ZAGREB, 6. travnja (Hina) -ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izrazio je u poruci koju je poslao predsjedniku Palestinske autonomije Jaseru Arafatu solidarnost s palestinskim narodom, te potvrdio načelnu podršku Republike
Hrvatske pravu Palestinaca na samoodređenje i stvaranje samostalne države, priopćeno je u petak iz Ureda Predsjednika. Mesić je u isto vrijeme naglasio da terorističke metode ne mogu pomoći u borbi za stvaranje palestinske države, precizirajući da je trajno i pravedno rješenje krize na Bliskom Istoku moguće ostvariti samo pregovorima u kojima će sve strane morati pokazati maksimalni osjećaj odgovornosti i spremnosti na kompromise.ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio je u petak u Zagrebu da izvješće Europske komisije o zemljama procesa stabilizacije i pridruživanja u onom dijelu koji govori o Hrvatskoj snažno naglašava pozitivne elemente koji su obavljeni i na kojima se ovoga trenutka u Hrvatskoj radi. "To Izvješće snažno naglašava pozitivne elemente koji su obavljeni i one na kojima se radi ovoga trenutka, ali upućuje i na ono što treba popraviti", rekao je Picula novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci po povratku iz službenog posjeta Latviji i Estoniji. Europska komisija u četvrtak je objavila prvo godišnje izvješće o stanju u
ZAGREB, 6. travnja (Hina) -
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izrazio je u poruci
koju je poslao predsjedniku Palestinske autonomije Jaseru Arafatu
solidarnost s palestinskim narodom, te potvrdio načelnu podršku
Republike Hrvatske pravu Palestinaca na samoodređenje i stvaranje
samostalne države, priopćeno je u petak iz Ureda Predsjednika.
Mesić je u isto vrijeme naglasio da terorističke metode ne mogu
pomoći u borbi za stvaranje palestinske države, precizirajući da je
trajno i pravedno rješenje krize na Bliskom Istoku moguće ostvariti
samo pregovorima u kojima će sve strane morati pokazati maksimalni
osjećaj odgovornosti i spremnosti na kompromise.
ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio
je u petak u Zagrebu da izvješće Europske komisije o zemljama
procesa stabilizacije i pridruživanja u onom dijelu koji govori o
Hrvatskoj snažno naglašava pozitivne elemente koji su obavljeni i
na kojima se ovoga trenutka u Hrvatskoj radi.
"To Izvješće snažno naglašava pozitivne elemente koji su obavljeni
i one na kojima se radi ovoga trenutka, ali upućuje i na ono što
treba popraviti", rekao je Picula novinarima u zagrebačkoj zračnoj
luci po povratku iz službenog posjeta Latviji i Estoniji. Europska
komisija u četvrtak je objavila prvo godišnje izvješće o stanju u
zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja.
"Izvješće je značajno ohrabrenje projektu koji je hrvatska Vlada u
snažnom dosluhu s narodom započela prije dvije godine. To je ulazak
u društvo onih koji sada jesu u Europskoj uniji i onih koji će to
biti za dvije do tri godine. Mi smo ovoga trenutka prepoznati u
Europskoj uniji kao zemlja od koje se može tražiti više", ocijenio
je šef hrvatske diplomacije.
Na novinarsko pitanje - ne implicira li Izvješće da je u odnosima
Hrvatske i Jugoslavije došlo do pada, Picula je naglasio da odnosi
Zagreba i Beograda nisu u silaznoj putanji. Ujedno je najavio i svoj
posjet Beogradu 23. travnja "kada ćemo potvrditi da između Zagreba
i Beograda postoji perspektiva stabilne suradnje".
ZAGREB - Hrvatska s jedne i Latvija i Estonija s druge strane imaju
visoku razinu političkog razumijevanja i prostora za poboljšanje
gospodarske suradnje, a u budućnosti mogle bi uspostaviti
partnerstvo budući da se radi o državama koje dijele mnoge
sličnosti iz nedavne prošlosti kao i ciljeve u budućnosti, izjavio
je u petak hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
"Rezultate posjeta možemo podijeliti u dvije skupine", izjavio je
ministar Picula novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci po povratku
iz službenog posjeta Latviji i Estoniji. "S jedne strane to je
potvrda visoke razine političkog razumijevanja između Hrvatske i
baltičkih zemalja i jačanje gospodarske suradnje... a s druge radi
se o uspostavi partnerstva između država koje dijele mnoge
sličnosti iz nedavne prošlosti i ciljeve u budućnosti", rekao je
hrvatski šef diplomacije.
MOSTAR - HDZ BiH zatražit će održavanje referenduma o ustavnim
promjenama i teritorijalno-administrativnom preustroju Bosne i
Hercegovine sa zahtjevom za uspostavom treće federalne jedinice
ako se ustavnim amandmanima u skupštinskoj proceduri Hrvati "svedu
na nacionalnu manjinu", priopćeno je nakon višesatne zatvorene
sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH održane u petak u Mostaru.
Na sjednici je izraženo nezadovoljstvo sinoć prihvaćenim ustavnim
promjenama u Republici Srpskoj. Predsjedništvo HDZ-a BiH
procijenilo je da će kao i u Republici Srpskoj i u Parlamentu
Federacije BiH doći do "daljnjeg degradiranja obezvrijeđenih
konstitutivnih prava hrvatskoga naroda". Čelništvo te stranke
zahtijevat će od svojih zastupnika u Parlamentu da "istaknu
zahtjeve za provedbu referenduma u BiH o ustavnim promjenama svih
građana Bosne i Hercegovine i njezinih konstitutivnih naroda",
navodi se u priopćenju HDZ-a BiH.
Istodobno se traži dosljedna federalizacija BiH "u smislu njezine
dosljedne kantonizacije ili izgradnje BiH kao države s tri
federalne jedinice s većinom svakog konstitutivnog naroda u tim
jedinicama".
BEOGRAD - Američki izaslanik Pierre-Richard Prosper upozorio je u
petak Beograd da vrijeme za konkretnu suradnju s Međunarodnim
kaznenim sudom (ICTY) "pritišće", dodavši da Washington može
povući svoju podršku Jugoslaviji. Prosper je u Beogradu razgovaro s
jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, ministrom
vanjskih poslova Goranom Svilanovićem i srbijanskim premijerom
Zoranom Đinđićem.
"Jasno je da vrijeme požuruje, da se nešto mora učiniti u vezi s tim
jer želimo vidjeti da se ta suradnju konkretizira", izjavio je
Prosper nakon razgovora s Đinđićem. Prosper, kojeg je američka
administracija zadužila za pitanja ratnih zločina, stigao je
nenadano u Beograd dan nakon Koštuničinih izjava prema kojima bi
zakon o suradnji s ICTY-jem trebao biti prihvaćen 10. travnja.
MOSTAR - Privremena uprava Hercegovačke banke je zajedno s Uredom
visokog predstavnika za BiH (OHR) sudskim vlastima dosad dostavila
20 slučajeva u kojima postoje naznake zloporabe ili kriminala u
Hercegovačkoj banci, dok bi istraga trebala potrajati još nekoliko
mjeseci, priopćila je danas u Mostaru privremena upraviteljica
banke Toby Robinson.
Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petritsch prije godinu dana
proglasio je privremenu upravu u Hercegovačkoj banci koja je
slijedila samo mjesec dana nakon uspostave Hrvatske samouprave.
Odgovarajući na upit na konferenciji za novinare održanoj u petak u
Mostaru je li se ušlo u trag "zloporabljenim kunama" koje su stizale
iz hrvatskog proračuna upraviteljica Robinson je rekla da se
provjerava gdje je završila "svaka kuna" od 1,1 milijardi koje su
1999. a pretpostavlja se 1998. i 2000. uplaćivane za pomoć Hrvatima
u BiH. Dodala je da pojedine kategorije vojnika ili stradalnika
nisu bile obuhvaćene tom pomoći iako je novac stizao u banku. "To je
jedno od područja koje istražujemo u suradnji s vlastima Republike
Hrvatske", izjavila je Robinson.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi službeno će
u subotu posjetiti Bosnu i Hercegovinu i razgovarati s bosanskim
kolektivnim predsjedništvom, objavila je Komisija u petak.
Cilj Prodijeva posjeta je da se utvrdi gdje se BiH nalazi u ovom
trenutku s obzirom na proces stabilizacije i pridruživanja. Prodi
će se sastati s članovima kolektivnog predsjedništva Bosne i
Hercegovine Berizom Belkićem, Jozom Križanovićem i Živkom
Radišićem, te s premijerom Draganom Mikerevićem.
GAZA - Palestinski predsjednik Jaser Arafat imenovao je
izaslanstvo, na čelu s pregovaračem Saebom Erakatom, koje će
razgovarati s posebnim američkim izaslanikom za Bliski istok
Anthonyem Zinnijem, priopćio je u petak savjetnik palestinskog
čelnika Nabil Abou Roudeina. "Predsjednik Arafat je odredio
izaslanstvo predvođeno ministrom za lokalnu upravu Saebom Erakatom
koje će se sastajati s američkim izaslanikom, a u skladu s
najnovijim dogovorom između Arafata i generala Zinnija", rekao je
Roudeina.
Zinni je u četvrtak dobio odobrenje izraelskog premijera Ariela
Sharona da se s Arafatom sastane u njegovu sjedištu u Ramallahu.
Sastanak je upriličen u petak nakon čega Arafat objavljuje odluku o
imenovanju izaslanstva koje bi bilo zaduženo za daljne kontakte sa
Zinnijem. Zinni je prvi strani diplomat koji se sastao s Arafatom od
početka sveopće izraelske ofenzive započete prije tjedan dana.
ZAGREB - Diljem svijeta u petak su održani prosvjedi čiji sudionici
izražavaju nezadovoljstvo i osuđuju izraelske napade na Zapadnoj
obali, prenijele su agencije.
U Jordanu se u petak okupilo nekoliko desetaka tisuća prosvjednika.
Policija je bacila suzavac na 3.000 okupljenih ispred izraelskog
veleposlanstva u Ammanu. Demonstranti su pozvali jordansku vladu
da poništi mirovni sporazum potpisan s Izraelom 1994. te su od
arapske vojske zatražili pohod na židovsku državu. "Želimo ići na
Jeruzalem. Milijuni Arapa žele postati mučenici", izvikivali su.
I u Egiptu se u petak na ulicama velikih gradova okupilo nekoliko
desetaka tisuća prosvjednika. Oko 5.000 osoba - muškaraca,žena,
djece i starijih osoba okupilo se ispred izraelskog veleposlanstva
u Kairu tražeći njegovo zatvaranje i protjerivanje veleposlanika.
Ističući palestinske zastave i fotografije palestinskog
predsjednika Arafata te karikaturu izraelskog premijera Ariela
Sharona prikazanog kao vampira, prosvjednici su iskazivali potporu
palestinskom narodu.
BETLEHEM - Svećenici u betlehemskoj crkvi Kristova rođenja ostaju
polako bez hrane, ali će ostati u zdanju kako bi pokušali spriječiti
krvoproliće između Palestinaca koji se nalaze u crkvi i izraelskih
snaga koje su okružile kompleks.
Dvjestotinjak Palestinaca pronašlo je utočište u crkvi prije
četiri dana i tamo je i dalje zatvoreno, zajedno sa svećenicima i
četiri časne sestre, dok se izraelske snage nalaze oko crkve, jedne
od najsvetijih mjesta kršćanstva. Poljski je radio objavio da su te
četiri časne sestre poljske karmelićanke. "Svećenstvo je zapravo
dobrovoljno zatočeno između dvije vatre. Ono ne može napustiti
crkvu iz straha da će inače doći do krvoprolića", rekao je franjevac
Giacomo Bini.
NABLUS - Izraelska vojska je u petak intenzivirala napade na
Zapadnoj obali i ubila 24 Palestinca, među kojima šest članova
radikalnog pokreta Hamas, nakon susreta američkog izaslanika
Anthonyja Zinnija s predsjednikom Jaserom Arafatom opkoljenom u
njegovom stožeru u Ramallahu.
Osim toga, izraelski vojnici ušli su tijekom večeri u stan
palestinskog ministra informiranja Jasera Abed Rabboa u El-Birehu,
prema jednom njegovom bliskom suradniku. Jake izraelske operacije
nastavile su se unatoč pozivima američkog presjednika Georga Busha
u četvrtak na povlačenje iz šest palestinskih gradova ponovno
okupiranih na Zapadnoj obali i prije dolaska u regiju američkog
državnog tajnika Colina Powella sljedećeg tjedna.
WASHINGTON - Sjedinjenje Države žele da se izraelske snage "što je
prije moguće" povuku iz palestinskih gradova, priopćio je je State
Department u petak. "Predsjednik George Bush očekuje rezultate, a
to podrazumijeva što ranije povlačenje", izjavio je zamjenik
glasnogovornika State Departmenta Philip Reeker.
Reeker nije želio komentirati stav Izraela koji je nastavio
ofenzivu unatoč govoru američkog predsjednika Busha u četvrtak u
kojem je Bush tražio povlačenje izralsekih snaga, ali nije rekao
"trenutačno". Američki državni tajnik Colin Powell će u nedjelju
navečer krenuti iz Washingtona na turneju po Bliskom Istoku na
traženje Busha, kako bi pokušao ublažiti izraelsko-palestinske
napetosti.
CRAWFORD, Teksas - Američki predsjednik George Bush i britanski
premijer Tony Blair počeli su u petak navečer na Bushovom ranču u
Teksasu razgovore koji bi trebali potrajati preko vikenda, a glavne
su im teme bliskoistočna kriza i Irak. Prije početka razgovora Bush
je izjavio da potraga za mirom na Bliskom Istoku može uspjeti i bez
palestinskog vođe Jasera Arafata jer "postoje i drugi vođe u
regiji". Bush je krizirao Arafata jer nije ispunio obećanje da će
zaustaviti palestinski terorizam, pa stoga nije zaslužio američko
povjerenje.
"On je iznevjerio svoj narod, a u regiji postoje i drugi vođe",
rekao je Bush navodeći saudijskog princa Abdulaha, egipatskog
predsjednika Hosni Mubaraka i jordanskog kralja Abdulaha II. Dok
Izraelci nastavljaju vojnu ofenzivu na Zapadnoj Obali Bijela kuća
izbjegava ih kritizirati jer nisu poslušali Bushov zahtjev da
povuku svoje snage. Bush je također izjavio da bi irački
predsjednik Sadam Husein "morao otići" te izrazio uvjerenje da može
izgraditi koaliciju koja će se pobrinuti za to. Dodao je da će s
britanskim premijerom razmotriti "sve opcije" u vezi Iraka.
(Hina) md md