ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Tuča je, uz ljetne požare, najveći uzročnik šteta u dalmatinskom agraru, pa bi protutučne sustave u Dalmaciji ponajprije trebalo postaviti u najplodnijim područjima, procjenjuju stručnjaci.
ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Tuča je, uz ljetne požare, najveći
uzročnik šteta u dalmatinskom agraru, pa bi protutučne sustave u
Dalmaciji ponajprije trebalo postaviti u najplodnijim područjima,
procjenjuju stručnjaci.#L#
U Dalmaciji koja sve više gaji povrće, cvijeće i mediteransko voće,
tuča gotovo svake godine uništi znatan dio ljetine, ostavljajući na
voćkama višegodišnje posljedice.
Hoće li na hrvatskom mediteranskom području i ovaj put sve ostati na
upozorenjima stručnjaka, pita se Vladimir Caktaš u članku
objavljenom u mjesečniku "Hrvatska vodoprivreda".
Tuča se pojavljuje jednom ili dvaput na godinu, često u vrijeme pune
vegetacije ili pred samo ubiranje plodova. Od nje se ne uspijevaju
zaštiti ni kulture u staklenicima i plastenicima, jer ona sruši sve
i ostavlja samo željezne i drvene okvire.
Obrana se provodi 30 do 50 dana u godini; u tome razdoblju izbaci se
u zrak između 8.000 i 14.000 protutučnih raketa. Troškovi obrane
nisu maleni, ali je njihova cijena znatno ispod štete od tuče.
Centar za obranu od tuče Hrvatskoga hidrometeorološkog zavoda za
sada od tuče brani malo više od 2,4 milijuna hektara na području
između Save i Drave, zatim Međimurju, te vinorodna područja u
porječjima Save i Kupe, istočno od Jastrebarskoga.
Za financiranje obrambenih protutučnih sustava potrebno je
izdvojiti između 31 i 33 milijuna kuna godišnje, predviđeno je
Zakonom o sustavu za obranu od tuče, koji je lani stupio na snagu.
Najveći dio novca (17,5 milijuna kuna) osigurat će ministarstva
financija i poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zatim županije
(8-10 milijuna), te osiguravajuća društva (6 milijuna kuna).
Stručnjaci upozoravaju da bi u izdacima za kupnju, postavljanje i
održavanje protutučnih sustava trebali sudjelovati svi koji trpe
štete od tuče - vinogradari, voćari, cvjećari i povrtlari.
Njihov bi pojedinačni udio bio znatno manji od štete koju im tuča
nanese u samo jednoj ili u dvije godine.
U Hidrometeorološkom zavodu smatraju da bi u tome dijelu Hrvatske
od tuče valjalo braniti nešto više od 700 tisuća hektara
najplodnijih površina.
Obrana bi koštala nekoliko milijuna kuna na godinu, uključujući
početna ulaganja.
Poslije višegodišnjih ispitivanja, stručnjaci su ustanovili da
protutučne sustave u Dalmaciji ponajprije treba postaviti u
najplodnijim područjima - u dolini Donje Neretve i Ravnim kotarima,
te oko Vranskoga jezera.
Samostalne sustave, smatraju, valjalo bi postaviti u Podstrani kod
Splita, Segetu Donjemu kod Trogira i u većim krškim poljima -
Sinjskom, Imotskom, Vrgoračkom, Petrovu polju kod Drniša i još
nekima.
Stručnjaci, međutim, ističu da je zapreka postavljanju protutučnih
sustava u Dalmaciji njezina prostorna izduženost: od krajnje
jugoistočne do najzapadnije točke ima više od 400 kilometara.
Druga su zapreka velike zračne luke (Split, Dubrovnik, Zadar) i
nekoliko manjih (otok Brač, Ploče), a najavljena je gradnja novih
na Hvaru, Korčuli i Visu, te u općinama Šestanovcu i Drnišu u
kontinentalnom dijelu regije. Također su izgrađeni ili je
planirana gradnja većeg broja helidroma.
(Hina) vl vl