LONDON, 28. ožujka (Hina/Reuters) - Ako američki predsjednik George W. Bush proširi svoj "rat protiv terorizma" i krene u napad na režim iračkog predsjednika Sadama Huseina, on neće ući samo na vojno minsko polje - minsko polje čeka
ga vjerojatno i u utvrđivanju legalne utemeljenosti takve akcije.
LONDON, 28. ožujka (Hina/Reuters) - Ako američki predsjednik
George W. Bush proširi svoj "rat protiv terorizma" i krene u napad
na režim iračkog predsjednika Sadama Huseina, on neće ući samo na
vojno minsko polje - minsko polje čeka ga vjerojatno i u utvrđivanju
legalne utemeljenosti takve akcije.#L#
Američki predsjednik već neko vrijeme uporno stavlja Irak u trojnu
"osovinu zla" i ponavlja kako Bagdad ne surađuje s inspektorima UN-
a za naoružanje.
Sjedinjene Države i njihov saveznik Velika Britanija tvrde da
Husein već krši nekoliko rezolucija UN-a.
"Legalno gledano, bili bi savršeno u mogućnosti uporabiti silu kao
što smo učinili u prošlosti, bez potpore rezolucije Vijeća
sigurnosti UN-a", rekao je ranije ovoga tjedna britanski ministar
obrane Geoff Hoon.
Sve u svemu, nejasno je nalazi li se zakon na Bushovoj strani, kao i
na strani njegovog bliskog saveznika, britanskog premijera Tonyja
Blaira.
Mogu se postaviti dva pitanja - dopušta li primirje sklopljeno u
Zaljevskom ratu nastavak sukoba ako Irak prestane surađivati, i
može li opravdanje akcije biti spriječavanje vojne prijetnje ili
humanitarne katastrofe.
Rezolucija Vijeća sigurnosti 687 usvojena kratko nakon što su
koalicijske snage pod vodstvom SAD-a protjerale iračke snage iz
Kuvajta u ožujku 1991., formalno je okončala sukobe. U njoj se
također traži da Irak uništi svo oružje za masovno uništavanje.
"Primirje je jasno uvjetovano ..Ako Irak ne poštuje neke odredbe
tada i prekid vatre dolazi u pitanje", tvrdi Adam Roberts, profesor
međunarodnih odnosa na Oxfordu.
Profesor sa sveučilišta Durham Colin Warbrick kaže pak da u
"rezoluciji ne postoji mogućnost koja bi zemlji dala ovlasti da
izvede vojnu akciju. O tome treba odlučiti Vijeće sigurnosti",
tvrdi on.
Traženje potpore od Vijeća sigurnosti, gdje se nalaze članice s
pravom veta - Kina, Rusija i Francuska, koje su već izrazile
zabrinutost glede moguće akcije protiv Iraka - bio bi za Busha
veliki izazov.
Upitno je i opravadavanje vojne akcije kao samoobrane - kao što je
bio slučaj u Afganistanu, ili kao dijela humanitarne intervencije -
što je bio slučaj s NATO-om kampanjom na Kosovu i britanskim
raspoređivanjem snaga u Sierra Leoneu.
Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw bio je ovoga tjedna
manje siguran da postoji zeleno svjetlo za akciju. Straw, pravnik
po struci kao i ministar Hoon, rekao je da Washington i London u ovom
trenutku "nemaju mandat za invaziju Iraka".
Međutim, i Washington i London već su pokazali da su spremni
djelovati zasebno bez potpore UN-a kada su 1998. nekoliko dana
bombardirali Irak. Ali problem ove akcije, smatraju analitičari,
jest taj što bi ona mogla izazvati veliki rat s nesagledivim
posljedicama.
(Hina) maš sv