HNB INTERVENIRALA U RIJEČKU BANKU - ŠTEDIŠE SIGURNE

HNB intervenirala u Riječku banku - štediše sigurne Hrvatska narodna banka (HNB) s intervencijama u Riječku banku započela je jučer i to konverzijom manje likvidnih sredstava Banke u likvidna sredstva u iznosu 410 milijuna kuna, te ugovorom o kreditu za likvidnost iznosu od 408 milijuna kuna, izvijestio je danas novinare guverner HNB-a Željko Rohatinski. S takvom likvidnošću omogućeno je da Riječka banka izvršava sve svoje obveze prema štedišama, a HNB je spremna održavati Riječku banku u održanju likvidnosti i ne postoji opasnost za štediše, poručio je Rohatinski. Koliki su točno gubici Riječke banke pokazat će rezultati kontrole koju provodi HNB, tada će se znati i koliko će trebati za dokapitaliziju Riječke banke, kazao je. Prvi udar štediša na šaltere u petak i subotu Riječka je banka izdržala isključivo osloncem na svoja likvidna sredstva, a intervencija središnje banke započela je jučer. HNB je intervenirala konverzijom manje likvidne imovine Riječke banke u likvidnu, kazao je Rohatinski. Tako je Riječka banka jučer koristila lombardni kredit, a HNB je izvršio prijevremeni otkup svojih blagajničkih zapisa. Po ta dva osnova Riječka je banka jučer dobila 410 milijuna kuna, a sinoć je sklopljen i ugovor s Bankom o kreditu za likvidnost temeljem obveznica po osnovi javnog duga u iznosu od 408 milijuna kuna. S takvom likvidnošću omogućeno je da Riječka banka izvršava sve svoje obveze prema štedišama, kazao je Rohatinski. Guverner središnje banke izrazio je spremnost HNB-a da i dalje aktivno podržava Banku u održanju njene likvidnosti. Za to, kaže Rohatinski, postoje još barem tri oblika imovine Riječke banke koji mogu biti upotrijebljeni u svrhu održanja likvidnosti. Riječ je o mogućnosti da se trezorski zapisi Ministarstva financija koji su u portfoliu Riječke banke prodaju na sekundarnom tržištu, što je iznos koji se procjenjuje na oko 500 milijuna kuna, potom o visokim iznosima deviznih depozita Riječke banke u inozemstvu. Treća je mogućnost, ako to bude potrebno, da se od Riječke banke otkupe prvoklasni komercijalni vrijednosni papiri. Imajući u vidu sve te izvore i potencijalni razvoj događaja na šalterima ne postoji nikakva opasnost da banka dođe u neizvjesnost, poručio je Rohatinski. Vezano za solventnost Riječke banke i pitanje vlasničke strukture, Rohatinski ističe da je za središnju banku važan uži aspekt - utvrđivanje adekvatnosti kapitala (odnos između jamstvenog kapitala i rizične aktive). Pretpostavka pak za to je da se točno utvrdi iznos gubitaka koje je banka pretrpila, a ako se utvrdi da kapital banke nije dostatan za osiguranje zakonski utvrđene minimalne adekvatnosti kapitala, koji iznosi 10 posto, Riječkoj će se banci naložiti dokapitalizacija, objasnio je guverner. Rohatinski nije mogao reći koliki je gubitak Riječke banke, jer je kontrola HNB-a još u Banci, ali je potvrdio da to otprilike odgovara iznosima koji su se spominjali u javnosti. Te procjene kreću se od 83 do 103 milijuna dolara. Rohatinski nije mogao precizirati ni koliko će trebati za dokapitalizaciju Riječke banke. U slučaju da se od Riječke banke traži veća stopa adekvatnosti kapitala od zakonskog minimuma za dokapitalizaciju bi trebalo od 300 do 500 milijuna kuna. Moguće je pak, dodaje, prijelazno rješenje po kojem bi se tražilo da Riječka banka samo udovolji zakonskom minimumu o stopi adekvatnosti kapitala, što znači i mali iznos potrebne dokapitalizacije. Sve to, napominje, ostavilo bi dovoljno vremena većinskom vlasniku, a to je sada država, da iznađe odgovarajuće rješenje. Naime, Bayerische Landensbank, dosadašnji većinski vlasnik Riječke banke, jučer je državi za jedan dolar predala svojih 59,9 posto vlasništva Riječke banke. Rohatinski osobno smatra da je to dobar aranžman, jer je lakše naći trajnije rješenje za Riječku banku ako to traži država, a ne Bayerische Landensbank. Guverner također smatra da je dobro dugoročno rješenje za Riječku banku novi strateški partner za što je zainteresirano nekoliko komercijalnih banaka. Što se u stvari točno dogodilo u Riječkoj banci i njezinom Deviznom odjelu u središnjoj banci još uvijek ne mogu točnije reći i to još uvijek utvrđuje kontrola HNB-a. Po informacijama iz središnje banke gubitak koji se procjenjuje na 83 do 103 milijuna dolara nije se mogao napraviti samo deviznim arbitražama, već je to moglo biti učinjeno ili trgovanjem deviznim derivatima, za što naznaka nije našla kontrola HNB-a, ili je novac pronevjeren. Kako je uništen trag sumnjivih transakcija, a radi se uz ostalo i o fiktivnim depozitima, nepokrivenim arbitražama, da bi se to rekonstruiralo morat će se zatražiti i podatci inozemnih banaka koje su radile s Riječkom bankom. U središnjoj banci pak jednodušni su u ocjeni da su apsolutno zakazali svi kontrolni mehanizmi i interne kontrole u Riječkoj banci. Naime, očito je da nisu poštovane sve procedure, limiti, a uz to iz Riječke su banke dva puta na zahtjeve HNB-a temeljem anonimnih prijava o sumnjivim aktivnostima (jedna je prijava još iz 1999., a druga iz veljače ove godine) odgovorili da je sve u redu.