AU 25.III.-APA- BOSNA 'NEZAPOSLENA'

AUSTRIJA APA 25. III. 2002. Bosna: zemlja bez posla - tko može zadržati mladež? "Fikret Ferhatbegović otišao je u Njemačku prije 30 godina i izgradio egzistenciju. Danas sjedi u uredu u Sarajevu i ima veliku želju: 'Želim se vratiti u Heilbronn.' Takva rečenica u Bosni čudi samo zato što dolazi iz usta zamjenika ministra za socijalnu skrb i rad bošnjačko-hrvatske federacije. Kao takav, Ferhatbegović i predobro zna gospodarsku bijedu. 'Nezaposlenost je daleko iznad 40 posto'. Malo drukčije to izražava Idna Starčević. Usput radi kao prevoditeljica, ali studira u istočnonjemačkom gradu Weimaru: 'Tu čovjek treba biti umjetnik u preživljavanju'. Stoga ponajprije mladež želi što prije napustiti zemlju. No snaga za preživljavanje mora doći iznutra, drži Ferhatbegović, društvo se mora toliko razviti da svoju sudbinu uzme u svoje ruke. Iseljenjem dobro obrazovanih stručnih snaga već je izgubljeno puno potencijala i znanja. Trebalo bi unaprijediti barem kreativnost preostalih. 'Ove smo godine predvidjeli proračun od 80 milijuna maraka. Time bi se ljudima omogućili mali krediti ako žele raditi samostalno'. Da bi ta nakana dobila potrebnu supstanciju, treba potaknuti i zanimanje inozemnih ulagača. 'Klima u Bosni i Hercegovini dobra je za ulaganja, ulagači mogu doći, novac je tu siguran', drži doministar. Stvaranje više tisuća radnih mjesta ima na umu i Mustafa Pamuk, pokrajinski predsjednik u kantonu Sarajeva. Zamišlja veliki centar za oporavak uz termalne izvore na Ilidži, sarajevskom predgrađu. Povezano sa skijaškim terenima gdje su 1984. održana alpska natjecanja Zimskih olimpijskih igara, trebalo bi pokrenuti turizam. A za 2010. godinu već se opet natječu za Olimpijadu. Za projekt je proračunato 60 milijuna maraka, ugovori sa slovenskom tvrtkom Termal već su potpisani. 'Turistički je potencijal velik', drži Pamuk, 'u promjeru od 40 do 50 kilometara imamo znamenitosti, kulturnu ponudu, skijaške terene i termalne izvore.' Osim toga, gledano optimistički, već se puno toga promijenilo. 'Prije pet do šest godina u Bosni je nezaposlenost bila zapravo sto postotna.' Unatoč tomu, ponajprije mladi žele u inozemstvo. Mnogi studiraju u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Inicijativa koja bi mladima i u Bosni trebala pružiti nadu, zove se 'mobile.culture.container'. projekt koji 'mladim ljudima pomaže do stvarne budućnosti', kako je nedavno ukazao međunarodni dužnosnik za Bosnu Wolfgang Petritsch na otvorenju u Mostaru. Da bi se pripadnost te regije suvremenoj Europi jače dozvala u svijest, 14 - 21-godišnjacima u Tuzli, Osijeku (Hrvatska), Čačku (Jugoslavija) i u Goraždu, među ostalim je postavljeno pitanje 'Kako branim svoju budućnost?' Njihova mišljenja, zamisli i vizije produbljeni su u raznim radionicama (Internet, radio, video, foto, kazalište, scenografija, grafiti) koje se bave problematikom mladeži u tim gradovima. Obrađena su i pitanja EU-a, vrijednosti kao i sloboda mišljenja i informacija te možebitni putovi do mirnog građanskog društva. Kao rezultat, već je nastalo više školskih novina. Od Mostara projekt ide dalje do Banje Luke, glavnoga grada Republike srpske. Jer i u srpskom dijelu zemlje treba još puno toga napraviti. Ni tu perspektive nisu najbolje. Perverziju etničkih čišćenja naglašava novinar Adi Pivodić: 'Da se Bošnjaci ne bi vratili, razorena je cijela infrastruktura. Tvornice, pilane, poljoprivredna dobra...Sada je i većina Srba bez posla'", piše Edgar Schuetz.