SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 5. travnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izrazio je, u poruci što ju je poslao predsjedniku Palestinske autonomije Yasseru Arafatu, solidarnost s palestinskim narodom, te potvrdio načelnu podršku Republike Hrvatske pravu Palestinaca na samoodređenje i stvaranje samostalne države, priopćeno je u petak iz Ureda Predsjednika. Predsjednik Mesić je u isto vrijeme naglasio kako terorističke metode ne mogu pomoći u borbi za stvaranje palestinske države, precizirajući da je trajno i pravedno rješenje krize na Bliskom istoku moguće ostvariti samo pregovorima u kojima će sve strane morati pokazati maksimalni osjećaj odgovornosti i spremnosti na kompromise, ističe se u priopćenju. ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula u petak je razgovorima s latvijskim premijerom Andrisom Berzinšom, potpredsjednikom parlamenta Rihardsom Piksom i ministrom obrane Girtsom Valdisom Kristovskim završio dvodnevni službeni posjet Latviji. Kako je priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova, u razgovorima s latvijskim premijerom Andris Berzinšom potvrđena je zainteresiranost obje strane za pregovore u svezi Ugovora o slobodnoj trgovini kao i o mogućnostima predstavljanja hrvatskog gospodarstva i turizma u Latviji. Premijer Berzinšon je podržao poziv ministra Picule za predstavljanje latvijskog gospodarstva na Zagrebačkom velesajmu. MOSTAR - Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zatražit će održavanje referenduma o ustavnim promjenama i teritorijalno-administrativnom preustroju Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za uspostavom treće federalne jedinice ukoliko se ustavnim amandmanima u skupštinskoj proceduri Hrvati "svedu na nacionalnu manjinu", priopćeno je nakon višesatne zatvorene sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH održane u petak u Mostaru. Na sjednici je izraženo nezadovoljstvo sinoć prihvaćenim ustavnim promjenama u Republici Srpskoj. Predsjedništvo HDZ-a BiH procijenilo je da će kao i u Republici Srpskoj i u Parlamentu Federacije BiH doći do "daljnjeg degradiranja obezvrijeđenih konstitutivnih prava hrvatskoga naroda". Čelništvo te stranke zahtijevat će od svojih zastupnika u Parlamentu da "istaknu zahtjeve za provedbu referenduma u BiH o ustavnim promjenama svih građana Bosne i Hercegovine i njezinih konstitutivnih naroda", navodi se u priopćenju HDZ-a BiH. Istodobno se traži dosljedna federalizacija BiH "u smislu njezine dosljedne kantonizacije ili izgradnje BiH kao države s tri federalne jedinice s većinom svakog konstitutivnog naroda u tim jedinicama". BEOGRAD - Američki izaslanik Pierre-Richard Prosper upozorio je u petak Beograd da vrijeme za konkretnu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) "pritišće", dodavši da Washington može povući svoju podršku Jugoslaviji. Prosper je u Beogradu razgovaro s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem i srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem. "Jasno je da vrijeme požuruje, da se nešto mora učiniti u vezi s tim jer želimo vidjeti da se ta suradnju konkretizira", izjavio je Prosper nakon razgovora s Đinđićem. Prosper, kojeg je američka administracija zadužila za pitanja ratnih zločina, stigao je nenadano u Beograd dan nakon Koštunićinih izjava prema kojima bi zakon o suradnji s ICTY-jem trebao biti prihvaćen 10. travnja. SARAJEVO - Odluka parlamenta Republike Srpske da usvoji amandmane na entitetski ustav koji ne osiguravaju cjelovitu provedbu odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda, osudile su političke stranke s bošnjačkim predznakom dok su najviši dužnosnici srpskog entiteta ocijenili kako je riječ o "bolnom kompromisu" koji ne daje razloga za slavlje. Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić odbacio je u petak svaku mogućnost prihvaćanja ustavnih amandmana što su ih praktično nametnule političke stranke sa srpskim predznakom. "Ovi amandmani znače legaliziranje etničkog čišćenja i genocida", kazao je novinarima Tihić optuživši istodobno Srpsku demokratsku stranku (SDS) i stranke-članice Alijanse za promjene za takav ishod rasprave u parlamentu Republike Srpske. ZAGREB - Plenarnom sjednicom u sjedištu UNESCO-a u Parizu završena je u petak dvodnevna konferencija posvećena jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. U radu sjednice sudjelovali su, uz ministre države regije - Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Moldove, Rumunjske, SR Jugoslavije i Turske, i predstavnici država kandidata za članstvo u EU, predstavnici država Europske unije, zatim Japana, Norveške, Ruske Federacije, SAD-a i Švicarske, te predstavnici UN-a, Eeuropske komisije, Pakta o stabilnosti, Vijeća Europe, OESS-a, OECD-a, EBRD-a i Svjetske banke. Rasprava je pokazala zainteresiranost sudionika za probleme jugoistoka Europe, a rečeno je kako bi trebalo odrediti priopritete i osigurati donatore za detaljizirani i objedinjeni prijedlog projekata iz područja djelatnosti UNESCO-a. Također je potrebno usuglasiti i koordinirati aktivnosti inicijativa u regiji u cilju veće učinkovitosti i bržeg uključenja država regije u euro- atlantske integracije, osnažiti regionalne urede UNESCO-a te, po potrebi, ustrojavati tematski usmjerene Radne skupine stručnjaka jugoistočne Europe kao savjetodavna tijela Glavnog tajništva UNESCO-a. MOSTAR - Privremena uprava Hercegovačke banke je zajedno s Uredom visokog predstavnika za BiH (OHR) sudskim vlastima do sada dostavila 20 slučajeva u kojima postoje naznake zloporabe ili kriminala u Hercegovačkoj banci, dok bi istraga trebala potrajati još nekoliko mjeseci, priopćila je danas u Mostaru privremena upraviteljica banke Toby Robinson. Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petritsch prije godinu dana proglasio je privremenu upravu u Hercegovačkoj banci koja je slijedila samo mjesec dana nakon uspostave Hrvatske samouprave. Odgovarajući na upit na konferenciji za novinare održanoj u petak u Mostaru je li se ušlo u trag "zloporabljenim kunama" koje su stizale iz hrvatskog proračuna upraviteljica Robinson je rekla da se provjerava gdje je završila "svaka kuna" od 1,1 milijardi koje su 1999. a pretpostavlja se 1998. i 2000. uplaćivane za pomoć Hrvatima u BiH. Dodala je da pojedine kategorije vojnika ili stradalnika nisu bile obuhvaćene tom pomoći iako je novac stizao u banku. "To je jedno od područja koje istražujemo u suradnji s vlastima Republike Hrvatske", izjavila je Robinson. WASHINGTON - Kada bi Sjedinjene Države na Bliski istok uputile mirovne snage, trebalo bi im 20.000 dobro uvježbanih vojnika, izvješćuje u petak The Washington Times pozivajući se na američki vojni dokument. Administracija Georgea W. Busha opetovano ističe da nema namjeru u tu regiju uputiti mirovne snage, ali u dokumentu američke Vojne škole za napredne vojne studije (SAMS) detaljno je razrađeno kako bi se takve snage morale razmjestiti. SAMS je prošle godine izveo spomenutu studiju o mogućoj strategiji u kojoj se spominje da bi se tijekom prve godine vojnici razmjestili u Gazi, Hebronu, Jeruzalemu i Nablusu. Izraelska se vojska u istom dokumentu opisuje kao "golema gorila...dobro utrenirana i naoružana...i poznata po tome da pri izvršenju misije ne mari za međunarodno pravo". BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi službeno će u subotu posjetiti Bosnu i Hercegovinu i razgovarati s s bosanskih kolektivnim predsjedništvom, objavila je Komisija u petak. Cilj Prodijeva posjeta je da se utvrdi gdje se BiH nalazi u ovom trenutku s obzirom na proces stabilizacije i pridruživanja. Prodi će se sastati s članovima kolektivnog predsjedništva Bosne i Hercegovine Berizom Belkićem, Jozom Križanovićem i Živkom Radišićem, te s premijerom Draganom Mikerevićem. JERUZALEM - Tijela osmero ubijenih Palestinaca pronađena su u blizini crkve Kristova rođenja u Betlehemu na Zapadnoj obali, izvijestio je izraelski radio. Na tijelima su vidljivi znakovi mučenja, javlja isti izbor i dodaje da su tijela prebačena na izraelsko područje. Za sada se ne zna jesu li Palestince ubili izraelski vojnici ili su ih ubili sunarodnjaci zbog moguće suradnje s Izraelom. Izraelska ofenziva, pod nazivom "Operacija obrambeni zid", počela je prošlog petka s ponovnom okupacijom Ramallaha, političkog, kulturnog i gospodarskog središta Zapadne obale, kao odgovor na niz palestinskih krvavih samoubilačkih napada . HEBRON - Jedanaest Palestinaca ozlijeđeno je petak, od kojih dvoje teško, u napadu dvaju izraelskih helikoptera na vozilo koje je prolazilo ulicama Hebrona. Jedna od dviju teško ozlijeđenih osoba je dijete staro desetak godina koje je u bolnicu dovezeno s vrlo teškim opeklinama. Izraelski helikopteri ispalili su dvije rakete prema vozilu, izvijestili su očevici. Incident se dogodio u naseljenoj četvrti grada. Hebron je jedan od dvaju velikih gradova na Zapadnoj obali koji u sklopu ofenzive pokrenute 29. ožujka, izraelska vojska nije ponovno okupirala. Libanonska vojska u petak je u dolini Beke uhitila šest Palestinaca koji su prevozili rakete 'grad', za višecijevni raketni bacač, čiji je domet 20 km, izvijestili su libanonski sigurnosni izvori. GAZA - Palestinski predsjednik Jaser Arafat imenovao je izaslanstvo, na čelu s pregovaračem Saebom Erakatom, koje će razgovarati s posebnim američkim izaslanikom za Bliski istok Anthonyem Zinnijem, priopćio je u petak savjetnik palestinskog čelnika Nabil Abou Roudeina. "Predsjednik Arafat je odredio izaslanstvo predvođeno ministrom za lokalnu upravu Saebom Erakatom koje će se sastajati s američkim izaslanikom, a u skladu s najnovijim dogovorom između Arafata i generala Zinnija", rekao je Roudeina. Zinni je u četvrtak dobio odobrenje izraelskog premijera Ariela Sharona da se s Arafatom sastane u njegovu sjedištu u Ramallahu. Sastanak je upriličen u petak nakon čega Arafat objavljuje odluku o imenovanju izaslanstva koje bi bilo zaduženo za daljne kontakte sa Zinnijem. Zinni je prvi strani diplomat koji se sastao s Arafatom od početka sveopće izraelske ofenzive započete prije tjedan dana. ZAGREB - Diljem svijeta u petak su održani prosvjedi čiji sudionici izražavaju nezadovoljstvo i osuđuju izraelske napade na Zapadnoj obali, prenijele su agencije. U Jordanu se u petak okupilo nekoliko desetaka tisuća prosvjednika. Policija je bacila suzavac na 3.000 okupljenih ispred izraelskog veleposlanstva u Ammanu. Demonstranti su pozvali jordansku vladu da poništi mirovni sporazum potpisan s Izraelom 1994. te su od arapske vojske zatražili pohod na židovsku državu. "Želimo ići na Jeruzalem. Milijuni Arapa žele postati mučenici", izvikivali su. I u Egiptu se u petak na ulicama velikih gradova okupilo nekoliko desetaka tisuća prosvjednika. Oko 5.000 osoba - muškaraca,žena, djece i starijih osoba okupilo se ispred izraelskog veleposlanstva u Kairu tražeći njegovo zatvaranje i protjerivanje veleposlanika. Ističući palestinske zastave i fotografije palestinskog predsjednika Arafata te karikaturu izraelskog premijera Ariela Sharona prikazanog kao vampira, prosvjednici su iskazivali potporu palestinskom narodu. KFAR SHOUBA - Libanonski Hezbolah napao je u petak više izraelskih položaja u spornom pograničnom području, javili su očevici. Prema njihovim riječima, gerilci koji uživaju potporu Sirije i Irana su raketama i tenkovskim granatama napali izraelske položaje kod farmi Shebaa i kod granice Libanona, Izraela i Golanske visoravni. Izraelska je vojska odgovorila topničkim protunapadom na libanonski pogranični grad Kfar Shouba. Za sada nema izviješća o žrtvama, no unazad tjedan dana uočljiv je porast napetosti na libanonsko-izraelskoj granici. BETLEHEM - Svećenici u betlehemskoj crkvi Kristova rođenja ostaju polako bez hrane ali će ostati u zdanju kako bi pokušali spriječiti krvoproliće između Palestinaca koji se nalaze u crkvi i izraelskih snaga koje su okružile kompleks. Dvjestotinjak Palestinaca pronašlo je utočište u crkvi prije četiri dana i tamo je i dalje zatvoreno, zajedno sa svećenicima i četiri časne sestre, dok se izraelske snage nalaze oko crkve, jedne od najsvetijih mjesta kršćanstva. Poljski je radio objavio da su te četiri časne sestre poljske karmelićanke. "Svećenstvo je zapravo dobrovoljno zatočeno između dvije vatre. Ono ne može napustiti crkvu iz straha da će inače doći do krvoprolića", rekao je franjevac Giacomo Bini. WASHINGTON - Amerikanac koji je uhićen u Afganistanu među pripadnicima talibana i Al'Qaide u petak je premješten iz američke pomorske baze u kubanskom zaljevu Guantanamo na američko kopno, priopćio je američki dužnosnik. Yassera Esama Hamdia (22) je s Kube u SAD prebacila američka vojska, objašnjava isti dužnosnik. Rođen u Baton Rougeu u Louisiani, kao dječak je s roditeljima odselio u Saudijsku Arabiju. Hamdi, uhvaćen prošlog prosinca u Afganistanu, trebao bi stići u američku pomorsku bazu u Norfolku u Virginiji, a u vojnom će pritvoru ostati sve dok se ne donese odluka hoće li protiv njega biti podignuta optužnica za terorizam. (Hina) sv