RUSIJA-NEZAVISIMAJA OD 21.3.02. O AMERIČKIM BAZAMA U AZERBAJDŽANU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 21.III.2002. Iračku kartu SAD će odigrati s područja Azerbajdžana "Sjedinjene Države kane nadzirati zračni prostor Irana, Iraka, pa i Kine iz azerbajdžanskih zračnih luka. Kako god bilo, tako misle azerbajdžanski stručnjaci koji kažu da će NATO-ove zračne baze uskoro biti na području republike. O budućim izgledima za vojnu suradnju s Azerbajdžanom razgovaralo se još jesenas, u prigodi posjeta ministra obrane SAD-a Donalda Rumsfelda Kavkazu i srednjoj Aziji. No tada, u prilikama protuterorističke operacije u Afganistanu, prioritet se dao srednjoazijskim državama. Tek je kasnije došla na red Gruzija, a sada se napuhava informacija da je na redu Azerbajdžan. Upravo su tamo često počeli navraćati američki vojni instruktori i vojni stručnjaci. Službena je izlika modernizacija azerbajdžanske vojske i njezino usklađivanje s NATO-ovim standardima. Službeni je Baku više puta izjavljivao da se želi uključiti u europske ustroje. 'Mi smo za jačanje položaja SAD-a u ovom području. Toj svrsi služe gospodarski programi koji se provode u regiji, ponajprije naftovod Baku-Džejhan. Nazočnost SAD-a na tom području je važan prinos njegovoj sigurnosti, potpora političkom i gospodarskom razvitku', rekao je ministar vanjskih poslova Azerbajdžana Vilajat Gulijev. 'Ponosni smo na tu suradnju i odlučni smo u nakani da je razvijamo', istaknuo je šef azerbajdžanskog ministarstva vanjskih poslova. 'Smještaj NATO-ovih zračnih baza na području Azerbajdžana tehnički je moguć, zemlja ima veliku i prilično opremljenu mrežu aerodroma, rekao je u razgovoru s dopisnikom 'NG-a' vojni stručnjak Azad Isazade. Ti se aerodromi nakon modernizacije mogu iskoristiti kao vojne baze. Za punu pripremu trebat će oko pola godine'. NATO-ove snage u Azerbajdžanu mogu se razmjestiti pod izlikom protuterorističke operacije, primjerice u Iraku. I danas postoji mogućnost da se bez potpisivanja bilo kakvih velikih međudržavnih sporazuma, samo uz dogovor s čelništvom zemlje, razmjeste vojne snage u državama koje su se priključile koaliciji. Takva inačica nije isključena ni u Azerbajdžanu. Po mišljenju Isazadea, nazočnost NATO-ovih snaga u Azerbajdžanu može biti vrlo korisna za zemlju, jer će jamčiti sigurnost naftovoda Baku-Tbilisi-Džejhan, utjecat će na kaspijsku problematiku i ubrzati proces modernizacije i preustroja azerbajdžanske vojske koja je prešla na NATO-ove standarde. Ipak, misli stručnjak, to se neće dogoditi tako skoro. Zapad polako i oprezno dolazi na Kavkaz. Pošto su riješeni problemi na Balkanu i u Afganistanu, danas je u igri iračka karta, a u tom je smislu Kakvaz najpogodniji mostobran, misli Azad Isazade. No to treba učiniti ne izazivajući očito nezadovoljstvo Rusije koja je do nekog vremena držala sve poluge utjecaja na Kavkazu u svojim rukama. 'Danas Rusija nije kadra da ozbiljno utječe na države južnog Kavkaza, to više što će iza tih zemalja stajati SAD, ali Rusija zacijelo može stvoriti stanovitu napetost', napominje stručnjak. 'Ne treba očekivati skori dolazak NATO-a u Azerbajdžan. Politika Zapada vrlo je pragmatična i gradi se na načelu gospodarske, financijske i političke koristi', kaže stručnjak Zardušt Alizade. Zapadu danas nisu nužno potrebne vojne snage u Azerbajdžanu. No to ne znači da takvih planova nema, što potvrđuju i česti posjeti američkih vojnih stručnjaka Azerbajdžanu. 'Afganistan i Irak tek su dio plana. Ustvari globalna je američka zadaća neutralizirati Kinu čiji položaj jača iz godine u godinu. Po mišljenju stručnjaka, Amerikanci žele stvoriti svojevrsni pandan Turkestanskom vojnom okrugu koji je postojao u doba SSSR-a. I zbog toga raste važnost Azerbajdžana i Gruzije. 'Vrlo brzo će i Armenija sazreti za to, jer i ta zemlja danas ima golemi potencijal prozapadnjaštva', misli Alizade. 'Vrlo brzo će južni Kavkaz biti mjesto suradnje, a ne sučeljavanja', napominje. (...) Nedvojbeno je da strategija SAD-a na južnom Kavkazu vodi računa o interesima Azerbajdžana. Upravo je takav novi geopolitički poredak koji SAD uspostavlja na području južnog Kavkaza. Ubrzati taj proces mogu tek neki postupci Rusije i Irana. Nedavno su predstavnici iranskog establishmenta izjavili da će najkasnije do ožujka početi eksploatirati nalazišta oko kojih se prepiru s Azerbajdžanom. Reakciju Washingtona priopćio je zamjenik državnog tajnika SAD-a Richard Armitage koji je rekao: 'Nećemo ravnodušno promatrati kako vlasti u Iranu čine pritisak na svoje susjede. To svi moraju shvatiti'", piše Usnija Babajeva.