DW 27. III. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 27. III. 2002. Pregled tiska Cijela svjetska javnost, pa tako i komentatori u Njemačkoj, s podijeljenim emocijama očekuju ishod razgovora sa sastanka vođa Arapske lige koji počinje danas u Bejrutu. Ostsee Zeitung piše - s Arafatom ili bez njega ? sastanak na vrhu Arapske lige mogao bi predstavljati miljokaz mira na Bliskom istoku. No to je teško za skup u kojem 22 njegova člana rijetko kada govore zajedničkim jezikom ? osim ukoliko se nije radilo o riječima - protiv Izraela. Sada je riječ ni manje ni više nego o miru s Izraelom. Izrael je dokazao svoju spremnost na kompromise mirovnim sporazumima s Egiptom i Jordanom. Granice s tim susjedima su sigurne, što se ni u kom slučaju ne može reći za granice s autonomnim područjima. Ni Arafat ni izraelska vojska do sada nisu uspjele zaustaviti terorizam, napominje Ostsee Zeitung. Post iz Hagena također je skeptičan u vezi ishoda summita. Ukoliko bi ovaj skup doista mogao ponuditi Izraelu mirovno rješenje, onda bi to trebalo biti takvo rješenje koje i umjerene i tvrdokorne arapske zemlje mogu jednako zastupati. Drugim riječima - uz općenite formulacije o pravednom rješenju i normalizaciji, one moraju ponuditi i precizne zahtjeve i uvjete. To da bi Izrael ? i to upravo Izrael s premijerom Sharonom na čelu ? mogao pristati na bilo kakve, a posebice ne nezaobilazne zahtjeve za povlačenje iz područja okupiranih 1967. godine, u ovom je času vrlo teško zamisliti. Ni Thueringer Allgemeine iz Erfurta ne vjeruje u spremnost Izraela na ustupke. Premijer Sharon osobito je sklon dolijevati ulje na vatru. Njegova jučerašnja izjava kako žali što je Amerikancima obećao da će poštedjeti Arafatov život, protivnicima samo daje dodatno streljivo. Kad se za jedinog partneru pregovora želi da nestane, čini se da više nije moguće ni djelimično primirje o kojem je prilikom posjeta Kini govorio izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres, pesimistično zaključuje Thueringer Allgemeine. Westdeutsche Allgemenine Zeitung iz Essena svoj je današnji komentar posvetio europskom satelitskom navigacionom sustavu Galileo. S Galileom Europljani žele razbiti monopol Sjedinjenih Američkih Država. No vrlo je neizvjesno je li to uopće moguće. Europski satelitski navigacioni sustav vrvi od neriješenih političkih i gospodarskih pitanja. Uspjeh tog sustava ničim nije zajamčen. Komercijalne usluge će korisnici Galileja morati plaćati, stoga će oni zacijelo radije koristiti američki GPS. I proizvođači navigacijskih uređaja su suzdržani, budući da su se specijalizirali za proizvodnju prijemnika podešenih za američki sustav. Financijski snažna automobilska industrija tvrdi kako uz postojeći GPS nije potreban nikakav drugi sustav. Gospodarski gledano projekt Galileo je prilično riskantan. No ministri zemalja Europske unije svejedno žele da industrija snosi dvije trećine investicija. Za sada nitko još nije na to pristao. Pitanje hoće li Galileo ikada poletjeti, komentira list. Schwaebische Zeitung iz Leutkircha svoj je komentar posvetio valu štrajkova upozorenja koji su krenuli iz novih saveznih zemalja. Poduzeća u Njemačkoj ? bez obzira koliko se žale i kukaju ? ipak jako dobro stoje. A sada bi zaposleni željeli dobiti svoj dio kolača. Osim toga, suzdržanost sindikata tijekom posljednjih godina nije bila ni od kakve koristi. Broj prekovremenih sati i dalje je rastao, a broj nezaposlenih nije se snizio koliko se to očekivalo. Dobar dio krivnje za to snose poslodavatelji jer oni pokazuju premalo kreativnosti u osiguravanju zapošljavanja. Ispitivanja su pokazala kako većina građana stoga ima puno razumijevanja za pritisak kojeg sada vrše sindikati, ističe Schwaebische Zeitung. (DW)