FRANCUSKA, POČETAK IZBORNE KAMPANJE, NASILJE I ANTISEMITIZAM

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 7. travnja (Hina) - Odlukom Ustavnog vijeća, najviše sudbene instance, da prihvati šesnaest kandidatura za predsjedničke izbore, u Francuskoj je u subotu i službeno počela izborna kampanja za prvi krug predsjedničkih izbora koji se održava 21. travnja. #L# Rekordan broj pretendenata na "prijestolje Pete republike", gotovo dvostruko više nego na izborima 1995. i 1988. godine, kao i činjenica da su dva najozbiljnija kandidata, predsjednik Jacques Chirac i premijer Lionel Jospin već pet godina na čelu francuske izvršne vlasti, razlogom su, vjerojatno, što izborna kampanja protječe u znaku raširene ravnodušnosti javnosti i odsustva istinske idejne i političke rasprave. Sutradan nakon odluke Ustavnoga vijeća tako Le Figaro izražava nadu da će "rasprava napokon početi", dok France Soir s nestrpljenjem očekuje tu budnicu i naslovljuje: "Kad će nas više probuditi?". Pravu inflaciju kandidata - uz nepobitan osjećaj da je najveći dio njih tu tek da igraju statiste - prati besprimjerna suglasnost dvojice favorita, Chiraca i Jospina, glede osnovnih pitanja koje muče Francuze: nesigurnost, nezaposlenost, društvena nejednakost, mirovinski režim, korupcija i slično. Porast broja nasilja sve više uznemirava prosječnog Francuza, jer po službenim statistikama Francuska je sredinom 1999. godine nadmašila čak i Sjedinjene Države po broju zločina i prijestupa na 100.000 stanovnika. Ova sociološka značajka - zajedno s iznenadnom provalom "antisemitskog nasilja", koja se pak pripisuje "prelijevanju" bliskoistočnog sukoba na tlo Francuske - zasjenila je sve druge teme i desnica pokušava, istina potiho, porast nasilja pripisati ljevici koja tobože to pitanje minimizira te u zahtjevima za većom sigurnošću prepoznaje očitovanje konzervativnog svjetonazora ili, čak, ksenofobije - ovo stoga što je najveći dio kažnjeničke populacije "useljeničkog" porijekla. No, rast nasilja općenito i poglavito "antisemitskog nasilja", napadaji na sinagoge, židovska groblja ili škole u pariškoj regiji, Strasbourgu, Marseilleu, Lyonu i drugdje zadnjih desetak dana, svakako nisu tema oko koje bi moglo doći do dubljih podjela i razlika, ne bar među ozbiljnijim pretendentima. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će čak 72 posto od velike mase neodlučnih birača, koja sama čini gotovo polovicu biračkog tijela, svoj glas dati kandidatu koji bude ulijevao najviše povjerenja kad je posrijedi borba protiv nesigurnosti. Predsjednik Chirac se tako u svom programu zauzima za osnutak Ministarstva unutrašnje sigurnosti, dok premijer Jospin nudi Ministarstvo javne sigurnosti - razlika vidljiva tek na semantičkoj ravni. Chirac se u borbi protiv nasilja zauzima za program nazvan "nula nekažnjivosti", što Jospin prevodi na način one starorimske: "nijedan delikt ne smije ostati bez sankcije". Sami naslovi njihovih političkih programa su više nego rječiti - Chiracovom "Mom zalaganju za Francusku" Jospin suprotstavlja "Zalažem se". Bliskost u osnovnim stavovima dvojice glavnih kandidata - koje takvima bar predstavljaju mediji i rezultati ispitivanja javnoga mnijenja, što sve zajedno ipak nije isto što i sami izbori - urodila je već jednim paradoksalnim rezultatom: budući da je osvajanje centra preduvjet pobjede u drugom krugu (takvo je bar iskustvo Pete republike), oni su u tome naumu toliko uspjeli da su gotovo istisnuli jedinog kandidata centra, Francoisa Bayroua, čelnika Unije za francusku demokraciju. Kao da prvoga kruga izbora i nema, pa su sva očekivanja odložena do duela dvojice finalista, planiranog za 30. travnja, to jest: za Valpurginu noć. (Hina) fcet rt