FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 16. III. KAKO POSTATI ŠPIJUN?

US-TERORIZAM-Špijunaža-Terorizam-Ratovi VOA 16. III. KAKO POSTATI ŠPIJUN? GLAS AMERIKE - VOA16. III. 2002.Kako novačiti nove obavještajne stručnjake za rat protiv terorizma? Prilog Matta Hackwortha.Dok američki vojnici rat protiv terorizma vode u planinama i pustinjama Afganistana, poduzimaju se i druge akcije na drugoj bojišnici - u svijetu špijunaže. Bezbrojne obavještajne informacije koje prikupe agenti, sredstva za promatranje i prisluškivanje, čak i sateliti ? sve se to mora pravilno očitati i protumačiti prije nego ih se može smisleno iskoristiti. Profesor na Sveučilištu Kanzas Felix Moos tvrdi da Amerika nema dovoljno ljudi koji mogu protumačiti prikupljene informacije. Zato je on osmislio program novačenja i osposobljavanja novih obavještajnih stručnjaka. Analizirajući događaje od 11. rujna, i ono što je omogućilo da se teroristički napadi dogode, mnogi stručnjaci ukazuju na propuste u radu američkih obavještajnih službi. Međutim, oni pogreške ne nalaze u radu špijuna koji na terenu prikupljaju obavještajne informacije.= Mislim da Sjedinjene Države vrlo dobro obavljaju posao kada je u pitanju prikupljanje informacija. Međutim, nismo tako uspješni u
GLAS AMERIKE - VOA 16. III. 2002. Kako novačiti nove obavještajne stručnjake za rat protiv terorizma? Prilog Matta Hackwortha. Dok američki vojnici rat protiv terorizma vode u planinama i pustinjama Afganistana, poduzimaju se i druge akcije na drugoj bojišnici - u svijetu špijunaže. Bezbrojne obavještajne informacije koje prikupe agenti, sredstva za promatranje i prisluškivanje, čak i sateliti ? sve se to mora pravilno očitati i protumačiti prije nego ih se može smisleno iskoristiti. Profesor na Sveučilištu Kanzas Felix Moos tvrdi da Amerika nema dovoljno ljudi koji mogu protumačiti prikupljene informacije. Zato je on osmislio program novačenja i osposobljavanja novih obavještajnih stručnjaka. Analizirajući događaje od 11. rujna, i ono što je omogućilo da se teroristički napadi dogode, mnogi stručnjaci ukazuju na propuste u radu američkih obavještajnih službi. Međutim, oni pogreške ne nalaze u radu špijuna koji na terenu prikupljaju obavještajne informacije. = Mislim da Sjedinjene Države vrlo dobro obavljaju posao kada je u pitanju prikupljanje informacija. Međutim, nismo tako uspješni u njihovoj analizi i u nastojanjima da se ti podaci integriraju u neku smislenu cjelinu, ocjenjuje on. Profesor Moos želi da se to ispravi. To bi se postiglo novačenjem i školovanjem novog naraštaja obavještajnih stručnjaka. Novačili bi se brucoši sa sveučilišta, od kojih bi se tražilo da na studiju uče dva strana jezika i proučavaju dvije strane kulture. = To bi stvorilo novu skupinu ljudi u Sjedinjenim Državama, kakvu nismo imali prije, koja bi bila bolje izvježbana da analizira stanje u suvremenom svijetu ? i to na drugačiji način od sadašnjeg. Nije riječ o školovanju za obavještajni rad. To bi bili fakultetski kolegiji koji bi osposobljavali pričuvne djelatnike na području nacionalne sigurnosti. Međutim, da biste naveli ljude da se time bave, morate ih s nečime privući, nagraditi, kaže on. Nagrada koju predlaže profesor Moos je četverogodišnja fakultetska školarina i mjesečna stipendija koje bi plaćala američka vlada. Diplomanti bi potom postali svojevrsni intelektualni resursi vlade - pomagali bi da se podaci koje prikupe špijuni i drugi izvori na terenu poslože u neku smislenu cjelinu. Profesor Moos koji na Sveučilištu Kanzas predaje kolegije o terorizmu procjenjuje da bi moglo proći i do 10 godina da se primjeni savezni nastavni program koji bi zadovoljio potrebe u američkom obavještajnom sektoru. Zbog toga, bilo bi bolje da vlada koristi obrazovnu strukturu koja već postoji, umjesto da kreće od početka. Pri tome, gospodin Moos misli na stotine koledža, uključujući i njegovo Sveučilište Kanzas. Postrojba budućih pomorskih pričuvnih časnika, a sada studenata Sveučilišta Kanzas, nalazi se na nastavi. Ovakvi programi izobrazbe pričuvnih časnika oružanih snaga postoje gotovo na svim američkim sveučilištima. Profesor Moos želi organizirati financiranje i administriranje programa za pričuvne obavještajne djelatnike, upravo kroz postojeći Program za izobrazbu pričuvnih časnika vojske, ROTC. Neki od njegovih kolega sa sveučilišta suprotstavljaju se ovakvoj ideji. Drže da bi program poput ROTC militarizirao kampuse na sveučilištima. Međutim, Felix Moos kaže kako on ne traži da spomenuti program školuje špijune. On te buduće obavještajne djelatnike smatra dijelom sveučilišnog miljea. = Oni ne bi bili skupina ljudi kojoj je mozak opran u vojničkom smislu. Drugim riječima, ja ne bih inzistirao na tome da nužno imaju vojnički dril, izobrazbu. To bi bili studenti koji će biti plaćeni da uče po dva strana jezika i proučavaju dvije strane kulture, rekao nam je profesor Moos. Što misle studenti? Brandon Petrov je student četvrte godine na Sveučilištu Kanzas i sudionik pričuvnog mornaričkog programa. U svibnju će postati poručnik, nakon čega će pohađati Pomorsku školu. On smatra da će planovi profesora Moosa vjerojatno biti uspješni. = O da, svakako bi me to zanimalo. To je dobar program za studente koji idu na fakultete, da im je školarina plaćena i da uz to primaju stipendiju. To nije bio moj razlog za odlazak u ROTC. Priključio sam se ROTC zato jer želim kao pričuvni vojni časnik predvoditi ljude, kaže on. Većina studenata na Sveučilištu Kanzas nije čula o ideji profesora Moosa. No kad smo im je opisali, čak su i studenti koji nisu u tolikoj mjeri skloni službi u oružanim snagama, ustvrdili da bi se taj program mogao dopasti mnogima. Student četvrte godine Andrew Gyle smatra da će mnogo njegovih kolega biti za to zainteresirano. = Mislim da nakon 11. rujna o ovakvim stvarima razmišlja puno više ljudi. Mnogi ne znaju kako pronaći ovakva radna mjesta. Plaćeno obrazovanje kako bi se služilo našoj zemlji! Mnogo bi ljudi to učinilo, rekao je. Čini se da Program za pričuvne obavještajne dužnosnike dobiva sve veću potporu. Podržao ga je i bivši direktor Središnje obavještajne agencije CIA-e admiral Stansfield Turner. A iz svog malog ureda na Sveučilištu Kanzas, profesor Moos piše članovima Kongresa u nadi da će pronaći pokrovitelje koji bi bili spremni testirati njegovu ideju u Washingtonu gdje se u posljednjih šest mjeseci sve veća pažnja obraća pitanjima nacionalne sigurnosti. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙