NJ 27. III. WELT: ISTOČNA BALKANIJA ZANIMLJIVA NATO-U?

NJEMAČKA DIE WELT 27. III. 2002. Hoće li Bugarska i Rumunjska ući u NATO već 2002. g.? "Već godinama se zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, koje su rijetko bile u žarištu pozornosti, nadaju što skorijem ulasku u članstvo NATO-a. Danas se čini da je za neke od njih odluka o prijemu na pomolu a možda je već i donesena. Dok se u Rumunjskoj održavao sastanak deset kandidata za pristup NATO-u, brojno izaslanstvo bugarskog ministarstva obrane pod vodstvom podpredsjednice vlade Sonje Jankulove otputovalo je u posjet glavnom stožeru zapadnog saveza u Bruxelles. Tamo su Bugari referirali kakve su pripreme i reforme već proveli kako bi bili kompatibilni NATO-vu sustavu. Reakcije u NATO-u bile su navodno vrlo pozitivne. U međuvremenu je rumunjski premijer Adrian Nastase na sastanku kandidata za pristup u Bukureštu naglasio da se njegova zemlja već ponaša kao punopravna članica NATO-a. Rumunjska daje svoj doprinos 'ratu protiv terora' a njezine su postrojbe nazočne i u samom Afganistanu. 'Sada smo spremni za pristup zapadnom savezu', kazao je Nastase. Po pisanju 'Washington Posta', zapadni je pak savez skloniji nego ikad dosad primiti u najmanju ruku Rumunjsku i Bugarsku. 'Rat protiv terora' navodno je osjetno povećao izglede dvije zemlje za prijem u NATO. Sada sve zemlje-kandidati nastoje dobiti poziv iz Bruxellesa čiji bi sadržaj bio službeni pristup zapadnom savezu na sastanku na vrhu, zakazanom u studenom ove godine. No, u samim zemljama-kandidatima još vlada promišljeni pesimizam. 'Još nismo ništa čuli', izjavljuju u ministarstvima i novinskim redakcijama u Sofiji. 'Posljednjih je dana raspoloženje više sugeriralo da su naši izgledi opet malo smanjeni', dodaju. Povijest odnosa između dvije balkanske zemlje i NATO-a nakon velikog preokreta obilježena je brojnim usponima i padovima. I u Bukureštu i u Sofiji dugo su na vlasti bile snage koje nisu bile pretjerano naklonjene pristupu zapadnom savezu. U Bugarskoj su socijalisti slijedili svaki mig Moskve, odbijajući pristup NATO-u. U Rumunjskoj su bivši komunisti na čelu s Ionom Iliescuom i te kako bili spremni pristupiti NATO-U ali ni izdaleka nisu bili tako spremni provesti i potrebne reforme u smjeru demokratizacije. Važnije im je bio unutarpolitičko očuvanje vlasti. No, otada je prošlo određeno vrijeme i isti političari - koji su u međuvremenu po drugi put osvojili vlast - vode danas osjetno prozapadniju politiku. Obje su zemlje zaista ostvarile veliki napredak i raspolažu vojnim postrojbama, obučenim za međunarodne operacije u okviru NATO-a. Te su se postrojbe već u više navrata pokazale dobro uvježbanima - u prvom redu u operacijama na Balkanu. Osim toga, obje su zemlje u prošlosti koristile svoje nekadašnje monarhe kao jokere kako bi povećale svoje šanse. Kada je u Rumunjskoj na vlast došla građanska vlada (da bi bila smijenjena na izborima samo četiri godine kasnije), tadašnji predsjednik Emil Constantinescu službeno je ovlastio njegovo veličanstvo Mihaela od Rumunjske da kao 'posebni izaslanik' zastupa interese Rumunjske u pitanjima NATO-a. I Bugari su se - manje službeno - ponadali da bi im nekadašnji car Simeon mogao povećati šanse kod NATO-a. Tada je još dužnost glavnog tajnika NATO-a obavljao Španjolac Javier Solana a Simeon je još živio u Španjolskoj. U međuvremenu je njegov utjecaj ojačao - postao je bugarskim premijerom. Pozivu na summit u studenom nada se još osam zemalja: Slovačka, Letonija, Litva, Estonija, Slovenija, Albanija, Makedonija i Hrvatska. Smatra se da tri posljednje nemaju baš velike izglede a što se tiče najizglednijih kandidata, Slovačka će se smjeti nadati pristupu samo ako na predstojećim izborima ne pobijedi nacionalist Mečiar", ističe na kraju priloga Boris Kalnoky.