FRANCUSKA-LE FIGARO OD 19.3.02. KRIZA U VRHU SRBIJE

FRANCUSKA LE FIGARO 19.III.2002. Rat vođa u Beogradu "Napetosti između srbijanske vlade Zorana Đinđića i predsjednika jugoslavenske federacije (Srbija i Crna Gora) Vojislava Koštunice koje su učestale u zadnjih godinu dana, ovog su vikenda dovele do nove političke krize u Beogradu. Ona istodobno prijeti krhkoj jugoslavenskoj demokraciji i odnosima s glavnom financijskom potporom zemlje, Sjedinjenim Državama. Sve je počelo u četvrtak, kada su agenti vojnih obavještajnih služba uhitili dopredsjednika srbijanske vlade zaduženog za sigurnost Momčila Perišića i američkog diplomata Johna Neighbora. Momčilo Perišić, načelnik glavnog stožera jugoslavenske vojske u doba rata u Hrvatskoj i u Bosni, kojeg je Milošević smijenio jer je kritizirao njegovu politiku na Kosovu, povratio si je politički ugled igrajući ključnu ulogu u rušenju bivšeg srbijanskog predsjednika. Nakon toga je uz Zorana Đinđića postao jedan od čelnika koalicije DOS na vlasti. (...) Izgred je još jednom pokazao stilske i bitne razlike između srbijanske vlade i jugoslavenskog predsjedništva. Naime, Vojislav Koštunica je podupro vojsku ističući 'zakonitost' operacije. Njegov suparnik Zoran Đinđić, očito iznenađen uhićenjem, upozorio je na 'prvorazredni škandal' s 'međunarodnim posljedicama'. Njegov je cilj, misli, uglavnom politički. Afera se zapravo događa nešto manje od dva tjedna prije isteka novog ultimatuma američkog Kongresa koji financijsku pomoć Washingtona uvjetuje pojačanom suradnjom Beograda s Međunarodnim kaznenim sudom. Srbijanska vlada Zorana Đinđića, pristaša otvaranja prema Zapadu i suradnje i ICTY-jem, izravno je odgovorna za izručenje Slobodana Miloševića Haagu u lipnju 2001. Želeći sačuvati financijsku pomoć Washingtona, nedavno je obećala nova izručenja do 31.III. Kuštunica, jugoslavenski predsjednik, pokušava naprotiv kočiti tu suradnju s međunarodnim pravosuđem koje smatra 'političkim'. Tu je i treći čimbenik, ured glavne tužiteljice haaškoga suda koji želi dobiti dokumente koji bi mogli dokazati Miloševićevu izravnu odgovornost u jugoslavenskim ratovima, ali nailazi na 'opstrukciju' jugoslavenskih političkih i vojnih dužnosnika. Prema pisanju dnevnika 'Večernje Novosti', Perišić je pred vojnim sudom priznao da je američkom diplomatu predao dokumente u svezi s Miloševićevim suđenjem kako bi 'ispunio međunarodne obveze' svoje zemlje. Nakon dolaska nove vlasti u Beogradu, često je napadao vojsku i njezina načelnika glavnog stožera Nebojšu Pavkovića. Dokumenti, audiosnimke sa sjednica glavnog stožera dolaze iz arhiva jugoslavenske vojske od 1996. do 1998. U Beogradu se još ne zna jesu li jugoslavenski predsjednik i načelnik glavnog stožera bili izravno umiješani u aferu. Analitičari su protumačili izgred kao pokušaj Miloševićevih saveznika da obustave reforme i suradnju s ICTY-jem. On po njihovu mišljenju otkriva strah vojnih dužnosnika da će jednom na međunarodnom sudu morati odgovarati za svoja djela. Zoran Đinđić je pak optužio vojsku da je stvorila škandal čija je svrha dovesti zemlju u nezgodan položaj. Javno je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su vojne obavještajne službe umakle nadzoru. Srbijanski premijer znade o čemu govori: njegova vlada već godinu dana pokušava uvesti civilni nadzor nad vojskom i reformirati tu instituciju, jer ga je glavna tužiteljica ICTY-ja optužila da štiti Ratka Mladića, bivšeg vojnog vođu bosanskih Srba. Sučeljava se s otporom pristaša starog režima koje predvodi zapovjednik glavnog stožera Nebojša Pavković koji nije smijenjen, unatoč Miloševićevu odlasku. Ali i s otporom Vojislava Koštunice koji se uvijek očitovao protiv čišćenja u oružanim snagama. Za analitičare, afera postavlja bitno pitanje za budućnost jugoslavenske demokracije: tko vlada zemljom? Prepirka bi mogla pogoršati veze između Beograda i Washingtona. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova ispričao se američkom veleposlanstvu u Beogradu. No uz tako jasnu protimbu vojske, Đinđiću će biti teško izručiti Haagu nove optuženika. A možda je to bio cilj operacije", piše Isabelle Lasserre.