BUKUREŠT, 25. ožujka (Hina) ? Hrvatska i Rumunjska imaju vrlo dobre državne i političke odnose u kojima nema otvorenih pitanja, no gospodarska suradnja za njima zaostaje i potrebno ju je unaprijediti, rekao je u ponedjeljak u
Bukureštuhrvatski premijer Ivica Račan.
BUKUREŠT, 25. ožujka (Hina) ? Hrvatska i Rumunjska imaju vrlo dobre
državne i političke odnose u kojima nema otvorenih pitanja, no
gospodarska suradnja za njima zaostaje i potrebno ju je
unaprijediti, rekao je u ponedjeljak u Bukureštu
hrvatski premijer Ivica Račan.#L#
Račan se u ponedjeljak u Bukureštu sastao s rumunjskim premijerom
Adrianom Nastaseom uoči početka dvodnevnog sastanka na vrhu
Vilniuske skupine (V-10), neformalne organizacije zemalja
aspiranata za ulazak u NATO.
?Izmedu Hrvatske i Rumunjske ne postoje otvorena pitanja. Državni i
politički odnosi su vrlo dobri, a postoji i vrlo visoki stupanj
razumijevanja i suradnje na međunarodnom planu? jer dvije zemlje
dijele iste strateške ciljeve, ulazak u NATO i EU, rekao je Račan na
konferenciji za novinare nakon razgovora sa svojim rumunjskim
kolegom.
?Zaključili smo ipak da gospodarski odnosi izmedu dviju zemalja
zaostaju te da ih je potrebno unaprijediti?, rekao je.
Rumunjski premijer zauzeo se za što skorije sklapanje ugovora o
slobodnoj trgovini s Hrvatskom i izrazio potporu Rumunjske ulasku
Hrvatske u CEFT-u, rekao je Račan. Ulazak Hrvatske u CEFT-u očekuje
se u svibnju ove godine.
Govoreći o summitu Vilniuske skupine, čiji je Hrvatska punopravni
član od svibnja prošle godine, Račan je istaknuo da i Rumunjska i
Hrvatska žele doprinijeti stabilnosti u regiji.
Premijer Račan trebao bi se večeras, na marginama sastanka, trebao
sastati i s turskim premijerom Bulentom Ecevitom, a za utorak su
predviđeni sastanci s premijerima Litve i Latvije.
Sastanak na vrhu V-10 odvija se pod nazivom ?Proljeće novih
saveznika? i sastoji se od dva panela ? ?Nove prijetnje, novi
saveznici? i ?Prilagodba NATO-a: razmišljanja budućih članica. Put
do Praga I natrag? na kojem će govoriti i premijer Račan.
U Pragu se u studenome održava summit NATO-a na kojem bi trebala
biti donesena odluka o nastavku njegova širenja.
Predsjednici vlada zemalja aspiranata i predstavnici zemalja NATO-
a raspravljat će na panelima o doprinosu novih članica NATO-a
globalnom ratu protiv terorizma, prilagodbi NATO-a novim
sigurnosnim uvjetima te o međusobnoj suradnji na putu prema NATO-
u.
Vilniuska skupina osnovana je 2000., a čine je Albanija, Bugarska,
Estonija, Litva, Latvija, Makedonija, Rumunjska, Slovačka,
Slovenija i Hrvatska. Oečkuje se da Hrvatska u svibnju ove godine na
ministarskom sastanku u Reykjaviku uđe u NATO-ov program Akcijski
plan za članstvo (MAP), čime bi se statusno izjednačila s ostalim
članicama Vilniuske skupine.
(Hina) zt sl