VILNIUSKA SKUPINA I ŠIRENJE NATO-A

PIŠE: Zrinka TREŠČEC BUKUREŠT, 25. ožujka (Hina)- Vilniuska skupina V-10, aspiranti za ulazak u NATO koja u ponedjeljak i utorak u Bukureštu održava sastanak na razini premijera, prigodom svojeg osnivanja prije dvije godine, od NATO-a je zatražila primanje u članstvo svih svojih članica u tzv. "velikom prasku" što više nije toliko nevjerojatno kao prije godinu dana, ocjenjuju analitičari. #L# Zbog promjenjene sigurnosne situacije u svijetu nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna i povećane potrebe stvaranje novih savezništava, ali i zbog sve boljih odnosa između NATO-a i Rusije, analitičari smatraju da velike izglede za dobivanje pozivnice u Pragu ima čak 7 zemalja aspiranata. Konačan izbor vjerojatno neće biti poznat sve do posljednjeg trenutka, kao 1997. kada su u NATO pozvane Poljska, Češka Republika i Mađarska koje su njegovim članicama postale 1999. IZGLEDI POJEDINIH ZEMALJA ASPIRANATA Analitičari smatraju da najviše izgleda za ulazak u NATO imaju tri baltičke republike, Estonija, Litva i Latvija te Slovačka i Slovenija, zemlje koje su najdalje odmakle u vojnim, političkim i gospodarskim reformama. Ruski predsjednik Vladimir Putin više se ne protivi približavanju NATO-a ruskim granicama kao ranije i sa Sjevernoatlanskim savezom razvija sve bolje odnose, dok je ulazak Slovenije i Slovačke za NATO politički najbezbolniji. U slučaju Slovačke mnogo toga ipak ovisi o rezultatima jesenskih općih izbora na kojima bi mogao pobijediti bivši premijer Vladimir Mečiar, što Zapadu nikako ne odgovara. Bugarska i Rumunjska šesta su i sedma zemlja koje bi mogao obuhvatiti drugi krug širenja NATO-a. Njihovo moguće primanje analitičari ocjenjuju utjehom što u skorijoj budućnosti neće biti primljene u Europsku uniju, ali i ističu njihov važan geostrateški položaj. Bugarska i Rumunjska NATO-u bi omogućile jačanje partnerstava s Ukrajinom i Gruzijom i stvaranje veza sa Središnjom Azijom. Na taj način pridonijelo bi se stabilnosti i razvoju tog područja, a NATO bi dobio izlaz na Crno more, što je iznimno važno zbog prijevoza nafte i plina iz Kaspijskog jezera. HRVATSKA Na svom putu približavanja NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. ušla u NATO-ov program Partnerstvo za mir. Punopravnom članicom Vilniuske skupine postala je u svibnju 2001. od kada s NATO-m ima uspostavljen i "intenzivirani dijalog". U svibnju ove godine na sastanku Euroatlanskog partnerskog vijeća na Islandu trebala bi ući u NATO-ov program akcijskog člana za članstvo (MAP), čime bi se i statusno izjednačila s ostalim članicama Vilniuske skupine. Hrvatska bi s provedbom MAP-a, ako se u njega uključi u svibnju trebala početi u rujnu, a u njemu bi mogla provesti do 3 godine, saznaje se iz hrvatskih diplomatskih izvora koji su željeli ostati neimenovani. NATO je pokrenuo MAP u travnju 1999. kako bi zemljama aspirantima pomogao savjetima i praktičnom potporom u svim aspektima provođenja reformi potrebnih za ulazak u Savez (političkim, gospodarskim, pravnim, sigurnosnim i vojnim). Provedba MAP-a koji se razrađuje za svaku zemlju posebno, svojevrsna je priprema za članstvo u NATO-u ali ne i jamstvo njegova ostvarivanja. NATO naime nema strogo precizirane kriterije za primanje u punopravno članstvo. O tomu se odlučuje od slučaja do slučaja, na osnovu političkih i geopolitičkih razloga. Hrvatski sabor usvojio je prošli tjedan dugo očekivane strategije o nacionalnoj sigurnosti i obrani te paket vojnih zakona nužnih za početak reformi u obrambenom sustavu. Osim reformi obrambenog sustava koje mora pratiti i gospodarski razvoj, Hrvatska mora povećati i sigurnost svojih granica, borbu protiv ilegalne trgovine ljudima, drogom, i drugim oblicima kriminala. ŠTO ŠIRENJE DONOSI NATO-u Zahvaljući širenju, NATO bi se mogao bolje suočavati s novim sigurnosnim pretnjama te postati most prema Rusiji ističu analitičari. Drugi pak smatraju da bi se primanjem zemalja koje će vrlo malo pridonijeti njegovoj vojnoj snazi, NATO mogao pretvoriti u više političku organizaciju koja bi s vremenom preuzela aktivnosti sadašnje Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju (OESS). (Hina) zt sv