ZAGREB, 26. ožujka (Hina) ISLAMABAD/ŽENEVA - U potresu jačine 6,0, stupnjeva po Richterovoj ljestvici koji je u ponedjeljak navečer pogodio sjever Afganistana poginulo je između 1.500 i 4.800 osoba, izvijestio je u utorak UN-ov Ured
za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) pozivajući se na procjene lokalnih i vladinih čelnika. "U potresu je poginulo između 1.500 i 4.800 ljudi, a uništeno je desetak tisuća kuća, prema informacijama koje smo primili od predstavnika lokalnih vlasti i nepotvrđenim izvješćima dobivenim iz ureda premijera Hamida Karzaia", kazala je glasnogovornica OCHA-e Elisabeth Byrs. Ona je dodala da su dvije od tri ceste koje omogućuju pristup regiji potpuno blokirane.BUKUREŠT - Proces jačanja globalne i regionalne sigurnosti i širenje euroatlanskih institucija mora se nastaviti i nakon summita NATO-a u studenom u Pragu, gdje bi Sjevernoatlantski savez trebao donijeti odluku o primanju novih članica, rekao je u utorak u Bukureštu hrvatski premijer Ivica Račan. "Najbolji odgovor na pitanje što nas očekuje nakon Praga jest nastavak procesa jačanja globalne i regionalne sigurnosti", što podrazumijeva dalje širenje daljnje europskih i transatlantskih sigurnosnih institucija budući da nove sigurnosne pretnje
ZAGREB, 26. ožujka (Hina)
ISLAMABAD/ŽENEVA - U potresu jačine 6,0, stupnjeva po Richterovoj
ljestvici koji je u ponedjeljak navečer pogodio sjever Afganistana
poginulo je između 1.500 i 4.800 osoba, izvijestio je u utorak UN-ov
Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) pozivajući se na
procjene lokalnih i vladinih čelnika.
"U potresu je poginulo između 1.500 i 4.800 ljudi, a uništeno je
desetak tisuća kuća, prema informacijama koje smo primili od
predstavnika lokalnih vlasti i nepotvrđenim izvješćima dobivenim
iz ureda premijera Hamida Karzaia", kazala je glasnogovornica
OCHA-e Elisabeth Byrs. Ona je dodala da su dvije od tri ceste koje
omogućuju pristup regiji potpuno blokirane.
BUKUREŠT - Proces jačanja globalne i regionalne sigurnosti i
širenje euroatlanskih institucija mora se nastaviti i nakon
summita NATO-a u studenom u Pragu, gdje bi Sjevernoatlantski savez
trebao donijeti odluku o primanju novih članica, rekao je u utorak u
Bukureštu hrvatski premijer Ivica Račan.
"Najbolji odgovor na pitanje što nas očekuje nakon Praga jest
nastavak procesa jačanja globalne i regionalne sigurnosti", što
podrazumijeva dalje širenje daljnje europskih i transatlantskih
sigurnosnih institucija budući da nove sigurnosne pretnje
zahtijevaju najveću moguću suradnju, rekao je Račan u svojem govoru
na summitu Vilniuske skupine (V-10), zemalja aspiranata za ulazak u
NATO.
WASHINGTON - Moguće je da šest ili sedam zemalja, novih članica
dobije poziv na summit NATO-a u Pragu u studenome ove godine, piše u
utorak "Washington Post".
Posebni izvjestitelj tog dnevnika iz Bukurešta, sa sastanka
zemalja Vilnius skupine navodi da za Sloveniju i tri baltičke
zemlje - Estoniju, Latvija i Litvu, više gotovo nema sumnje da će
ući u NATO. Vrata za Slovačku zatvorit će se samo ako na jesenskim
izborima u toj zemlji pobijedi Vladimir Meciar, kojega na Zapadu
ocjenjuju autoritarnim vlastodršcem. Pozivu u Prag nadaju se i
Bugarska i Rumunjska.
"Washington Post" ocjenjuje da Albanija, Hrvatska i Makedonija,
koje su članice V-10 i sudjeluju na sastanku u Bukureštu "nisu
valjani kandidati".
BEOGRAD - Bivši zapovjednik vojske Republike Srpske Ratko Mladić od
20. ožujka nema osiguranje Vojske Jugoslavije, već ga čuvaju samo
dva civila koji nisu naoružani i nemaju vozilo, tvrdi danas
beogradski dnevnik "Blic" pozivajući se na "dobro obaviješten
izvor koji je želio ostati anoniman.
"Blic" tvrdi da je Mladića od 22. lipnja 1999. godine čuvalo
tridesetak pripadnika elitnih postrojbi VJ, te da je jedinica
čuvara formirana po naredbi načelnika generalštaba VJ Nebojše
Pavkovića, ali je nije financirala VJ, već "pojedinci iz Republike
Srpske".
Iz Državne sigurnosti MUP-a Srbije, kaže se dalje, 20. ožujka je
zatraženo da se postrojba čuvara rasformira i preda izvještaj gdje
je Mladić boravio u protekle tri godine i s kim se sastajao, te da se
predaju ostali dokumenti, što nije učinjeno, te su im otad
"povučena sva vozila i naoružanje".
DEN HAAG/ZAGREB - Branitelj bosansko- hercegovačkog Hrvata Mladena
Naletilića, Krešimir Krsnik u uvodnoj je riječi na početku postupka
obrane pred Haškim sudom u ponedjeljak i utorak poručio sudskom
vijeću kako njegov klijent nije počinio nikakve zločine nad
muslimanskim stanovništvom na području Mostara te da su dokazi
kojima je tužiteljstvo potkrijepilo optužnicu lažni.
Branitelj Krsnik je protekla dva dana iznosio osnovne postavke
obrane od optužnice koja Mladena Naletilića Tutu, kao zapovjednika
Kažnjeničke bojne, tereti za progon, ubijanje, mučenje i
protjerivanje muslimanskog stanovništva tijekom 1993. iz Mostara,
kao i za zlostavljanja zarobljenika u mostarskom logoru
Heliodrom.
BEJRUT - Šefovi diplomacija arapskih zemalja okupljeni na summitu u
Bejrutu nisu se složili oko kontroverznog pitanja prava
palestinskih izbjeglica na povratak koje se spominje u saudijskoj
mirovnoj inicijativi, ne uspjevši tako doći do konsenzusa, rekao je
u utorak visoki arapski dužnosnik.
U nacrtu deklaracije od ponedjeljka navečer, donešene nakon
sastanka ministara vanjskih poslova, neke su zemlje glede prava
palestinskih izbjeglica na povratak tražile da se u deklaraciju
unese i mogućnost da arapske zemlje, u kojima su Palestinci našli
utočište, imaju pravo odbiti da se u tim zemljama i trajno nasele.
BRUXELLES - Europska unija u utorak je od Izraela zatražila da
palestinskom predsjedniku Jaseru Arafatu bezuvjetno dozvoli
odlazak na arapski summit u Bejrutu.
Izrael od Arafata traži da prvo prihvati odredbe prekida vatre
dogovorenog uz posredovanje SAD-a, nakon čega bi mu bilo omogućeno
da otputuje na dvodnevnu konferenciju koja počinje u srijedu.
Glasnogovornica Europske komisije Emma Udwin je kazala da su
čelnici EU jasno dali do znanja da bi se Arafatu "bezuvjetno trebala
omogućiti sloboda da otputuje u Bejrut ili bilo gdje drugdje".
MADRID - Španjolski premijer Jose Maria Aznar prisustvovat će
arapskom summitu u Bejrutu u srijedu u pokušaju da pogura arapsku
mirovnu inicijativu za Bliski istok, objavila je vlada.
Aznar, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, se nada da će se u
Bejrutu susresti i s palestinskim vođom Yasserom Arafatom koji još
nije dobio izraelsku dozvolu za putovanje.
Španjolski premijer održat će govor na summitu arapske lige i potom
održati niz bilateralnih sastanaka, kazao je glasnogovornik
vlade.
BRUXELLES - Europska komisija u utorak je priopćila da je njezina
humanitarna organizacija počela slati šatore i pomoć u
afganistansku regiju pogođenu nizom potresa.
"Europska komisija, preko svojega Ureda za humanitarnu pomoć
(ECHO), budno prati stanje nakon potresa u gorju Hindukuš na
sjeveroistoku Afganistana", kaže se u priopćenju Europske
komisije.
ECHO financira slanje 500 šatora i tisuću deka i to je već poslala
francuska skupina ACTED, kaže se u priopćenju. ACTED se priprema i
na slanje još 1.500 šatora i 1.500 pribora za preživljavanje.
ANKARA - Izaslanstvo Hrvatskog sabora i Bjelovarsko-bilogorske
županije na čelu sa predsjednicom Odbora za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost HS i gradonačelnicom Bjelovara Đurđom Adlešić
posjetilo je danas turski grad Afyon, oko 200 kilomeara jugoistočno
od Ankare.
Tom prilikom izaslanstvo je imalo dva odvojena susreta i razgovora
sa gradonačelnikom Afyona Hayrettinom Barutom i guvernerom
istoimene provincije Ahetom Ozyarom.
Tijekom razgovora obostrano je pozdravljena inicijativa o
bratimljenju Bjelovara i Afyona. Povelja o tom dokumentu, koji je
predložila gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić, usvojit će
uskoro zastupnici lokalnih parlamenata.
PRIŠTINA - Njemački ministar obrane Rudolf Scharping u sklopu svoje
višednevne turneje na Balkanu danas je boravio u posjetu njemačkom
kontigentu na Kosovu.
Ministar Scharping je boravio u Prizrenu, gdje je razmješteno
gotovo 4.700 njemačkih vojnika u sklopu KFOR-a. Scharping je kazao
da će smanjenje broja njemačkih vojnika na Kosovu neće biti
značajano i neće utjecati na sigurnost.
On je po završetku posjeta Kosovu otputovao u Bosnu i Hercegovinu.
BEOGRAD - Skupina od 145 Albanaca koji služe zatvorske kazne u
zatvorima u centralnoj Srbiji, danas će biti prebačena na Kosovo, u
skladu sa sporazumom vlasti u Beogradu i UNMIK-a, potvrđeno je
danas u Ministarstvu pravosuđa Srbije u Beogradu.
Na Kosovo odlaze 104 zatvorenika Albnaca iz zatvora u Nišu, te 41
kosovski Albanac iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, dok je sedam
albanskih osuđenika izrazilo želju da kaznu odsluže u Srbiji.
Na administrativnoj granici sa Kosovom osuđenike će od srbijanskih
vlasti danas preuzeti UNMIK.
ZAGREB - Mješoviti odbor za unaprijeđenje suradnje vlada Hrvatske i
Mađarske ocijenio je u ponedjeljak u Budimpešti da je izgradnja
mosta na Muri prioritet dviju zemalja, priopćilo je u utorak u
Zagrebu hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Mješoviti odbor za unapređenje suradnje između vlada Republike
Hrvatske i Republike Mađarske održao je u ponedjeljak u Budimpešti
prvu sjednicu koju su vodili supredsjedatelji, zamjenica hrvatskog
ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec i državni
tajnik u mađrskom Ministarstvu vanjskih poslova Zsolt Nemeth.
"Prioritetnim je ocijenjen projekt izgradnje mosta na Muri, kao
zajednički regionalni projekt koji bi se predložio EU za
sufinanciranje po obrascu mađarsko-slovačkog mosta Marija
Valerija, u čijem je financiranju s 50 posto sudjelovala Europska
Komisija, s 25 posto Mađarska i 25 posto Slovačka", kaže se u
priopćenju. "Među prioritete je uvršten i projekt izrade hrvatsko-
mađarskog rječnika, za koji je mađarska vlada spremna izdvojiti
oko 10 milijuna forinti (cca 41 tisuću eura)."
JERUZALEM - Izraelski intelektualci, preživjele žrtve holokausta i
razne udruge sa zgražanjem su u utorak reagirali na izjave
portugalskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost Josea
Saramagoa koji je izraelsku blokadu Ramale na Zapadnoj obali
usporedio s holokaustom.
Saramago, koji je u ponedjeljak posjetio taj opkoljeni palestinski
grad u okviru posjeta izaslanstva Međunarodnog parlamenta pisaca
(IPW), u svojim je opažanjima koja su prenijeli izraelski mediji
ustvrdio da je "duh Auschwitza" povezan s onim što se događa u
Ramali.
Najpoznatiji izraelski romanopisac Amos Oz optužio je Saramagoa za
"strašno moralno sljepilo".
(Hina) sl sl