GSS: EKONOMSKO STANJE U BIH I DALJE NEPOVOLJNO

SARAJEVO, 26. ožujka (Hina) - Posljednji pokazatelji o ekonomskom stanju u Bosni i Hercegovini pokazuju kako je došlo do ohrabrujućeg napretka u oblasti bankarskog sektora kao i u naporima za liberalizaciju trgovine sa zemljama jugoistoka Europe. Svi drugi pokazatelji i dalje, međutim, ukazuju na nepovoljno stanje.#L# Prema analizi koju je objavio ekonomski odjel Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR), posebice ohrabruje to što su komercijalne banke u Federaciji BiH prvi put nakon rata iskazale dobit u iznosu od 33 milijuna maraka. Razina štednje također je porasla - sa 599 milijuna maraka krajem 2000. godine na 1,3 milijarde maraka na kraju prošle godine. BiH je poduzela konkretne korake na regionalnom planu kako bi ispunila svoj dio zadaća u okviru projekta kojemu je cilj liberalizirati vanjskotrgovinsku razmjenu. Tako bi do 2006. godine trebalo liberalizirati 90 posto trgovine među zemljama-članicama Pakta o stabilnosti, a BiH je do sada potpisala odgovarajuće ugovore sa Hrvatskom, Slovenijom i SR Jugoslavijom. Ekonomsko stanje još uvijek je puno lošije u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Usporedni pokazatelji za 2001. godinu govore kako je nominalni bruto domaći proizvod (BDP) u Federaciji bio 6,1 milijardu maraka, dok je u srpskom entitetu dosegnuo 2,1 milijardu. Prosječna neto plaća u Federaciji bila je 457 maraka a u Republici Srpskoj 332. Federacija je zabilježila trgovinski deficit od 3,3 milijarde maraka, a srpski entitet od oko milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom na razini cijele zemlje je tek 34,4 posto. Posebni problem u BiH i dalje je nezaposlenost. Pokazatelji koje je prikupila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) - jer u BiH na državnoj razini ne postoji institucija koja bi vodila evidenciju o ovakvim podacima - govore kako u toj zemlji posao traži 431 tisuća ljudi. Procjenjuje se kako je ukupna stopa nezaposlenosti u BiH već prešla 40 posto mada drugi izvori, poput Svjetske banke, sugeriraju kako su takve procjene pretjerane. Pretpostavka je da je veliki dio nominalno nezaposlenih zapravo angažiran u oblasti "sive ekonomije", a dobar broj njih odlučuje se zarađivati izvan zakonskih okvira zbog iznimno nepovoljne porezne politike koja vlada u oba entiteta i koja destimulira privatno poduzetništvo ogromnim davanjima. Prema nekim analizama, u pojedinim područjima privatni poduzetnici u BiH moraju platiti i do 200 maraka pristojbi na svakih 100 maraka zarade. Zanimljivo je da na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH od 227 tisuća registriranih nezaposlenih njih 58 posto ima stručnu spremu, što govori kako je kvalifikaciona struktura nezaposlenih bolja od one zaposlenih osoba. Nezaposlenost izravno potiče na iseljavanje iz BiH, a samo u siječnju ove godine u potrazi za poslom iz te zemlje su trajno odselile 373 osobe, uglavnom u prekooceanske države. (Hina) rm ds