US-HR-BANKE-Bankarstvo-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 26. III. SANTINI O RIJEČKOJ BANCI GLAS AMERIKE - VOA26. III. 2002.Guste Santini: Ne žuriti s prodajom Riječke banke! Prilog Željka Matića.- Gospodine Santini, prema
prvim podacima, Riječka banka je izgubila više od 100 milijuna dolara. Kako ste Vi doživjeli ovu najveću financijsku aferu pod aktualnom vlasti?= Činjenica je da to užasan šok za Hrvatsku, da su učinci tog gubitka puno veći od 100 milijuna. Tu se sigurno radi o ozbiljnim multiplikatorima. Sigurno je da će pasti rejting hrvatske države, da će se mnogi poslovi koji su sada u tijeku, usporiti. Nadalje, činjenica je da se takva stvar u jednoj banci može dogoditi samo ako postoji jedna skupina, na ovaj ili onaj način kombinirana. Ja ne mogu nikoga imenovati, ali činjenica je da svi dileri imaju neke svoje maksimume. Činjenica je da netko mora dati nalog, odobrenje da se probiju ti maksimumi i tako dalje. Činjenica je, s druge strane, da po Zakonu o bankama postoji vrlo velike ovlasti Središnje banke i da je Središnja banka mogla, morala i nema opravdanja da nije, jer je bila informirana, poduzela sve potrebne radnje. Postoje tisuće načina na koje se to moglo kontrolirati. Želio bih podsjetiti da postoje dnevni izvještaji, mjesečni
GLAS AMERIKE - VOA
26. III. 2002.
Guste Santini: Ne žuriti s prodajom Riječke banke! Prilog Željka
Matića.
- Gospodine Santini, prema prvim podacima, Riječka banka je
izgubila više od 100 milijuna dolara. Kako ste Vi doživjeli ovu
najveću financijsku aferu pod aktualnom vlasti?
= Činjenica je da to užasan šok za Hrvatsku, da su učinci tog gubitka
puno veći od 100 milijuna. Tu se sigurno radi o ozbiljnim
multiplikatorima. Sigurno je da će pasti rejting hrvatske države,
da će se mnogi poslovi koji su sada u tijeku, usporiti. Nadalje,
činjenica je da se takva stvar u jednoj banci može dogoditi samo ako
postoji jedna skupina, na ovaj ili onaj način kombinirana. Ja ne
mogu nikoga imenovati, ali činjenica je da svi dileri imaju neke
svoje maksimume. Činjenica je da netko mora dati nalog, odobrenje
da se probiju ti maksimumi i tako dalje. Činjenica je, s druge
strane, da po Zakonu o bankama postoji vrlo velike ovlasti
Središnje banke i da je Središnja banka mogla, morala i nema
opravdanja da nije, jer je bila informirana, poduzela sve potrebne
radnje. Postoje tisuće načina na koje se to moglo kontrolirati.
Želio bih podsjetiti da postoje dnevni izvještaji, mjesečni
izvještaji, tromjesečni izvještaji, godišnji izvještaji,
revizorski izvještaji, itd. i da je Narodna banka mogla osporiti
revizorski izvještaj. Prema tome, vađenje na revizora je priča koja
ne pije vodu.
- Je li država dobro reagirala i kako komentirate najavljenu
prodaju Riječke banke do 3. travnja?
= Guverner Željko Rohatinski je, po mome mišljenju, reagirao
ispravno. Radi se o tome da je u Hrvatsku ušlo puno likvidnosti.
Neodlučna izjava guvernera Hrvatske narodne banke mogla je cijeli
sustav dovesti u pitanje. Mogao se dogoditi jedan užas koji
Hrvatska ne bi mogla preživjeti. U tom smislu, Hrvatska Narodna
Banka je reagirala dobro i u redu je da je tako učinila. Kao što nije
u redu ono što nije učinila i to je zapravo jedino dobro da smo
konačno dobili guvernera, koji se, za razliku od prethodnog koji je
najavljivao stečajeve, suprotstavio stečaju. Prodaja banke je
jedna sasvim druga priča. Ja ne znam zašto žuriti i tko je spreman
kupiti financijsku instituciju, a da ne uđe u njenu ozbiljnu
analizu. Ozbiljna analiza se ne radi na nekoliko dana. Ali nešto je
drugo zabrinjavajuće ? da hrvatska država jamči budućem kupcu
potencijalnih 100 milijuna eura gubitka. To je priča koja mene
zabrinjava. Nadalje me zabrinjava da se u tom memorandumu ne zna tko
su dužnici. Ništa mi nije jasno. Na koncu, 10. ožujka, prema
izjavama u javnim sredstvima priopćavanja, vlada se sastala s
vlasnicima banke i identificirala problem koji smo neki dan čuli.
Zašto i kako se to dogodilo? Na to nitko ne daje odgovor. Osobno
smatram da nema razloga i ne smije se žuriti s prodajom banke. Treba
preispitati cijelu koncepciju i kompoziciju u hrvatskoj državi ?
što učiniti da bi to bilo što jeftinije za porezne obveznike jer
mislim da bi trebalo zaustaviti priču da se olako ispostavljaju
fakture poreznim obveznicima u zemlji koja ima najveću poreznu
presiju, u zemlji, koja godinama stagnira u proizvodnji, pri čemu
sama nezaposlenost raste i jednostavno se kraj tome ne vidi.
(VOA)