US-HR-BA-IZBJEGLICE-Vlada-Izbjeglice/prognanici-Političke stranke RFE 18. III. IZBJEGLI HRVATI IZ DRVARA NISU IZBJEGLI? RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE18. III. 2002.Drvarski Hrvati: novi izbjeglički val ili novi pritisak? Prilog Ines
Šaškor Prošlih dana istaknuta tema hrvatskih medija je navodni novi izbjeglički val bosanskohercegovačkih Hrvata deložiranih iz Drvara. Na trenutke su slike s ekrana podsjećale na one iz kasnog ljeta 1995. godine. Izbezumljeni ljudi, uplašena djeca, sirotinjske najlonske vrećice, priče o zastrašivanju, istjerivanju, noćnim patrolama, helikopterima... Nedostajao je samo Jure Radić, Tuđmanov super-ministar, da im poželi dobrodošlicu u domovini. Pojedinačna nesreća može biti sreća za naciju, govorio je tada, možda čak ovim istim ljudima, pozivajući ih na masovno naseljavanje u Hrvatsku, obećavajući im kuće koje će za desetak godina postati njihove, radna mjesta. Ukratko ? novi život. Podrazumijevalo se da se oni u čije su kuće ušli neće vraćati. Hrvatski mediji pišu o masovnom egzodusu Hrvata iz Drvara. Dramatično najavljuju novu izbjegličku krizu. Isti oni mediji koji su u ljeto 1995. godine slavodobitno izvještavali kako su Drvar i Grahovo 'oslobođeni', zanemarujući i predratni sastav
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
18. III. 2002.
Drvarski Hrvati: novi izbjeglički val ili novi pritisak?
Prilog Ines Šaškor
Prošlih dana istaknuta tema hrvatskih medija je navodni novi
izbjeglički val bosanskohercegovačkih Hrvata deložiranih iz
Drvara. Na trenutke su slike s ekrana podsjećale na one iz kasnog
ljeta 1995. godine. Izbezumljeni ljudi, uplašena djeca,
sirotinjske najlonske vrećice, priče o zastrašivanju,
istjerivanju, noćnim patrolama, helikopterima... Nedostajao je
samo Jure Radić, Tuđmanov super-ministar, da im poželi
dobrodošlicu u domovini. Pojedinačna nesreća može biti sreća za
naciju, govorio je tada, možda čak ovim istim ljudima, pozivajući
ih na masovno naseljavanje u Hrvatsku, obećavajući im kuće koje će
za desetak godina postati njihove, radna mjesta. Ukratko ? novi
život. Podrazumijevalo se da se oni u čije su kuće ušli neće
vraćati.
Hrvatski mediji pišu o masovnom egzodusu Hrvata iz Drvara.
Dramatično najavljuju novu izbjegličku krizu. Isti oni mediji koji
su u ljeto 1995. godine slavodobitno izvještavali kako su Drvar i
Grahovo 'oslobođeni', zanemarujući i predratni sastav
stanovništva i masovni bijeg domicilnih Srba, kao i ogorčeno
protivljenje kasnijih HDZ-ovih vlasti da se prijeratni stanovnici
vrate, sada govore o etničkom čišćenju Hrvata iz toga kraja.
O masovnosti sadašnjeg izbjeglištva nema niti govora. Službeni
izvori u kninskom kraju bilježe dolazak 60-tak ljudi.
Problem je, neovisno o brojkama, osjetljiv, jer nikoga ni sreća
niti obijest nisu natjerali da napuste svoje domove i godinama se
seljakaju iz mjesta u mjesto.
Zabrinjava, međutim, HDZ-ova matrica kojom se i u dijelu današnje
Hrvatske promatra ovaj problem. A to je i pridonijelo što je do
problema uopće i došlo.
I sami izbjeglice su joj podlegli, očekujući od hrvatske države da
im riješi problem zato što su Hrvati. Kao i većina izbjeglica koji
su kolektivno preseljavani, ostali su privrženici ideje o
nacionalno homogenim teritorijima kao preduvjetu opstanka.
O problemu nekoliko tisuća bosanskohercegovačkih Hrvata iz
Posavine i srednje Bosne naseljenih u Drvar zna se već dulje
vrijeme. Veliki broj naseljen je izravno iz Hrvatske, iz primorskih
gradova i hotela u koje su bili privremeno smješteni. Kada je
postajalo sve jamačnij da će tuđe kuće u Drvaru morati napustiti,
počeli su obilaziti kninski, gračački i benkovački kraj,
računajući na tamošnju napuštenu srpsku imovinu. Bilo je i
pojedinačnog bespravnog ulaska u obnovljene kuće, predviđene za
povratnike.
Zajedničkim djelovanjem vlasti, udruga bosanskohercegovačkih
useljenika i srpskih povratnika, prije nekoliko mjeseci izbjegnuti
su veći sukobi među stradalničkim skupinama i pokušalo se naći
rješenja koja bi svima odgovarala.
Stoga sadašnja eskalacija, uz uključivanje nekih medija i
političara, djeluje više kao proizvedeni pritisak.
Pregrijane emocije nisu dobar saveznik u ovim pitanjima.
Svakako bi bila korisna suradnja hrvatskih i bosanskohercegovačkih
vlasti, kao i ona s predstavnicima međunarodne zajednice. Dok svaka
vlast ne da kvalitetan odgovor na pitanje: zašto joj stanovnici
koji su negdje manjina bježe, ili se ne vraćaju, dotle nema napretka
njihovih malih država.
(RFE)