LUKOVDOL, 21. ožujka (Hina) - Pjesništvo Branka Maleša svojom modelskom i književno-povijesnom relevantnošću čini od njega klasika hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća, stoji u obrazloženju Prosudbene komisije, u sastavu Zvonimir
Mrkonjić (predsjednik), Krešimir Bagić, Branko Čegec, Cvjetko Milanja i Zvonko Maković, koji su jednoglasno odlučili "Goranov vijenac", nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, dodijeliti Branku Malešu, pjesniku, književnom kritičaru i kolumnistu.
LUKOVDOL, 21. ožujka (Hina) - Pjesništvo Branka Maleša svojom
modelskom i književno-povijesnom relevantnošću čini od njega
klasika hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća, stoji u obrazloženju
Prosudbene komisije, u sastavu Zvonimir Mrkonjić (predsjednik),
Krešimir Bagić, Branko Čegec, Cvjetko Milanja i Zvonko Maković,
koji su jednoglasno odlučili "Goranov vijenac", nagradu za
pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, dodijeliti
Branku Malešu, pjesniku, književnom kritičaru i kolumnistu. #L#
Branko Maleš rođen je 1949. u Zagrebu, piše poeziju, kritiku, prozu
i kolumnističku feljtonistiku.
Uređivao je časopise OFF, The bridge (Most), Republiku, Oko i
Heroinu. Uredio je Zbornik OFF poezije (1979.) te Zbornik mlade
hrvatske proze (1979.).
Maleš je priredio i izbor poezije Vesne Parun "Sječivo za nevine",
Izbor iz poezije Branimira Bošnjaka, "Konac dana" izbor iz kratkih
proza Vladana Desnice, izbor iz novije njemačke poezije "Goethe u
samoposluživanju" (s Draženom Karamanom) te Izbor iz poezije
slovenskog pjesnika Slavka Jendrička.
Objavio je i više proznih tekstova, među kojima su "Tekst", "Praksa
laži", dramske tekstove "Biba Posavec" i "Prozori spavaćih soba".
Od svojih prvih zbirka Tekst (1978.) i "Prakse laži" (1986.), pa do
posljednjih kao što je dramski tekst "Biba Posavec", njegova je
poetika znalački i poetički evoluirala, ističe u obrazloženju
Prosudbena komisija.
Dodaje kako je u početnoj fazi riječ o tekstualističkoj pjesničkoj
praksi čiji trag možemo slijediti od gramatoloških obrata kao i
postavangardnih, popartističkih, intermedijalnih, do europskih i
slovenskih iskustava, kada je riječ o jeziku.
Nov senzibilitet, dakle i nova osjećajnost tražila je i nove
pjesničke mogućnosti pa je njezin odnos prema kulturnoj i
književnoj tradiciji bio polemičan, dekonstrukcijski i ironičan.
Ta poezija, iako na prvi pogled izgleda "zezantska", duboko je
implicitno polemična prema kulturi i književnosti koja ju okružuje
i tradiciji koja je naprosto potrošena u mistifikacijama, navodi se
u obrazloženju za nagradu.
Goranov vijenac kroz 30 godina, koliko se dodjeljuje, dobili su
vodeći hrvatski pjesnici.
(Hina) ta mc