ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Mladi u Hrvatskoj se na izazove rizika i socijalne nesigurnosti povlače u privatnost, još više nego prije distanciraju se od političkih poslova, osjećaju se potisnutima s društvene scene, gube vjeru u
vlastite snage i ne računaju ozbiljno na društvenu pomoć - neki su od rezultata istraživanja objavljenih u danas predstavljenoj knjizi "Mladi uoči trećeg milenija".
ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Mladi u Hrvatskoj se na izazove rizika i
socijalne nesigurnosti povlače u privatnost, još više nego prije
distanciraju se od političkih poslova, osjećaju se potisnutima s
društvene scene, gube vjeru u vlastite snage i ne računaju ozbiljno
na društvenu pomoć - neki su od rezultata istraživanja objavljenih
u danas predstavljenoj knjizi "Mladi uoči trećeg milenija".#L#
Knjiga koju potpisuju Furio Radin, Vlasta Ilišin, Branislava
Baranović i Helena Štimac-Radin, a predstavljena je u Društvu
hrvatskih književnika u Zagrebu, nastala je kao rezultat
usporednih istraživanja koja su među hrvatskoj mladeži od 1986. do
1999. proveli znanstvenici s Instituta za društvena istraživanja
(IDIZ), a objavili su je IDIZ i Državni zavod za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži.
Po tim istraživanjima mladi u dobi od 20. do 24. godine detektirani
su kao rizična skupina sklona ovisnostima, a ponajprije su to
urbani naraštaji studenata. Što se više približavaju svijetu
odraslih, u mladih raste svijest o vlastitoj političkoj važnosti i
djelovanju.
Međutim, kako je na predstavljanju knjige istaknuo jedan od
suautora Furio Radin, "mladi u Hrvatskoj dobrovoljni su robovi
svoje produžene mladosti, a takvom pragmatičnošću, oslanjanjem na
roditelje, olakšavaju život dok im se ne otvore perspektive".
Ravnateljica Zavoda Adinda Dulčić smatra da knjiga dolazi u zadnji
trenutak kako bi pokrenula mehanizme koji bi omogućili mladima da
preuzmu odgovorno sudioništvo i uloge u društvenim zbivanjima u
državi.
Jedan od recenzenata sociolog Srđan Vrcan napomenuo je da je riječ o
mladeži devedesetih koji su odrastali u dramatičnu desetljeću,
ispunjenu oružanim sukobima i divljim kapitalizmom, u kojem su se
raspadali prijašnji načini oblikovanja i vođenja života u društvu i
svakidašnjici.
Troje recenzenata: Srđan Vrcan, akademik Josip Županov i Mirjana
Ule, profesorica socijalne psihologije u Ljubljani, istaknuli su
vrijednost rezultata što su ih autori dobili istraživanjem
hrvatske mladeži, koje je uspoređeno sa sličnim iskustvenim
istraživanjem 1986. Tako se prepoznaju i opisuju promjene u
stajalištima mladeži u razmaku od 13 godina u okviru tranzicijskih
procesa u Hrvatskoj.
Autori su suzdržani u globalnim ocjenama mladih kakve se susreću u
sociološkim raspravama poput: "politička omladina", "skeptična
generacija", "pobunjena omladina" i sl.
Djelo daje i činjeničnu osnovu za bilo koju racionalnu politiku
prema mladom naraštaju, stoji u stručnim recenzijama.
(Hina) daju mc