AT-YU-SPORAZUMI-Politika AU 18.III.-APA-NOVA DRŽAVA AUSTRIJAAPA18. III. 2002.'Srbija i Crna Gora' - država bez zajedničke valute"Država Srbija i Crna Gora prema podacima jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, neće biti niti
federacija niti konfederacija. Po srijedi je posve nov državni model, izjavio je jugoslavenski šef države. Kritičari okvirnog sporazuma o kojemu su se jugoslavenski, srpski i crnogorski dužnosnici sporazumjeli u četvrtak uz posredovanje EU-ovog dužnosnika za vanjsku politiku Javiera Solane, drže da se ne radi o državi sposobnoj za funkcioniranje, nego samo o prijelaznom rješenju koje bio trebalo voditi do mirnog razlaza.Preoblikovana država imat će tek nekoliko zajedničkih ustanova. U skladu s okvirnim sporazumom, to bi trebali biti predsjednik, ministarsko vijeće, parlament i sud.U jednodomnom parlamentu bi 'pozitivnom diskriminacijom' trebalo osigurati odgovarajuće zastupanje Crne Gore. Zaštitnim će se mehanizmima spriječiti i nadglasavanje male republike.Predsjednika Srbije i Crne Gore birat će parlament.Sastav ministarskoga vijeća parlamentu će predlagati predsjednik
AUSTRIJA
APA
18. III. 2002.
'Srbija i Crna Gora' - država bez zajedničke valute
"Država Srbija i Crna Gora prema podacima jugoslavenskog
predsjednika Vojislava Koštunice, neće biti niti federacija niti
konfederacija. Po srijedi je posve nov državni model, izjavio je
jugoslavenski šef države. Kritičari okvirnog sporazuma o kojemu su
se jugoslavenski, srpski i crnogorski dužnosnici sporazumjeli u
četvrtak uz posredovanje EU-ovog dužnosnika za vanjsku politiku
Javiera Solane, drže da se ne radi o državi sposobnoj za
funkcioniranje, nego samo o prijelaznom rješenju koje bio trebalo
voditi do mirnog razlaza.
Preoblikovana država imat će tek nekoliko zajedničkih ustanova. U
skladu s okvirnim sporazumom, to bi trebali biti predsjednik,
ministarsko vijeće, parlament i sud.
U jednodomnom parlamentu bi 'pozitivnom diskriminacijom' trebalo
osigurati odgovarajuće zastupanje Crne Gore. Zaštitnim će se
mehanizmima spriječiti i nadglasavanje male republike.
Predsjednika Srbije i Crne Gore birat će parlament.
Sastav ministarskoga vijeća parlamentu će predlagati predsjednik
koji će i voditi njegov rad. Ministarsko vijeće ima pet resora:
vanjsku politiku, obranu, vanjske gospodarske odnose, unutarnje
gospodarstvo, ljudska i manjinska prava.
Zajednički sud djelovat će kao ustavni i upravni sud (u pogledu na
ministarsko vijeće) a i brinut će za uzajamnu prilagodbu pravne
prakse. Obje države članice, Srbija i Crna Gora, imenovat će u sud
jednaki broj sudaca.
Zajedničke ustanove mogu funkcionirati po sustavu rotacije. U
okvirnom sporazumu kao primjer se spominju ministarstvo vanjskih
poslova i ministarstvo obrane, gdje će ministri i njihovi zamjenici
iz različitih država članica nakon istijeka polovice mandata
zamijeniti svoje dužnosti.
U međunarodnim organizacijama (UN, OESS, Vijeće Europe),
zastupanje Crne Gore i Srbije također će se osigurati po načelu
rotacije. U međunarodnim novčarskim ustanovama trebao bi vrijediti
drukčiji model zastupanja, ali njega tek treba utvrditi.
Dogovor o razmjernom zastupanju Srbije i Crne Gore u zajedničkim
diplomatskim i konzularnim predstavništvima također treba tek
postići.
Obje republike zadržat će svoje vlastite valute - dinar u Srbiji i
euro u Crnoj Gori - i provodit će svoju vlastitu carinsku politiku.
Srbija i Crna Gora obvezale su se da će brinuti za neometano
funkcioniranje unutarnjeg tržišta i za slobodno kretanje ljudi,
roba, usluga i kapitala. Prilagodba njihovih gospodarskih sustava
gospodarskom sustavu EU-a trebala bi pomoći u prevladavanju
postojećih razlika, ponajprije na području trgovine i carine.
Rokovi za to nisu utvrđeni.
Zajedničke oružane snage podliježu zapovjedništvu najvišeg vojnog
vijeća. Njegovi članovi su trojica predsjednika - zajedničke
države i dviju država članica. Oni odlučuju konsenzusom. Vojni
obveznici mogu po želji služiti vojnu obvezu na području vlastite
republike.
U okvirnom sporazumu o preoblikovanju Jugoslavije ne navodi se kako
će se financirati zajedničke ustanove, s obzirom na razliku u
veličini država članica. Na Crnu Goru otpada šest posto bruto
domaćeg proizvoda Jugoslavije.
Kosovo, koje je od lipnja 1999. pod UN-ovom upravom, samo se
neizravno spominje u okvirnom sporazumu.
Poslije tri godine države članice mogu pokrenuti postupak promjene
svojeg državnopravnog statusa, odnosno izići iz zajedničke države.
Država članica koja iskoristi to pravo, neće biti priznata kao
država sljednica zajedničke države niti Savezne republike
Jugoslavije. Svi međunarodni dokumenti koji se odnose na Saveznu
republiku Jugoslaviju, među njima i UN-ova rezolucija 1244 (o
Kosovu) u tom bi se slučaju odnosili isključivo na drugu državu
članicu.
Ako se donese odluka o raspuštanju zajedničke države, sva će se
prijeporna pitanja nasljeđa rješavati pregovorima o sukcesiji."