SKV: SVIJET U 15: 30 SATI

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula posjetit će u utorak Knin kako bi se upoznao sa situacijom u vezi dolaska i smještaja prognanih Hrvata iz Drvara, kao i poduzetim mjerama za njihovo zbrinjavanje, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova. Dvadeset deložiranih hrvatskih obitelji iz Drvara stiglo je u Golubić kod Knina gdje su privremeno smješteni u nekadašnji vojni objekt. Zajedno s ministrom Piculom u Kninu će boraviti i pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro, pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Lovre Pejković, te predstavnici OESS-a i UNHCR-a iz Hrvatske, dodalo je Ministarstvo. SARAJEVO - Proces deložacija u Drvaru odvija se sukladno zakonima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i stanje u toj općini nije ništa drugačije nego u brojnim drugim dijelovima te zemlje, ocjena je misije Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu. Pojašnjavajući za Hinu probleme nastale u svezi s deložacijama hrvatskih prognanika iz kuća u Drvaru koje su vraćene njihovim prijeratnim vlasnicima srpske nacionalnosti, glasnogovornica UNHRC-a u BiH Aida Feraget potvrdila je kako je 14 obitelji što su iz Drvara nedavno pristigle u Knin zaista dobilo naloge za deložaciju no u tom postupku lokanih vlasti nema ničega spornog. "Jedina specifičnost Drvara je ta što su Srbi tamo prije rata činili 99 posto stanovništva", kazala je Feraget dodajući kako se od početka siječnja 2001. godine do danas u tu općinu vratilo 685 osoba srpske nacionalnosti. LETENYE - Ministar za europske integracije Neven Mimica i mađarski ministar za PHARE program pomoći Europke unije Imra Boros u ponedjeljak poslije podne svečano su otvorili novi robni terminal i granični prijelaz Letenye. Granični prijelaz Letenye na mađarskoj i Goričan na hrvatskoj strani ključne su točke vrlo prometnog europskog koridora koji povezuje luku Rijeka i Hrvatsku s najvažnijim odredištima u Mađarskoj i drugim državama središnje i istočne Europe. U modernizaciju, izgradnju i opremanje novog prijelaza Letenye uloženo je 7,16 milijuna eura, odnosno 53 milijuna kuna od čega je čak 2,5 milijuna eura bespovratno dala Europska unija u sklopu PHARE programa. Letenye i Goričan važna su mjesta prometa roba i putnika. Lani je tim prijelazima prešlo 3,6 milijuna putnika ili za 20,7 posto više nego u 2000-toj. Prošle je godine te prijelaze u oba smjera prešlo 765 tisuća osobnih automobila, a u stalnom je porastu i teretni promet. ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić postao je počasnim članom Međunarodne zaklade Raoul Wallenberg, zaklade nazvane po švedskom diplomatu koji je u vrijeme II. svjetskog rata, službujući u okupiranoj Mađarskoj, spasio tisuće Židova od sigurne smrti u koncentracijskim logorima, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda predsjednika. Wallenberga je u siječnju 1945. uhitila sovjetska Crvena armija i njegova sudbina ni do danas nije u potpunosti razjašnjena. Međunarodna zaklada Raoul Wallenberg svojim djelovanjem kroz otkrivanje spomenika, postavljanje izložbi, izdavanje knjiga, otvaranje web-siteova i podizanje memorijalnih parkova odaje počast ne samo Wallenbergu nego svima onima koji su, pod cijenu vlastitih života, spašavali progonjene ljude tijekom holokausta, kaže se u priopćenju. NOVI SAD/BEOGRAD - Jugoslavenske vlasti započele su u ponedjeljak s ekshumacijom posmrtnih ostataka 12 neidentificiranih hrvatskih žrtava rata, izvijestila je agencija Beta. Tijela su 1991. i 1992. godine izvučena iz Dunava a potom pokopana na groblju u Novom Sadu. Miroslav Alimpić, istražni sudac Okružnog suda u Novom Sadu, rekao je da je ekshumacija dogovorena s Hrvatskom kojoj će tijela biti predana 21. ožujka. Na temelju podataka dobivenih obdukcijom izvršena je preliminarna identifikacija prvih 12 ekshumiranih žrtava, kazao je voditelj Jugoslavenske komisije za nestale osobe Maksim Korać. Korač pretpostavlja da bi među žrtvama izvađenim iz Dunava moglo biti i nekih iz BiH. LJUBLJANA - Slovenske općine u malograničnom pojasu određenom hrvatsko-slovenskim međudržavnim ugovorom u ponedjeljak su počele primati molbe za izdavanje malograničnih propusnica, ali je interes za sada mali, javljaju danas slovenski elektronski mediji. Slovenski radio navodi da je u prosjeku u svakoj općini zabilježeno samo nekoliko takvih podnesaka, a bit će riješeni u roku od mjesec dana. Općine su naime opterećene pripremama za popis stanovništva koji počinje 15. travnja, a iz Ljubljane nisu dobile niti formulare za iskaznice. Mnogo veći pritisak općine u vezi s propusnicama očekuju kroz koji mjesec, kada počinju intenzivniji radovi na poljima jer se odredbe malograničnog sporazuma odnose i na tzv. dvovlasnike koji do 1. listopada moraju dobiti potvrde da imaju zemlju u Hrvatskoj, a u protivnom se neće moći služiti malograničnom infrastrukturom. ZAGREB - Potpredsjednica Vlade Željka Antunović obratit će se utorak Komisiji za ljudska prava UN-a u Ženevi, priopćio je u ponedjeljak Ured Vlade za odnose s javnošću. Antunović predvodi hrvatsko izaslanstvo na 58. zasjedanju Komisije za ljudska prava. Hrvatska je postala krajem prošle godine članicom Komisije za razdoblje od dvije godine, te će prvi puta glasovati kao punopravna članica tog dijela, dodaje se u priopćenju. PARIZ - Predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Jean Lemierre u ponedjeljak je izjavio da ta institucija "namjerava trajno pomoći" skupini zemalja kandidata za članstvo u EU. Lemierre je ocijenio da deset zemalja navedenih u studenom na summitu u belgijskom Laekenu predstavlja "relativno homogeni blok u kojem je zamijećen značajan napredak". Te zemlje, prema njemu, "moći će zadražti gospodarski ritam" koji se traži za ulazak u članstvo. Lemierre je međutim rekao da bi se Bugarska i Rumunjska "trebale kasnije pridružiti". ŽENEVA - Povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Mary Robinson zatražila je u ponedjeljak da se na palestinske teritorije rasporede međunarodni promatrači budući da se ondje stalno krše ljudska prava. "Palestinci su stalno podvrgnuti širokom spektru kršenja ljudskih prava povezanih sa stanjem okupacije", rekla je Mary Robinson na otvaranju 58. godišnje sjednice UNHCR-a u Ženevi. "Ponavljam da su potrebni međunarodni promatrači na terenu kako bi se umanjilo kršenje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijima i da bi se poboljšala sigurnost u vezi sa samoubilačkim i ostalim napadima na izraelske civile", rekla je. Naglasila je da to nasilje potkopava načela i zajedničke vrijednosti koje UNCHR gradi već pedeset godina. BERLIN - Nijemci su u ponedjeljak opovrgli informacije prema kojima su se čelnici EU-a, na summitu u Barceloni složili da podupru kratak, silovit rat SAD-a protiv Iraka. "U ime njemačke vlade mogu kazati da nije postignut takav konsenzus ni neformalni dogovor", kazao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Andreas Michaelis. List Frankfurter Allgemeine izvijestio je da je većina čelnika 15 zemalja EU-a na dvodnevnom summitu u Barceloni pristala poduprijeti ograničenu američku vojnu akciju protiv Iraka. BERLIN - Njemačka Stranka zelenih je na svom kongresu po prvi put nakon svog osnivanja prije 22 godine u svoj program uvrstila mogućnost primjene sile kao krajnjeg instrumenta za postizanje političkih ciljeva. Član predsjedništva Zelenih i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer je u završnom govoru kongresa, održanog od petka do nedjelje u Berlinu, apelirao na delegate da spoznaju nove vanjskopolitičke realnosti te da se jasno založe za Europsku uniju. On je doktrinu primjene sile opravdao borbom protiv terorizma ali je istovremeno naglasio da treba jasno postaviti granice te borbe. S tim u vezi Fischer je još jednom isključio potporu Njemačke eventualnom napadu SAD-a na Irak. Napetost na kongresu Zelenih je izazvao zahtjev nekolicine pripadnika lijevog krila stranke za potpunim povlačenjem američkih postrojbi iz Njemačke i Europe. KAIRO - Arapske zemlje mogle bi biti "spremne prihvatiti" saudijsku mirovnu inicijativu za Bliski istok na svom summitu u Bejrutu, čak iako Izrael spriječi predsjednika palestinske samouprave da dođe na taj summit, izjavio je u ponedjeljka šef egipatske diplomacije Ahmed Maher. "Nadamo se da će Arafat sudjelovati na summitu i da će imati slobodu kretanja", izjavio je Maher novinarima. "Došao Arafat ili ne, Saudijska Arabija predstavit će svoju inicijativu, i arapske zemlje su ju spremne usvojiti", kazao je Arafat nakon razgovora egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i jordanskog premijera Alija Abu Ragheba. Saudijska inicijativa predviđa "normalizaciju" odnosa između arapskih zemalja i Izraela uz uvjet izraelskog povlačenja s arapskih teritorija okupiranih 1967. Arafat je još uvijek blokiran u Ramali usprkos objavi Izraela da će ukinuti blokadu. BRUXELLES - Bivši vođa belgijskih socijalista i u više navrata ministar u vladi, 58-godišnji Alain Van der Biest izvršio je u noći s nedjelje na ponedjeljak samoubojstvo zbog, kako se nagađa, sumnji da je 1991. godine naredio ubojstvo svog političkog mentora Andrea Coolsa. Prema belgijskim medijima, Van der Biest je u domu svoje majke u Grace-Hologneu izvršio samoubojstvo progutavši smrtonosnu dozu lijekova. Posljednjih je dana očekivao odluku hoće li ponovno biti pozvan pred sud. Iako je stalno isticao svoju nedužnost, smatralo ga se "mozgom" zavjere protiv Coolsa koji je predstavljao prijetnju njegovoj političkoj karijeri. (Hina) dh dh