BANGKOK, 22. ožujka (Hina/Reuters) - Novinari diljem Azije primorani su pripaziti na sebe nakon serije vladinih udara na kritično raspoložene izvjestitelje, no izdavači tvrde da autoritarne vlasti vode uzaludnu bitku u digitalnoj
eri.
BANGKOK, 22. ožujka (Hina/Reuters) - Novinari diljem Azije
primorani su pripaziti na sebe nakon serije vladinih udara na
kritično raspoložene izvjestitelje, no izdavači tvrde da
autoritarne vlasti vode uzaludnu bitku u digitalnoj eri.#L#
Najnovije ovoga tjedna, tajvanska se vlada okomila na hongkonški
časopis Next Magazine optuživši ga za odavanje državne tajne zbog
objavljivanja priče o navodnom crnom fondu za špijuniranje Kine.
Indonezija je pak podsjetila na dane Suhartove vladavine
odbijanjem da produlji vizu australskoj reporterki nakon
objavljivanja više priča o kršenjima ljudskih prava.
Doda li se tajlandska istraga o imovini vodećih novinara i
komercijalni pritisak na medije kritične prema premijeru, ujedno
multimilijuneru i telekomunikacijskom tajkunu, Thaksinu
Shinawatri, slika o jačanju represije prema medijima, čak i u
liberalnijim azijskim zemljama, postaje cjelovitija.
Mnoge vlade ističu da novinarska kritika treba biti
"konstruktivna", a to drugim riječima znači poticaj novinarima na
autocenzuru što je već uobičajena pojava u Singapuru i Maleziji.
Zagovaratelji medijskih sloboda ističu da vladama uspijevaju udari
na medije jer je javnost zavedena argumentima kako je čvrsta ruka
nužna za donošenje oporavka posrnulim gospodarstvima. To je
posebice slučaj u Tajlandu i Indoneziji koji se još nose s
posljedicama azijske ekonomske krize.
"Zaokret u trendu demokratizacije jasno je vidljiv od azijske
krize. No, iznenađuje da javnost nije zainteresirana za te
vrijednosti kao što je bila 1997.", ističe Philippe Latour,
dopisnik udruge Reporteri bez granica s prostora jugoistočne
Azije.
Izdavači ipak smatraju da, dugoročno gledano, vlade vode uzaludnu
bitku budući da je teško zaustaviti slobodan tijek informacija u
doba interneta. Na malezijskim web-stranicama, primjerice,
pojavile su se snažna neovisna politička izvješća unatoč tomu što
je njihovim autorima onemogućen pristup na briefinge vlade.
"Internet i satelitsko emitiranje u golemoj mjeri poražavaju
cenzuru i lokalnim izdavačima nude ohrabrenje i mogućnost na izazov
tradicionalno ukorijenjenoj navici među političarima da
kontroliraju medije", ističe Cyril Pereira, predsjednik Udruge
izdavača u Aziji koja okuplja 52 izdavačke tvrtke i više od 100
medijskih naslova.
Dugoročne izglede na uspjeh, smatra se, imaju novine i časopisi
koje se usuđuju pisati neovisno u restriktivnom okružju. Tako su
novine na Filipinima, koje su ustale protiv Marcosove diktature,
sada vodeće na tamošnjem tržištu.
U Tajlandu urednici odvaguju prijetnje oglašivača povezanih s
vladom da će povući svoje oglase i želju čitatelja za pričama o
ekonomskim interesima ministara u vladi.
"Vjerodostojnost uvijek pobjeđuje, no za to su potrebni izdavači
spremni da discipliniraju svoje osoblje i kratkoročno se odreknu
ekonomskih dobitaka", drži Pereira.
Po njegovome stajalištu, vlade će se morati prilagoditi digitalnoj
eri poboljšanjem odnosa s medijima, a ne njihovim uništavanjem.
"Na kraju će odgovornost, razvidnost i korektna informacija biti
ono što će razlikovati uspješna gospodarstva od onih drugih",
dodaje Pereira.
(Hina) ii br