenje izgleda za
mir". Zato je i uputio u ime male židovske zajednice u Hrvatskoj
poruku da se problemi između Židova i Palestinaca u Izraelu
"pokušaju riješiti razumno i sa sporazumijevanjem a bez terorizma i
odmazde".
Jer, kako je zaključio Kraus, "bez obzira što i u Europi ponovno
gore sinagoge, Židovi vjeruju i nadaju se boljoj budućnosti".
Jom ha-Šoa obilježava se uvijek istoga datuma - 27. nisana po
židovskome kalendaru od 1951. kada je Izraelski parlament - Knesset
donio tu odluku u spomen na ustanak Židova u Varšavskome getu u
proljeće 1943. Simbolika toga dana je višestruka pa tako taj dan
pada tijekom brojanja sedam tužnih tjedana između blagdana Pesaha i
Šavuota u vrijeme kada su se židovskome narodu tijekom povijesti
događale najveće nesreće.
Kod spomenika Mojsiju položeni su vijenci Židovske općina Zagreb,
Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, a u ime predsjednika
Republike vijenac je položio njegov izaslanik Tomislav Car.
Vijence su položili i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivica
Kostović, potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović,
zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić te izaslanstvo poljskoga
veleposlanstva u Republici Hrvatskoj.
(Hina) ip mć