ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Nezaposlenost koja je najizrazitija tegoba mladog naraštaja u nas je prije svega strukturalne naravi i ne uklapa se u klasičnu teorijsku podjelu na frikcijski, sezonski, tehnološki ili ciklički tip, smatra
sociologinja Helena Štimac-Radin, jedna od autora knjige "Mladi uoči trećeg milenija" (urednici Vlasta Ilišin i Furio Radin), koja je ovaj tjedan predstavljena u Zagrebu.
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Nezaposlenost koja je najizrazitija
tegoba mladog naraštaja u nas je prije svega strukturalne naravi i
ne uklapa se u klasičnu teorijsku podjelu na frikcijski, sezonski,
tehnološki ili ciklički tip, smatra sociologinja Helena Štimac-
Radin, jedna od autora knjige "Mladi uoči trećeg milenija"
(urednici Vlasta Ilišin i Furio Radin), koja je ovaj tjedan
predstavljena u Zagrebu.#L#
Knjiga je rezultat istraživanja "Vrijednosni sustav mladih i
društvene promjene u Hrvatskoj" koje je potkraj devedesetih godina
minulog stoljeća provela skupina istraživača zagrebačkoga
Instituta za društvena istraživanja.
Istraživanje vrijednosnih sustava i nekih oblika ponašanja mladih
koncipirano je i strukturirano u više tematskih cjelina, od kojih
je jedna "Rizici nezaposlenosti" Helene Štimac-Radin.
Ispitanici najvažniji uzrok visoke nezaposlenosti vide upravo u
neučinkovitosti državnoga aparata. Blizu 40 posto mladih smatra
kako država ne poduzima ništa da smanji nezaposlenost.
Nemogućnost smanjenja velike nezaposlenosti u Hrvatskoj
gospodarskoj komori, kako navodi Helena Štimac-Radin, također
vezuju uz "negativne učinke na makroekonomskoj razini".
I pojedini ugledni ekonomisti drže da su "uzroci zabrinjavajućeg
stanja hrvatskog gospodarstva, s dvije rak rane - izvoz i
nezaposlenost - prvenstveno u makroekonomskom okruženju i
gospodarskoj politici vladajućih struktura".
Akademik Josip Županov, jedan od recenzenata knjige "Mladi uoči
trećeg milenija", izjavio je da je nezaposlenost u nas postala
gotovo nerješivo pitanje i gotovo nitko ne zna kako izgleda naše
tržište rada.
Najbrojniji nezaposleni su s nižom naobrazbom, a s druge strane
najviše se traže nekvalificirani radnici, primjećuje Županov.
Nalazimo se, kako kaže, u začaranu krugu - prihvatiti poslove koji
su niskih kvalifikacija i malih zarada ili maksimalna
nezaposlenost. Drži kako je zbog toga upitan i obrazovni sustav,
jer imamo veliku industriju znanja, koja nema tržišta.
Vladinu akciju s "Faksa na posao" Županov ocjenjuje palijativnom
mjerom koja ne može bitno promijeniti stanje, a po njegovim
riječima bile su čudne izjave i o 200.000 novih radnih mjesta, a
sada su još čudnije da se to ostvaruje.
U tematskoj cjelini "Rizici nezaposlenosti" Helena Štimac-Radin
ističe kako prihvaćanje Nacionalne politike zapošljavanja 1998.
nije donijelo rezultat, jer taj program nije sadržavao detaljan
prijedlog mjera za zapošljavanje mladih. Najvećem rastu
zapošljavanja u EU zadnjih je godina, kako napominje, pridonio
upravo sektor visokih tehnolgija, uz sektor visokog obrazovanja i
tzv. služba intezivnog znanja. Projekt razvoja društva znanja, uz
izradu sveobuhvatne strategije zapošljavanja, kojoj cilj postići
punu zaposlenost doveo je do koncepta modernizacije europskog
socijalnog modela. Taj koncept sadržava projekciju kreiranja novih
i boljih poslova, učenje novih vještina i razvijanje svih ktegorija
radno-aktivnog stanovništva, podsjeća Helena Štimac-Radin.
Sociolozi ističu, kako navodi, da je rast stope nezaposlenosti
iznad 14 posto kritični prag, nakon kojeg se nezaposlenost može
nazvati katastrofalnom, uključivo žestoke i mnogostruke
posljedice za cjelokupno društvo.
Najnoviji pokazatelji Državnog zavoda za statistiku govore da je u
siječnju ove godine u Hrvatskoj nezaposlenost dosegnula stopu od 24
posto, a po međunarodnim standardima ona iznosi 17,5 posto.
(Hina) mc