RGR 25. III. NATO JE SVJESNO BOMBARDIRAO CIVILNE CILJEVE

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 25. III. 2002. Iskenderov: NATO je svjesno bombardirao civilne objekte u Jugoslaviji Prije tri godine 25. ožujka 1999. godine NATO je nastavio dan ranije započetu široku vojnu zračnu kampanju protiv Jugoslavije. U sjedištu NATO-a u Bruxellesu pred novinarima su prvi put u ulozi vojnih promatrača istupile ključne figure operacije - Javier Solana i general Wesley Clark. Na početku prve ratne tiskovne konferencije tadašnji glavni tajnik NATO-a požurio je umiriti one koje su šokirala žestoka bombardiranja suverene zemlje. Gospodin Solana rekao je sljedeće: Dopustite mi da istaknem da se bombardiraju samo pozorno odabrani vojni ciljevi. Takve izjave su inače davali najviši vojni i civilni dužnosnici saveza tijekom čitave 78-dnevne kampanje. Već nakon nekoliko sati bombardiranja pojavila su se priopćenja o razrušenim civilnim objektima i žrtvama među stanovništvom. Francuski list Le Mond objavio je informacije o napadu NATO-ovih zrakoplova na farmaceutsku tvornicu Galenika. Radio Sloboda javljao je o požarima i razaranjima u Novom Sadu. Upravno središte Vojvodine i uz najveću želju teško se može ubrojiti u vojne objekte. Sljedećih dana redovito su stizala priopćenja o zračnim napadima NATO-a na škole, bolnice, stambene četvrti, željezničke kompozicije i mostove. Vodstvo NATO-a sve je objašnjavalo dezinformacijama Beograda ili pogreškama pilota. Kao uzroci navođene su složene vremenske prilike, zastarjeli zemljovidi i drugi čimbenici koji nikako ne odgovaraju općoj razini opremljenosti NATO-a. Akcije NATO-a govore o tome da je savez svjesno nanosio najveću moguću štetu upravo civilnom pučanstvu Jugoslavije, također i Kosova. To proizlazi iz izvješća koji je na treću obljetnicu bombardiranja objavila međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu Landmine Action. U njoj je udruženo preko 50 humanitarnih agencija koje istražuju posljedice uporabe mina, bomba, raketa i drugih projektila takozvanog produženog djelovanja. Vojna kampanja NATO-a ostavila je opasno nasljeđe u obliku bomba koje nisu eksplodirale - ovako rezultate istraživanja organizacije Landmine Action komentira agencija Reuter. Međunarodni stručnjaci posebno ističu da je zrakoplovstvo NATO-a koristilo kasetne bombe namijenjene masovnom uništavanju civila, a posebice djece. Od lipnja 1999. godine do svibnja 2001. godine 58 ljudi je poginulo, a 97 ranjeno u eksplozijama projektila kojima su zrakoplovi saveza zasuli čitavo područje Jugoslavije. Dvije trećine žrtava su djeca. Prema riječima direktora Landmine Action Richarda Lloyda, uporaba takvog oružja je znatno opasnija za civilno stanovništvo od nagaznih mina jer zemlje koje su ga iskoristile ne odgovaraju za kasnije čišćenje područja. Richard Lloyd je posebno ukazao da je baš nakon bombardiranja NATO-a područje Kosova postalo, jednako kao i područje Kambodže, najopasnija svjetska regija za život civilnog stanovništva. U ovakvom stanju nemoguće je ne sjetiti se izjava gospode Solane i Clarka od prije tri godine o čisto vojnom karakteru bombardiranja. (RGR)