PT-E-IT-DK-PORTUGAL-IZBORI-EU-Izbori-Političke stranke-Organizacije/savezi-Vlada VB 18. III. REUTERS: EU NAGINJE DESNOM CENTRU VELIKA BRITANIJAREUTERS18. III. 2002.Zapadna Europa naginje desnom centru"Portugal je postao posljednja
europska zemlja koja se u nedjelju -nakon Danske i Italije - nagnula prema desnom centru ali taj pomak vjerojatno neće približiti Europsku uniju punokrvnom kapitalizmu američkog tipa.Prvi puta nakon 1997. pobjeda portugalskih socijaldemokrata, stranke desnog centra koja će možda trebati potporu tvrđe desne Narodne stranke kako bi formirala vladu, narušila je ravnotežu u 15-članoj EU na štetu vlada pod vodstvom socijalista.'Ova pobjeda u Portugalu označila je kraj razdoblja socijalističke većine u Vijeću ministara EU', oduševljeno je izjavio Hans-Georg Pottering, predsjedatelj frakcije Europske narodne stranke u Europskom parlamentu, također skupine desnog centra.No, analitičari tvrde da aktualna promjena održava relativno blag otklon klatna od lijevog centra u fazi sporijeg gospodarskog rasta a ne veliku promjenu u smjeru smanjene države, srezanih socijalnih troškova ili ublaženog mehanizma zaštite radnog mjesta.Dva najveća biračka tijela u EU - Njemačka i Francuska - mogla bi
VELIKA BRITANIJA
REUTERS
18. III. 2002.
Zapadna Europa naginje desnom centru
"Portugal je postao posljednja europska zemlja koja se u nedjelju -
nakon Danske i Italije - nagnula prema desnom centru ali taj pomak
vjerojatno neće približiti Europsku uniju punokrvnom kapitalizmu
američkog tipa.
Prvi puta nakon 1997. pobjeda portugalskih socijaldemokrata,
stranke desnog centra koja će možda trebati potporu tvrđe desne
Narodne stranke kako bi formirala vladu, narušila je ravnotežu u
15-članoj EU na štetu vlada pod vodstvom socijalista.
'Ova pobjeda u Portugalu označila je kraj razdoblja socijalističke
većine u Vijeću ministara EU', oduševljeno je izjavio Hans-Georg
Pottering, predsjedatelj frakcije Europske narodne stranke u
Europskom parlamentu, također skupine desnog centra.
No, analitičari tvrde da aktualna promjena održava relativno blag
otklon klatna od lijevog centra u fazi sporijeg gospodarskog rasta
a ne veliku promjenu u smjeru smanjene države, srezanih socijalnih
troškova ili ublaženog mehanizma zaštite radnog mjesta.
Dva najveća biračka tijela u EU - Njemačka i Francuska - mogla bi
promijeniti taj trend na izborima koji će biti održani u drugoj
polovini ove godine.
Summit EU, održan proteklog vikenda u Barceloni, pokazao je da
većina vlada - čak i onih desnog centra - i dalje nije bez daljnjeg
spremna žrtvovati prava radnika ili javne službe na oltar
deklariranog cilja stjecanja statusa najkompetentnije privredne
cjeline u svijetu do 2010. g.
'Držim da ovaj summit nije rezultirao (liberalnijom ili manje
socijalnom) Europom', izjavio je u interviewu za talijanski dnevni
list La Repubblica predsjedatelj Europskog povjerenstva Romano
Prodi.
Nekadašnji talijanski premijer lijevog centra izjavio je da EU
treba liberalizaciju na područjima poput tržišta energenata kako
bi njezina privreda postala kompetitivnija a prosperitet znatno
veći ali da taj cilj može postići i bez žrtvovanja svog socijalnog
modela.
'Razmotrite li pomnije zaključke summita, postaje jasno da Europa
nije ni za milimetar promijenila svoje stajalište o pravima
radnika', kazao je Prodi, napominjući da je summitu EU prethodio
'socijalni summit' čiji je cilj bilo utvrđivanje konsenzusa s
poslodavcima i sindikatima.
U Barceloni su čelnici EU ostvarili tek skroman napredak na
području reforme gospodarstva, složivši se da industrijska
poduzeća mogu širom Europe kupovati jeftiniju struju i dobavljače
plina od 2004. g. No, to ne vrijedi i za domaćinstva.
EU možda želi dosegnuti prosperitet kakav imaju Sjedinjene Države
ali nijedan europski političar nije usvojio republikanski kabinet
predsjednika Georgea W. Busha kao model koji valja slijediti.
Usprkos Poetteringovu slavodobitnom nastupu, dobri poznavatelji
prilika tvrde da se EU rijetko kada dijeli po liniji 'lijevo-desno'
osim kada traži kandidate za čelne pozicije kao što je slučaj s
predsjedateljem Europskog povjerenstva. Značajniju ulogu češće
igraju nacionalne tradicije, interesi i način rada.
Primjerice, britanski premijer Tony Blair, čelnik Laburističke
stranke lijevog centra, zastupa desnije orijentirana stajališta od
većine čelnika EU kada je riječ o gospodarskim pitanjima,
održavajući time britanski liberalni gospodarski konsenzus pod
značajnim američkim utjecajem.
Tako je Blair zajedno s konzervativnim španjolskim i talijanskim
čelnicima lansirao udružene inicijative, usmjerene na veću
fleksibilnost tržišta radne snage u EU, čemu su se suprotstavljali
njegovoj stranci srodni socijaldemokrati u vladama Francuske,
Njemačke i Skandinavije.
Francuski politički spektar zastupa daleko izraženiju ljeviju
orijentaciju od većine ostatka EU - dijelom zbog tradicije državnog
usmjeravanja privrede koja datira iz 17. stoljeća i kralja Louisa
XIV.
Tako su se socijalistički premijer Lionel Jospin i konzervativni
predsjednik Jacques Chirac, suparnici u predsjedničkim izborima,
zakazanim sljedećeg mjeseca, bez ikakvih poteškoća složili oko
blokade otvaranja tržišta električne energije namijenjene
domaćinstvima za strane konkurente - i jedan i drugi pri tome s
branili francuski koncept javnih službi.
Većina anketa pokazuje da je Jospin u malom vodstvu u odnosu na
Chiraca u izborima koji će u dva kruga biti održani u travnju i
svibnju ove godine. Njihovi su izgledi za pobjedu podjednaki te je
prognoza gotovo nemoguća. To znači da nakon pet godina katkad
paralizirajuće podjele vlasti, poznate po nazivu 'kohabitacija',
francuski birači ne naginju osjetno nijednoj strani.
U Njemačkoj većina anketa pokazuje da je kancelar Gerhard Schroeder
daleko popularniji od svog konzervativnog izazivača, bavarskog
premijera Edmunda Stoibera. No, ankete istodobno pokazuju da
oporbeni kršćanski demokrati vode ispred Schroederovih
socijaldemokrata.
Analitičari tvrde da je previše rano za čvrste prognoze o ishodu
izbora, zakazanih za rujan ove godine. Puno će toga ovisiti o stanju
u neuvjerljivoj njemačkoj privredi i o tome kako će se manjima
strankama svidjeti cijena koju za sudjelovanje u vlasti plaćaju
Schroederovi koalicijski partneri Zeleni.
Usprkos rasprostranjenoj spoznaji da Njemačka više nije europski
privredni motor, nijedan kandidat ne nudi radikalan otklon od
poslijeratne korporativne politike konsenzusa.
No, čini se da su europski birači nakon 11. rujna i napada na
Sjedinjene Države, ipak skloniji glasati za desnu opciju kada je
riječ o bar jednom pitanju - useljavanju - potičući time političare
svih političkih boja na otvrdnjavanje retorike.
Samoubilački napadi muslimanskih militanata (...) naglasili su
strah javnosti od militantnog islama u doseljeničkim zajednicama
podrijetlom s Bliskog Istoka i sjeverne Afrike, rezultirajući
zahtjevima za zaoštrenom kontrolom migracija i jačanjem potpore
ekstremno desnim pokretima.
Protuimigracijska Narodna stranka zabilježila je nevjerojatne
pobjede u Danskoj; u Italiji je veću potporu birača zabilježila
Sjeverna liga koja je latentno također neprijateljski raspoložena
prema strancima a to vrijed i za lokalne protivnike doseljenika u
nizozemskoj i Belgiji", ističe novinar na kraju priloga.