FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT 26. III EUROPA I LJUDSKA PRAVA

US-manjine-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi IHT 26. III EUROPA I LJUDSKA PRAVA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE26. III. 2002.Europa i ljudska prava"Godišnji sastanak Povjerenstva UN-a za ljudska prava u Ženevi riskira postati tipični primjer mlakosti podrške ljudskim pravima među najvećim europskim demokracijama. Nakon što je šestotjedni sastanak počeo prošloga tjedna, niti jedan od 53 člana povjerenstva nije bio spreman započeti raspravu o pitanju Kine, iako se notorna politička i vjerska represija Pekinga prošle godine samo povećala. Nije jasno niti to da će biti donešena ikakva nova rezolucija glede ruskog rata u Čečeniji, iako je predsjednik Vladimir Putin sasvim jasno kršio odredbe rezolucije koju je donijelo povjerenstvo. Fidel Castro također bi se mogao provući; za sada, unatoč poticajima iz SAD-a, niti jedna zemlja nije bila voljna početi raspravu o slučaju Kube. Neki bi ovako jadnu situaciju mogli pripisati smanjivanju brige glede kršenja prava pojedinaca nakon terorističkih napada počinjenih 11. rujna. Ova godina je prva u 55-godišnjoj povijesti povjerenstva da je SAD isključen kao član. I dok su zemlje kao što su Sirija i Sudan, zajedno s vječnim problemima, Kubom i Kinom,
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 26. III. 2002. Europa i ljudska prava "Godišnji sastanak Povjerenstva UN-a za ljudska prava u Ženevi riskira postati tipični primjer mlakosti podrške ljudskim pravima među najvećim europskim demokracijama. Nakon što je šestotjedni sastanak počeo prošloga tjedna, niti jedan od 53 člana povjerenstva nije bio spreman započeti raspravu o pitanju Kine, iako se notorna politička i vjerska represija Pekinga prošle godine samo povećala. Nije jasno niti to da će biti donešena ikakva nova rezolucija glede ruskog rata u Čečeniji, iako je predsjednik Vladimir Putin sasvim jasno kršio odredbe rezolucije koju je donijelo povjerenstvo. Fidel Castro također bi se mogao provući; za sada, unatoč poticajima iz SAD-a, niti jedna zemlja nije bila voljna početi raspravu o slučaju Kube. Neki bi ovako jadnu situaciju mogli pripisati smanjivanju brige glede kršenja prava pojedinaca nakon terorističkih napada počinjenih 11. rujna. Ova godina je prva u 55-godišnjoj povijesti povjerenstva da je SAD isključen kao član. I dok su zemlje kao što su Sirija i Sudan, zajedno s vječnim problemima, Kubom i Kinom, izabrane u povjerenstvo prošle godine, izglasano je da se SAD isključi iz njega nakon što su mu njegovi europski saveznici odbili osigurati mjesto. U to vrijeme, u Europi je bilo mnogo samozadovoljstva zbog toga što se navodno očitala lekcija arogantnoj i unilateralističkoj Bushovoj vladi. Sada, međutim, europske vlade koje su u Ženevi same riskiraju svijetu očitati drugačiju lekciju- o svojoj vlastitoj nesposobnosti da se odupru mučenju, masakrima i ubijanju koji se provode na mjestima kao što su Čečenija i Tibet. Iako povjerenstvo UN-a nema pravih ovlasti, Peking se jako potrudio izbjeći donošenje rezolucija proteklih godina, prijeteći mogućim sponzorima gospodarskom i političkom osvetom. I Bushova i Clintonova vlada ipak su donijeli rezolucije; kako je ove godine nestao SAD, Europska Unija svojim je članicama pustila na volju da djeluju ako žele. No do sada to niti jedna nije učinila- ni Britanija, Njemačka, Italija ni Španjolska- ni Francuska, Švedska ili Austrija, tri zemlje koje su zajednički izglasale uklanjanje SAD-a iz povjerenstva prošle godine. Ako se ta pasivnost nastavi, poruka kineskom komunističkom režimu bit će jasna: Europa nema volje oduprijeti se njenoj represiji političke slobode, mučenju i ubijanju Falun Gonga i pripadnika drugih vjera, njenoj kampanji protiv neovisnih intelektualaca ili njenim racijama koje je provodila na Tibetu i u pokrajini Xinjiang naseljenoj Muslimanima. I Putin osjeća tu slabost. Iako je odbio prihvatiti posjete UN-ovih izaslanika Čečeniji, što zahtijeva rezolucija donesena lani, računa na odluku povjerenstva da se ove godine odustane od nove rezolucije u korist (...) teksta o kojem bi se unaprijed dogovaralo s Moskvom. Europske vlade na to bi se rješenje odlučile još lani da ih nije blokirao SAD. Sada im na putu ne stoji nitko; djela povjerenstva ove godine bit će odraz toga koliko su ozbiljno Europljani voljni prisiliti vlade, koje su sposobne uzvratiti, na poštivanje ljudskih prava. SAD uvjeravaju da će sigurno dobiti svoje mjesto u povjerenstvu natrag slijedeće godine, što je dobro; sada europske vlade imaju šest tjedana dao pokažu koje su njihove vrijednosti", stoji u uvodniku "The Washington Post"-a a prenosi list.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙