ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Zakon o elektroničkom potpisu u Hrvatskoj se počinje primjenjivati od 1. travnja, a njime gospodarstvo dobiva zakonsku osnovicu za elektroničko poslovanje, koje bi Hrvatsku trebalo približiti svjetskim
gospodarskim i tržišnim procesima.
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Zakon o elektroničkom potpisu u
Hrvatskoj se počinje primjenjivati od 1. travnja, a njime
gospodarstvo dobiva zakonsku osnovicu za elektroničko poslovanje,
koje bi Hrvatsku trebalo približiti svjetskim gospodarskim i
tržišnim procesima. #L#
Zakonom se želi stvoriti povjerenje najšire javnosti i potaknuti
najširu moguću primjenu te vrste potpisa radi stvaranja prostora za
intenzivniji razvoj elektroničke trgovine.
Zakonom se uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba da elektronički
potpis rabe u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim
radnjama, ali i kod usluga certificiranja tog potpisa.
Elektronički potpis definira se kao skup podataka u elektroničkom
obliku koji služe za identifikaciju potpisnika i potvrdu
vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog zapisa. To može biti
bilo koji oblik elektroničke oznake ugrađene u digitalni zapis,
znači tekst, slika ili zvuk, kojom se potpisuju dokumenti, od
obične poruke u sustavu e-pošte do zaštićenih obrazaca tog potpisa.
Napredni elektronički potpis je onaj koji pouzdano jamči identitet
potpisnika, ali mora udovoljavati i nekim dodatnim zahtjevima, jer
ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis i otisak pečata.
Elektronički potpis odnosi se na proces dodavanja/ugrađivanja
potpisa u elektroničke dokumente ili transakcije pomoću
elektroničkih informatičkih ili digitalnih sredstava. Taj proces
uključuje bilo koju postojeću tehnologiju poput biometrijske
identifikacija, tokena, digitalizirane preslike ručnog potpisa,
smart kartice ili sustava primjene dvostrukih ključeva, javnog i
privatnog, a samim korisnicima je prepušten izbor tehnologije.
Jedini zahtjev je da ona osigura autentičnost, zaštitu i tajnost
elektroničkog potpisa.
Prihvaćanje dokumenta u elektroničkom obliku i potpisanog s jednim
od ta dva potpisa ne može se odbiti, a jedina iznimka su pravni
poslovi prijenosa vlasništva na nekretninama, oporučni poslovi,
imovinski predbračni ili bračni ugovori, odnosno svi pravni
poslovi za koje je propisano da se sastavljaju u obliku
javnobilježničkog akta, odnosno isprave, te oni za koje je izričito
određena uporaba vlastoručnog potpisa ili njegova ovjera.
Međutim, da bi zakon u potpunosti zaživio, posebice u radu
pravosudnih i tijela državne uprave, bilo je potrebno izvršiti
analizu svih zakona i drugih propisa, ali i osigurati odgovarajuću
računalnu opremu i osposobiti djelatnike za uporabu elektroničkog
potpisa.
Elektronički potpisi mogu se krivotvoriti, pa su zakonom
predviđene i kazne. Fizičku osobu koja neovlašteno uporabi podatke
i sredstva za izradu obje vrste potpisa kaznit će se s dvije do 10
tisuća kuna, isto kao i fizičku osobu ili odgovornu osobu pravne
osobe koja zastupa potpisnika, ako neodgovorno koristi sredstva i
podatke za izradu elektroničkog potpisa. S pet do 100 tisuća kuna
kažnjava se davatelja usluga certificiranja koji, između ostalog,
ne izda kvalificirani certifikat bez svih potrebnih podataka ili ne
utvrdi identitet fizičke ili pravne osobe za koju izdaje
certifikat.
(Hina) nz ds