ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Strategija zaštite okoliša - Hrvatska u 21. stoljeću, koju je prihvatio Hrvatski sabor, ključni dokument za okoliš koji definira pravce i mjere politike zaštite okoliša, predstavljena je danas novinarima u
Vladinom Uredu za strategiju razvitka Hrvatske.
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Strategija zaštite okoliša - Hrvatska u
21. stoljeću, koju je prihvatio Hrvatski sabor, ključni dokument za
okoliš koji definira pravce i mjere politike zaštite okoliša,
predstavljena je danas novinarima u Vladinom Uredu za strategiju
razvitka Hrvatske. #L#
Voditelj stručnog tima za izradu Strategije dr. Vladimir Lokner
naveo je da je riječ o jednoj od ukupno 19 strategija iz ključnih
područja razvoja Hrvatske koje je Vlada počela izrađivati prije
dvije godine i koja će biti dio cjelovite Strategije Hrvatske u 21.
stoljeću.
Uz Strategiju zaštite okoliša Sabor je u siječnju prihvatio i
provedbeni dokument - Nacionalni akcijski plan djelovanja u
zaštiti okoliša, podsjetio je Lokner, napominjući da su time
stvorene pretpostavke za cjelovitu zaštitu okoliša u Hrvatskoj.
U Strategiji se navodi da se nedovoljno poznaje stanje okoliša, jer
niti postoje sustavi zaduženi za motrenje njegova stanja. Rat je u
Hrvatskoj, (zbog prestanka rada mnogih industrija, smanjenja
prometa...) osim na područjima izravno stradalim u agresiji, doveo
do smanjenja pritisaka na okoliš, ali od 1994. oni opet silno rastu.
Okoliš u Hrvatskoj najviše ugrožava promet, koji je po riječima
Loknera, eksplodirao, a velike ugroze prijete mu i od
poljoprivrede, industrije i turizma.
Autori Strategije također smatraju da Hrvatska prije ulaska u EU
treba "rezervirati svoje dragocjene komade", odnosno povećati broj
nacionalnih parkova i parkova prirode. To je jedini način da se
očuvaju za buduće generacije, naglašava se u Strategiji.
Kao posebnu mjeru zaštite autori Strategije predlažu zaštitu
čitavoga Jadranskog mora kao hrvatske ekološke dragocjenosti.
U Strategiji se navodi i desetak prioriteta koje Hrvatska mora
poduzeti u očuvanju okoliša. To je rješavanje problema u sustavu
gospodarenja otpadom, u kojem je najslabija točka gospodarenje
opasnim otpadom. Potom slijedi očuvanje kakvoće vode i zraka.
Jedan od trojice autora Strategije mr. Damir Subašić izrazio je
bojazan da će Strategija završiti na policama samo kao vrijedan
dokumenat i da neće doživjeti primjenu zbog toga što u Hrvatskoj ne
funkcionira pravna država.
Kao primjer da se o okolišu malo skrbi naveo je da su novine o
donošenju Strategije u Saboru izvijestile tek usput.
(Hina) bma sšh