US-HR-DE-BANKE-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE 20. III. I DALJE RASPRODAJA DRŽAVE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE20. III. 2002.Zagreb: rasprodaja države traje. Prilog Milana Gavrovića. Kriza Riječke banke definitivno je
riješena i to tako što je njen većinski strani vlasnik Bayerische Landesbank iz Muenchena prodao hrvatskoj državi za samo jedan dolar sve svoje dionice vrijedne 70 milijuna eura. Podatak o vrijednosti poklona bavarske banke hrvatskoj državi, koji je u ime Vlade objavio njen potpredsjednik Slavko Linić nije točan. Većinski paket dionica, koji je imala Bayerische Landesbank možda je prije tjedan dana, odnosno prije krize u Riječkoj banci, zaista vrijedio 70 milijuna eura. Ali od tada do jučer njihova je tržišna vrijednost pala za 60 posto. Dakle, prijašnjih 70, sada vrijedi samo 28 milijuna eura. Da bi zaustavila daljnji pad njihove vrijednosti Bayerische Landesbank bi morala unijeti u banku novi kapital, i to, kako se računa, oko 110 milijuna eura. Nijemci su, očito, zaključili da im se to ne isplati, pa su trošak spasavanja Riječke banke prepustili hrvatskoj državi. To im vjerojatno nije palo previše teško jer im je vlasništvo Riječke banke dosad već donijelo sasvim pristojan profit; i to u Hrvatskoj i u inozemstvu. Prema riječima guvernera Hrvatske
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
20. III. 2002.
Zagreb: rasprodaja države traje. Prilog Milana Gavrovića.
Kriza Riječke banke definitivno je riješena i to tako što je njen
većinski strani vlasnik Bayerische Landesbank iz Muenchena prodao
hrvatskoj državi za samo jedan dolar sve svoje dionice vrijedne 70
milijuna eura.
Podatak o vrijednosti poklona bavarske banke hrvatskoj državi,
koji je u ime Vlade objavio njen potpredsjednik Slavko Linić nije
točan. Većinski paket dionica, koji je imala Bayerische Landesbank
možda je prije tjedan dana, odnosno prije krize u Riječkoj banci,
zaista vrijedio 70 milijuna eura. Ali od tada do jučer njihova je
tržišna vrijednost pala za 60 posto. Dakle, prijašnjih 70, sada
vrijedi samo 28 milijuna eura. Da bi zaustavila daljnji pad njihove
vrijednosti Bayerische Landesbank bi morala unijeti u banku novi
kapital, i to, kako se računa, oko 110 milijuna eura. Nijemci su,
očito, zaključili da im se to ne isplati, pa su trošak spasavanja
Riječke banke prepustili hrvatskoj državi.
To im vjerojatno nije palo previše teško jer im je vlasništvo
Riječke banke dosad već donijelo sasvim pristojan profit; i to u
Hrvatskoj i u inozemstvu. Prema riječima guvernera Hrvatske
narodne banke, dr. Željka Rohatinskog, iz te je banke izneseno u
strane banke, i to uz minimalnu kamatu, čak 150 milijuna dolara.
Zašto je Hrvatska vlada primila taj navodni poklon? Zašto da
hrvatski porezni obveznici pokrivaju gubitke njemačkih bankara?
Odgovarajući na to neki hrvatski analitičari upozoravaju kako tu
nije riječ samo o jednoj banci i novcu, već o ukupnoj politici
rasprodaje svih hrvatskih banaka strancima. Tu je praksu započeo
HDZ, a slijedi je i sadašnja koalicija stranaka koje vladaju
Hrvatskom. Temelj te politike je uvjerenje da će tek stranci kad
preuzmu hrvatske banke pokazati što je pravo bankarstvo, kako se
odgovorno radi i ponaša s novcem, pa će to ubrzati privredni rast.
To zadnje, dakle privredni rast, već se pokazalo kao iluzija, a sada
je i Riječka banka, unatoč stranom vlasniku, opljačkana, isto kao
nekada Dubrovačka, Glumina i neke druge banke. Isto kao i nekada
HDZ-ovi tajkuni, koji su vraćali državi opljačkana i uništena
poduzeća, i bankari iz Muenchena sada joj vraćaju opljačkanu
banku.
Pristajanje da iz državnog budžeta namiri novac opljačkan u banci u
vlasništvu stranaca, Hrvatska vlada, odnosno g. Slavko Linić u
njeno ime, objašnjava interesima štediša i privrede koja drži novac
u toj banci. Riječ je o trećoj banci po veličini u Hrvatskoj, pa to
sasvim sigurno nije argument bez težine. Ali time se istodobno
postavlja pitanje: kako stranci shvaćaju svoje vlasništvo
hrvatskih banaka? Dok teku profiti, one su njihove; kad treba
pokriti gubitke, onda opet pripadaju hrvatskoj državi. To je poruka
koju je uputila Bayerische Landesbank.
(RFE)