SYDNEY, 27. ožujka (Hina/Reuters) - Australski znanstvenici pretpostavljaju da su prvi ljudi neke vještine koje su ih odvele na put razvoja suvremene kulture i društva vjerojatno naučili prije 100 tisuća godina od predaka današnjih
pasa.
SYDNEY, 27. ožujka (Hina/Reuters) - Australski znanstvenici
pretpostavljaju da su prvi ljudi neke vještine koje su ih odvele na
put razvoja suvremene kulture i društva vjerojatno naučili prije
100 tisuća godina od predaka današnjih pasa. #L#
"Vjerujemo da su mnogi čimbenici uzrokovali razvoj današnjega
čovjeka, kako s anatomskoga, tako i s društvenog gledišta, a čvrsta
veza između ljudskih predaka i vukova jedan je od ključnih
čimbenika", drži Paul Tacon, voditelj istraživanja iz Australskoga
muzeja.
Tacon i bioarheološki savjetnik Colin Pardoe autori su teorije po
kojoj su preci čovjekova najboljega prijatelja pomogli ljudima da
prežive, a dokaze za nju pronalaze u arheologiji i genetici. Oni
procjenjuju da je ta povezanost postojala prije najmanje 100 do 130
tisuća godina, što je mnogo prije nego što se dosad vjerovalo.
Tacon pretpostavlja da život na strogo određenom teritoriju ne
postoji među ostalim primatima, dok psi i vukovi silovito brane
svoj teritorij, a takav način života vjerojatno je prihvatio i
čovjekov predak nakon mnogih naraštaja suživota s vukovima.
Otisci ruku na stijenama vjerojatno su bili način obilježavanja
teritorija nekadašnjih ljudi, na sličan način na koji psi teritorij
obilježavaju mokraćom.
Budući da je ljudima oslabljen osjet njuha, vjerojatno zato što su
se počeli oslanjati na pripitomljene vukove, počeli su rabiti
trajniji način obilježavanja teritorija, a to je na kraju dovelo do
svih vrsta figurativne umjetnosti prije otprilike 40 tisuća
godina.
Lov na veliku divljač vjerojatno je bio još lakši u suradnji s
vukovima, a samo zahvaljujući lovu na veliku divljač, čovjek je
uspio preživjeti u teškim uvjetima, u pustinjama i na Arktiku.
Još je važnija možda teorija po kojoj je čovjek, učeći pripitomiti
vukove, možda naučio i razviti odnose s drugim ljudima.
Primati obično razviju čvrste veze između majke i mladunčeta, ali
nisu skloni stvaranju čvrstih veza između jedinki istoga spola.
Tacon i Pardoe misle da je prijateljstvo čovjeka i psa vjerojatno
olakšalo i stvaranje prijateljskijih odnosa među ljudima.
"To je predstavljalo golemu prednost u borbi za opstanak, jer se
time ubrzava prijenos ideja između skupina ljudi, razmjena
materijalnih dobara, ali i miješanje gena", kaže Tacon.
Znanstvenici ipak kažu da su za provjeru te teorije nužna dodatna
istraživanja.
Sve donedavno vjerovalo se da su psi pripitomljeni prije samo 14
tisuća godina. Vučje kosti pronađene su u Velikoj Britaniji uz
ljudske kosti stare oko 400 tisuća godina, u Kini uz kosti stare 300
tisuća godina te uz 150 tisuća godina stare kosti u Francuskoj, ali
se pretpostavljalo da su ljudi vukove jeli.
(Hina) rug dgk