US-manjine-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi IHT 26. III EUROPA I LJUDSKA PRAVA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE26. III. 2002.Europa i ljudska prava"Godišnji sastanak Povjerenstva UN-a za
ljudska prava u Ženevi riskira postati tipični primjer mlakosti podrške ljudskim pravima među najvećim europskim demokracijama. Nakon što je šestotjedni sastanak počeo prošloga tjedna, niti jedan od 53 člana povjerenstva nije bio spreman započeti raspravu o pitanju Kine, iako se notorna politička i vjerska represija Pekinga prošle godine samo povećala. Nije jasno niti to da će biti donešena ikakva nova rezolucija glede ruskog rata u Čečeniji, iako je predsjednik Vladimir Putin sasvim jasno kršio odredbe rezolucije koju je donijelo povjerenstvo. Fidel Castro također bi se mogao provući; za sada, unatoč poticajima iz SAD-a, niti jedna zemlja nije bila voljna početi raspravu o slučaju Kube. Neki bi ovako jadnu situaciju mogli pripisati smanjivanju brige glede kršenja prava pojedinaca nakon terorističkih napada počinjenih 11. rujna. Ova godina je prva u 55-godišnjoj povijesti povjerenstva da je SAD isključen kao član. I dok su zemlje kao što su Sirija i Sudan, zajedno s vječnim problemima, Kubom i Kinom,
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
26. III. 2002.
Europa i ljudska prava
"Godišnji sastanak Povjerenstva UN-a za ljudska prava u Ženevi
riskira postati tipični primjer mlakosti podrške ljudskim pravima
među najvećim europskim demokracijama. Nakon što je šestotjedni
sastanak počeo prošloga tjedna, niti jedan od 53 člana povjerenstva
nije bio spreman započeti raspravu o pitanju Kine, iako se notorna
politička i vjerska represija Pekinga prošle godine samo povećala.
Nije jasno niti to da će biti donešena ikakva nova rezolucija glede
ruskog rata u Čečeniji, iako je predsjednik Vladimir Putin sasvim
jasno kršio odredbe rezolucije koju je donijelo povjerenstvo.
Fidel Castro također bi se mogao provući; za sada, unatoč
poticajima iz SAD-a, niti jedna zemlja nije bila voljna početi
raspravu o slučaju Kube.
Neki bi ovako jadnu situaciju mogli pripisati smanjivanju brige
glede kršenja prava pojedinaca nakon terorističkih napada
počinjenih 11. rujna. Ova godina je prva u 55-godišnjoj povijesti
povjerenstva da je SAD isključen kao član. I dok su zemlje kao što su
Sirija i Sudan, zajedno s vječnim problemima, Kubom i Kinom,
izabrane u povjerenstvo prošle godine, izglasano je da se SAD
isključi iz njega nakon što su mu njegovi europski saveznici odbili
osigurati mjesto. U to vrijeme, u Europi je bilo mnogo
samozadovoljstva zbog toga što se navodno očitala lekcija
arogantnoj i unilateralističkoj Bushovoj vladi. Sada, međutim,
europske vlade koje su u Ženevi same riskiraju svijetu očitati
drugačiju lekciju- o svojoj vlastitoj nesposobnosti da se odupru
mučenju, masakrima i ubijanju koji se provode na mjestima kao što su
Čečenija i Tibet.
Iako povjerenstvo UN-a nema pravih ovlasti, Peking se jako potrudio
izbjeći donošenje rezolucija proteklih godina, prijeteći mogućim
sponzorima gospodarskom i političkom osvetom. I Bushova i
Clintonova vlada ipak su donijeli rezolucije; kako je ove godine
nestao SAD, Europska Unija svojim je članicama pustila na volju da
djeluju ako žele. No do sada to niti jedna nije učinila- ni
Britanija, Njemačka, Italija ni Španjolska- ni Francuska, Švedska
ili Austrija, tri zemlje koje su zajednički izglasale uklanjanje
SAD-a iz povjerenstva prošle godine. Ako se ta pasivnost nastavi,
poruka kineskom komunističkom režimu bit će jasna: Europa nema
volje oduprijeti se njenoj represiji političke slobode, mučenju i
ubijanju Falun Gonga i pripadnika drugih vjera, njenoj kampanji
protiv neovisnih intelektualaca ili njenim racijama koje je
provodila na Tibetu i u pokrajini Xinjiang naseljenoj
Muslimanima.
I Putin osjeća tu slabost. Iako je odbio prihvatiti posjete UN-ovih
izaslanika Čečeniji, što zahtijeva rezolucija donesena lani,
računa na odluku povjerenstva da se ove godine odustane od nove
rezolucije u korist (...) teksta o kojem bi se unaprijed dogovaralo
s Moskvom. Europske vlade na to bi se rješenje odlučile još lani da
ih nije blokirao SAD. Sada im na putu ne stoji nitko; djela
povjerenstva ove godine bit će odraz toga koliko su ozbiljno
Europljani voljni prisiliti vlade, koje su sposobne uzvratiti, na
poštivanje ljudskih prava. SAD uvjeravaju da će sigurno dobiti
svoje mjesto u povjerenstvu natrag slijedeće godine, što je dobro;
sada europske vlade imaju šest tjedana dao pokažu koje su njihove
vrijednosti", stoji u uvodniku "The Washington Post"-a a prenosi
list.