LOS ANGELES, 29. ožujka (Hina/AP) - Oskarovac Billy Wilder, tvorac filmskih klasika poput "Bulevara Sunset", "Sedam godina vjernosti" i "Neki to vole vruće", preminuo je u srijedu u 96. godini.
LOS ANGELES, 29. ožujka (Hina/AP) - Oskarovac Billy Wilder, tvorac
filmskih klasika poput "Bulevara Sunset", "Sedam godina vjernosti"
i "Neki to vole vruće", preminuo je u srijedu u 96. godini. #L#
Kao producent, pisac scenarija i režiser filma "Apartman" iz 1960.
godine, Wilder je osvojio tri Oscara, i do 1974. godine, kada je
Francis Ford Coppola također nagrađen s tri nagrade američke
Akademije filmske umjetnosti za "Kuma II", je bio jedini kojem je to
uspjelo. Isti je podvig kasnije uspio i Jamesu L. Brooksu za
"Vrijeme nježnosti" i Jamesu Cameronu za "Titanik".
Wilderovi satirični komentari tamne strane autoriteta, ljubavi i
slave imali su utjecaja na mnoge moderne režisere poput Camerona
Crowea, Stevena Soderbergha i Curtisa Hansona.
Wilder je bio poznat i kao jedan od najzabavnijih holivudskih
ikona, a njegovi su filmovi bili prepuni sjajnih dijaloga i umotani
u plašt cinizma. Njegovi su glumci osvajali Oscare za teške uloge:
Ray Milland za alkoholočara u "Izgubljenom vikendu", William
Holden kao doušnik u zarobljeničkom logoru u "Stalagu 17", a Walter
Matthau kao prevarant u "Kolačiću sreće".
Wilder je rođen 22. lipnja 1906. godine u malom gradiću Sucha, 120
kilometara istočno od Beča. Kao mladić obožavao je američke filmove
i glumce Williama S. Harta, Toma Mixa i Douglasa Fairbanksa.
Nakon kratkih "izleta" na sveučilište u Beču i u novinarstvo, počeo
se baviti filmom, a prvi mu je posao bio napisati scenarij za
poludokumentarac "Ljudi u nedjelju" 1929. godine.
Pisanjem scenarija bavio se do 1933. godine, kad je Hitler došao na
vlast u Njemačkoj. Wilder je bio Židov i pobjegao je u Pariz -
njegova majka, baka i očuh umrli su u Auschwitzu.
U Hollywood je stigao 1934. godine sa znanjem samo 100 engleskih
riječi. Sreća mu se nasmiješila 1938. kad je po prvi puta radio s
Charlesom Brackettom, eruditom Njujorškog književnog
establishmenta.
Brackettova istančanost i Wilderova energija proizveli su
scenarije poput "Ponoći", "Osme žene modrobradog", i nezaboravne
komedije Grete Garbo "Ninočka". Njihova je suradnja trajala 12
godina, a idućih je 30 godina Wilder scenarije pisao sa Izzyjem
Diamondom. Nesiguran u svojem poznavanju engleskog jezika - čak je
i nakon šest desetljeća provedenih u Americi govorio s izrazitim
naglaskom - Wilder je uvijek trebao partnera u pisanju scenarija.
Režiserski je debut doživio komedijom "Major i malena" 1942.
godine, sa Ginger Rogers i Rayom Millandom u glavnim ulogama, dok se
filmovima "Double Indemnity" i "Izgubljeni vikend" potvrdio u
dvostrukoj ulozi režisera i scenarista, osvojivši Oscara u obje
kategorije za "Vikend".
Brackett, koji je producirao njihove filmove, i Wilder su
partnerstvo završili filmom "Bulevar Sunset", koji je Wilderu
donio još jednog scenarističkog Oscara. Nakon toga, sam je
producirao svoje filmove.
Vrhunac njegove karijere označio je film "Apartman" - cinična priča
o korporativnoj korupciji. Jack Lemmon je glumio zaposlenika u
čijem stanu direktori poduzeća "zabavljaju" tipkačice i tajnice,
dok je Shirley MacLaine igrala "žrtvu" jednog od šefova, Freda
MacMurraya.
Wilder je nastavio snimati, ali osim "Slatke Irme" iz 1963. godine,
više nije ponovio ranije uspjehe. Ipak, nastavio je raditi na
filmskim projektima sve do svoje 85. godine.
Po završetku filmske karijere, dodijeljena su mu mnoga priznanja,
uključujući nagradu "Irving Thalberg" za kontinuiranu visoku
razinu produkcije te nagradu za životno djelo Američkog filmskog
instituta.
Kad je Institut 1998. proveo anketu kojom je izabrano 100 najboljih
američkih filmova svih vremena, četiri Wilderova filma našla su se
na listi, a u anketi kojom je birano 100 najsmješnijih američkih
filmova Wilderov je klasik "Neki to vole vruće" zauzeo prvo
mjesto.
(Hina) jšk bis