ZAGREB, 21. ožujka (Hina) Piše: Marina Bujan U Hrvatskoj i u svijetu 22. ožujka obilježava se kao Svjetski dan voda, a tema ovogodišnjeg Dana je - "Voda za razvoj", što govori o važnosti vode u održavanju života i očuvanju
okoliša.
ZAGREB, 21. ožujka (Hina)
Piše: Marina Bujan
U Hrvatskoj i u svijetu 22. ožujka obilježava se kao Svjetski dan
voda, a tema ovogodišnjeg Dana je - "Voda za razvoj", što govori o
važnosti vode u održavanju života i očuvanju okoliša. #L#
Prema procjenama UNESCO-a, 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi za
piće, a više od pet milijuna osoba godišnje umire od bolesti vezanih
uz nedostatak vode, onečišćenost ili lošu kvalitetu, što je deset
puta više od godišnjeg prosjeka poginulih u ratovima.
Podaci UNESCO-a govore da oko 2,5 milijarde ljudi živi u područjima
bez kanalizacijskog sustava.
Procjenjuje se da će do 2025. dvije trećine ljudi na Zemlji živjeti
u područjima u kojima će vode nedostajati umjereno do jako.
Opća skupština UN-a iduću je godinu proglasila međunarodnom
godinom slatke vode, ističući da svatko može imati priliku utvrditi
akcije kojima je cilj da svi imaju pristup vodi za piće, što je svrha
milenijskog razvoja.
"Ako radimo zajedno, možemo imati sigurnu i održivu budućnost
vode", poručuju iz UN-a.
Uz Svjetski dan voda, hrvatski Zbor novinara za okoliš upozorava na
sve češće i veće onečišćavanje vodotoka, pogotovo onih u blizini
prometnica, zbog neriješenih problema odlaganja otpada (komulanog
i opasnog) koji ugrožavaju podzemne vode u Hrvatskoj. Upozoravaju i
da se ne poštuju sanitarne vodozaštitne zone, pa se i
infrastrukturni objekti grade na područjima pričuve podzemne pitke
vode.
Prošlo stoljeće -stoljeće nafte, 21. pitke vode
Zdrava pitka voda trebala bi biti prednost Hrvatske u odnosu na
razvijeni dio svijeta, kao i čisto more, i samo se tako može
ostvariti slogan Voda za razvoj - čista i nezagađena, poručuju iz
Zbora novinara za okoliš.
Ove godine u Hrvatskoj se po deseti put obilježava Svjetski dan
voda, a sloganu - Voda za razvoj može se dodati "ne samo za razvoj,
već i za goli opstanak", ističe generalni direktor Hrvatskih voda
Jakša Marasović.
Kao što je 20. stoljeće bilo stoljeće nafte, ovo je stoljeće,
stoljeće vode, jer je egzistencijalni problem čovječanstva sve
veći manjak zdrave, kvalitene vode za piće pa je u mnogim zemljama
voda već postala roba koja ima tržišnu cijenu. U brojnim gradovima
ljudi ne mogu ni zamisliti da piju vodu iz vodovoda, a kamoli da
utaže žeđ na nekom izvoru, napomenuo je.
Hrvatska je zemlja bogata vodama, ali te vode nisu ravnomjerno
raspoređene, pa se događa da istodobno pojedini krajevi imaju višak
vode, dok se u drugima već pojavljuje određeni manjak. Vode u
Hrvatskoj također su dijelom već platile danak razvoju industrije i
intenzivnoj poljoprivredi, pa su se, primjerice, zbog onečišćenja
u Zagrebu mnoga vodocrpilišta morala zatvoriti.
U idućem razdoblju potrebno je zaštitu vode shvatiti kao
prioritetni zadatak kako bi se sačuvale preostale, relativno čiste
vode, a za budućnost Hrvatske strateško značenje imaju podzemne
vode, jer je skoro 90 posto vodoopskrbe stanovništva vezano uz taj
prirodni, uglavnom nevidljivi, resurs, navodi generalni direktor
Hrvatskih voda.
Od ukupne količine vode u Hrvatskoj je 12 posto u podzemlju, što je
nešto više od svjetskog prosjeka, ali ni u kojem slučaju ne bi se
smjelo popustiti u njezinoj pomnoj zaštiti.
Zaštita voda (podzemenih, površinskih i priobalno more), povećanje
opskrbljenosti iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 75 na
85 do 90 posto te povećanje sigurnosti od poplava, najvažniji su
prioriteti gospodarenja i zaštite voda u Hrvatskoj.
Nadležni upozoravaju da se prečesto voda tretira kao neograničeni
besplatni resurs što svakako nije dobro.
Čak i u područjima gdje su zalihe vode dostatne ili čak obilne, zbog
povećane potrošnje, prijeti im onečišćenje ili iscrpljivanje, o
čemu itekao treba voditi računa.
Generalna skupština UN-a je 1993., sukladno preporukama
Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, 22. ožujka proglasila
Svjetskim danom voda.
(Hina) bma sšh