UMRLA HRVATSKA POVJESNIČARKA LJUBICA ŠTEFAN

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - U zagrebačkoj bolnici Sveti Duh danas poslijepodne umrla je, nakon kratke i teške bolesti, hrvatska povjesničarka Ljubica Štefan. #L# Rođena je 1921. u Prilepu, u Makedoniji. Godine 1939. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ljubica Štefan upisuje studij latinskog i talijanskog jezika, tijekom rata prekida studij, a diplomirala je 1949. na Filozofskom fakultetu u Beogradu na Odsjeku za slavistiku. Radila je kao profesor na školama i fakultetima u BiH, Vojvodini, na Kosovu i u Beogradu, a umirovljena je 1992. Nakon toga vraća se u Hrvatsku i živi u Zagrebu. Napisala je desetak knjiga, baveći se uglavnom genezom velikosrpske ideje, prikupljajući po beogradskim arhivima i knjižnicama nepoznate dokumente o ulozi Srbiji u Drugom svjetskom ratu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), srpskom antisemitizmu i nasiljem nad Albancima. Godine 1989. u Ljubljani je objavila trosveščanu studiju "Srbija i Albanci". Te su knjige tiskane bez imena autora, ili pod pseudonimom. Njezin znanstveni rad u hrvatskoj javnosti do sredine 90-tih godina bio je gotovo nepoznat, a od dolaska u Zagreb 1992. objavljuje pod svojim imenom. Ministarstvo vanjskih poslova RH objavljuje joj 1993. publikaciju "Od bajke do holokausta" kao i prijevod na engleskom o srpskom antisemitizmu i genocidu nad Židovima. Knjiga "Srpska pravoslavna crkva i fašizam", objavljena je 1996., a u njoj su faksimili ili prijepisi dokumenata te fotografije povijesnih događaja o djelovanju SPC-a tijekom Drugog svjetskog rata. Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. Mirko Valentić kazao je da za te dokumente hrvatski historiografi nisu prije znali te da su oni upravo šokantni. Među njima istaknuo je susret predstavnika SPC-a s njemačkim vojnim vlastima početkom Drugog svjetskog rata, u kojima im je iskazana lojalnost, kao i apel srpskom narodu kojeg je potpisalo 500 najviših predstavnika srpskog naroda, u kojem se narod poziva na lojalnost nacistima, a protiv komunista i Židova. Godine 1998. Ljubica Štefan objavljuje pak knjigu "Stepinac i Židovi" koja sadrže dokumente i pismene iskaze svjedoka o Stepinčevoj pomoći i spašavanju Židova tijekom Drugog svjetskoga rata. Pri tom je posebno priznanje odala Ameilu Shomronyiju, osobne tajniku posljednjega zagrebačkog nadrabina Miroslava Shaloma Freibergera i dr. Igoru Primorcu, profesoru Hebrejskoga sveučilišta u Jeruzalemu zato što su 1994. podnijeli prijedlog Yad Vashemu da se kardinal Stepinac proglasi "Pravednikom među narodima" i dobije medalja koja se dodjeljuje isključivo nežidovima koji su tijekom Drugog svjetskog rata spašavali Židove, izlažući time opasnosti svoje živote. Inače, Ljubica Štefan i sama je, u travnju 1993. dobila priznanje izraelske države "Pravednika među narodima", a uručeno joj je u Yad Vashemu, u Jeruzalemu, za nju i njenoga pokojnog strica Luju Štefana iz Karlovca. Na njezin izričiti zahtjev kao uvjet dolaska i primanja priznanja, uz njihova imena prvi puta u povijesti Yad Vashema upisano je ime Croatia umjesto dotadašnjeg imena Jugoslavija. Godine 1999. objavljuje knjigu "Istinom i činjenicama za Hrvatsku". Riječ je o zborniku objavljenih tekstova većinom u Hrvatskom slovu, čije se teme mogu podijeliti na one o SPC-u, nadbiskupu Stepincu, Židovima, Jasenovcu i Titu. "Ljubica Štefan u svojoj knjizi ruši predodžbe o Jugoslaviji u Drugom svjetskomu ratu, po kojoj su se Srbi borili protiv nacista a za Židove, dok su Hrvati s bosanskim muslimanima bili na strani nacista i ubijali Židove", istaknuo je tada dr. Frano Glavina i dodao da se hrvatski narod po broju spašenih Židova može svrstati u sam vrh Europe. Sama autorica tada je pak rekla kako je zbog svoga pisanja nerijetko bila šikanirana, no da ju nitko činjenicama nije pobio. "Obaveza je pisati o onome što sam istražila, a ne šutjeti, jer je to grijeh", kazala je tada povjesničarka Štefan. Također je objavila i niz članaka i podlistaka u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo, u Vjesniku te Hrvatskom obzoru. Sudjelovala je i na međunarodnom znanstvenom skupu "Jugoistočna Europa 1918.-1995." u Zadru 1995. godine s izlaganjem "Antisemitizam u Srbiji za vrijeme II. svjetskog rata" . U Zborniku radova 1. hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, održanog u Zagrebu 1998., objavljen je pak njezin rad "Poslijeratni Titov logor Jasenovac 1945., 1947. i 1948. godina". Za Dan državnosti 1998. tadašnji predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman uručio joj je odličje Red hrvatskoga pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana. Ljubica Štefan bila je i članica saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, te Odbora za ljudska prava povjerenstva za UNESCO Ministarstva vanjskih poslova RH. Večeras je u Zagrebu sastavljen i odbor za pripremu pokopa povjesničarke Ljubice Štefan, a o danu pokopa javnost će biti naknado obaviještena. (Hina) sp sp