ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U galeriji Forum večeras je otvorena izložba na kojoj je predstavljen ciklus fotografija "Gospođice iz Motovuna 2001.", istaknutoga hrvatskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U galeriji Forum večeras je otvorena
izložba na kojoj je predstavljen ciklus fotografija "Gospođice iz
Motovuna 2001.", istaknutoga hrvatskog slikara i grafičara
Miroslava Šuteja. #L#
Sam autor u katalogu izložbe navodi da su ga na izradbu fotografija
potaknule lutke - "pet lutaka, artificijelnih figurica
prislonjenih na pozadinu bijelog osunčanog grubog zida". Ta scena
ga je navela da ih fotografira u stotinjak fotografija te ih je
postavio u razne simulirane ljudske međuodnose.
Šutej je, kako sam ističe, u to vrijeme čitao knjigu "Svjedok u
slici", u kojoj ga se posebno dojmila analiza Picassove slike
"Gospođice iz Avignona". "Ironično sam parafrazirao naziv,
nazvavši cijeli ciklus 'Gospođice iz Motovuna'", zapisao je
Šutej.
Za izložbu je izabrao 19 velikih fotografija lutaka, s blagim
prizvukom erotike. Međutim, kako je istaknuto na otvorenju
izložbe, te unificirane, standardizirane razne lutke svojom
plastičnošću, bezbojnošću, i anestetičnošću ostale su sterilne i
hlade.
Šutej kaže kako taj ciklus s lutkama predstavlja šifrirani odraz
našeg vremena, u kojem globalizacija nameće kao ideal sveopću
ujednačenost, površnost i brzinu.
Otvarajući izložbu likovni kritičar Milan Bešlić naglasio je da
ovim radovima Šutej potvrđuje svoje autorstvo i izvanrednom
osjetljivošću reagira na suvremena događanja naše civilizacije i
na teme koje, kao fenomeni, određuju ili pak utječu na našu
svijest.
"Otvoreno različitim temama Šutejevo se stvaralaštvo potvrdilo kao
dinamičan proces koji i te kako utječe i intervenira u suvremenost,
gdjekad duhovito i ironično", rekao je Bešlić.
Parafrazirajući znamenitu Picassovu sliku "Gospođice iz Avignona"
autor je ne bez humora i ironije 'zasjekao' u temu koja određuje
našu suvremenost - i to na razini trivijalne potrošačke erotike u
kojoj je presudna 'funkcionalna seksualnost'.
U biti Šutej otkriva duboki tragizam tijela kojim ga je naša
civilizacija pretvorila u potrošački artikl, rekao je Bešlić.
Režirajući, na svojim fotografijama, situacije u kojima se nalazi
žensko tijelo, odnosno lutke koje ga zamjenjuju, Šutej ponovo
potvrđuje i svoju ludističku komponentu. Apostrofira prazninu i
bezosjećajnost gotovo posve izgubljenoga identiteta u kontekstu
masovne kulture, u kojem se sve pretvara u robu i trgovinu.
Najnoviji Šutejevi radovi otvaraju prostore u kojima virtualnost i
zbilja nisu tako oštro suprotstavljene, a brisanjem tih razlika
mijenjaju se kriteriji i vrijednosti koju određuju našu kulturu,
smatra likovni kritičar Milan Bešlić.
(Hina) ta sp