ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Na Svjetski dan voda valja se podsjetiti da norme vodnog prava sežu daleko u hrvatsku povijest, a nezaobilaznim se u tom pogledu pokazuje znameniti Poljički statut čija prva redakcija potječe iz 1440.
godine!
ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Na Svjetski dan voda valja se podsjetiti
da norme vodnog prava sežu daleko u hrvatsku povijest, a
nezaobilaznim se u tom pogledu pokazuje znameniti Poljički statut
čija prva redakcija potječe iz 1440. godine! #L#
Poljički statut zbirkom je pretežito običajnog prava, a danas se
drži jednim od najznačajnijih statutarnih akata s područja
Hrvatske. Pisan je "bosančicom", a njegove se odredbe nazivaju
"zakonima", od kojih se neki odnose na vode i iskorištavanje voda,
odnosno, na "vodno pravo", stoji u ogledu Ivana Šimunovića
objavljenom u časopisu 'Hrvatske vode'.
Poljica su kraj u Sjevernoj Dalmaciji, koji čini skup naselja južno
i istočno od Splita, uz tok rijeke Cetine i u području Mosora, pa do
morske obale između Omiša i Stobreča, piše autor, te napominje da je
Poljička republika uživala svojevrsnu autonomiju pod zaštitom
Venecije i Austrije sve do dolaska Napoleonovih četa 1897. godine.
U odsječku "Zakon od vod" Poljičkog statuta, kaže se, primjerice,
da "izvor voda mora biti zajednička, gdje god da se nalazi i na čijoj
god je zemlji". Međutim, "voda revnica" - voda do koje se došlo
kopanjem - "vlasništvo je onoga tko ju je na svome iskopao". Tko,
pak, na svoju zemlju navodi vodu kišnicu "kad je mala da mu bude na
dobro i korist, mora je trpjeti i veliku kada dođe". Naime, "ne može
od nje bježati ni skrenuti je na drugog". Ukratko: "Ako se odrekne
velike ne smije ni malu uzimati."
U dijelu pod nazivom "Zakon o kolovajama", a kolovaja je mlin ili
stupa ili druga naprava za dovođenje vode, stoji da onomu kojemu
pripada "zemlja na obali ili pored rijeke" pripada u toj
protežnosti "i pola rijeke".
Poljički statut, nedvojbeno, zahvaća u područje koje se modernom
terminologijom naziva "korpusom vodnog prava".
(Hina) ld ld