ZAGREB, 15. ožujka (Hina) PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović odbacio je jučer navečer kritike na koje je u crnogorskoj javnosti naišao jučer potpisani sporazum između Srbije i Crne Gore o novoj federalnoj zajednici,
nazvavši ih "emocionalnim izljevima" i ističući koristi koje će Crna Gora imati, uključujući mogućnost održavanja referenduma o neovisnosti koji će priznati međunarodna zajednica. Izjavljujući da ih je predsjednik Milo Đukanović "šokirao" i "izigrao" pristajući da Crna Gora ostane u zajedničkoj državi sa Srbijom, koalicijske stranke su zaprijetile prijevremenim izborima. "Nastavit ću raditi na dobivanju potpunog međunarodnog subjektiviteta za Crnu Goru i blok 'suverenih' se nema razloga osjećati izigranim", rekao je Đukanović.BEOGRAD - Nakon dugotrajnih pregovora predvođenih visokim predstavnikom Europske unije Javierom Solanom, predsjednici SR Jugoslavije i Crne Gore Vojislav Koštunica i Milo Đukanović, republički premijeri Zoran Đinđić i Filip Vujanović, te potpredsjednik savezne vlade Miroljub Labus, potpisali su jučer u Beogradu sporazum "Polazni temelji za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore". Sporazumom je Jugoslavija prestala postojati, a nova zajednica se zove Srbija i Crna Gora. Tri godine nakon potpisanog
ZAGREB, 15. ožujka (Hina)
PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović odbacio je jučer
navečer kritike na koje je u crnogorskoj javnosti naišao jučer
potpisani sporazum između Srbije i Crne Gore o novoj federalnoj
zajednici, nazvavši ih "emocionalnim izljevima" i ističući koristi
koje će Crna Gora imati, uključujući mogućnost održavanja
referenduma o neovisnosti koji će priznati međunarodna zajednica.
Izjavljujući da ih je predsjednik Milo Đukanović "šokirao" i
"izigrao" pristajući da Crna Gora ostane u zajedničkoj državi sa
Srbijom, koalicijske stranke su zaprijetile prijevremenim
izborima. "Nastavit ću raditi na dobivanju potpunog međunarodnog
subjektiviteta za Crnu Goru i blok 'suverenih' se nema razloga
osjećati izigranim", rekao je Đukanović.
BEOGRAD - Nakon dugotrajnih pregovora predvođenih visokim
predstavnikom Europske unije Javierom Solanom, predsjednici SR
Jugoslavije i Crne Gore Vojislav Koštunica i Milo Đukanović,
republički premijeri Zoran Đinđić i Filip Vujanović, te
potpredsjednik savezne vlade Miroljub Labus, potpisali su jučer u
Beogradu sporazum "Polazni temelji za preuređenje odnosa Srbije i
Crne Gore". Sporazumom je Jugoslavija prestala postojati, a nova
zajednica se zove Srbija i Crna Gora. Tri godine nakon potpisanog
Sporazuma obje republike imaju pravo preispitati svoj državni
status, a mogu i istupiti iz državne zajednice.
ZAGREB - Hrvatska je jučer pozdravila postizanje sporazuma između
Srbije i Crne Gore o novoj državnoj zajednici te ulogu koju je u tome
imao visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku
sigurost Javier Solana. Pozdravljajući potpisivanje sporazuma
Hrvatska napominje da je uvijek zagovarala da se odnosi Srbije i
Crne Gore trebaju riješiti na nov način, poglavito pregovorima i
dogovorom, te da se pri tom moraju uvažavati i poštovati interesi,
htijenja i povijesna prava naroda u obje federalne jedinice. Ističe
se ujerenost da ovim završava jedno povijesno razdoblje i otvaraju
nove perspektive odnosa u regiji.
RAMALLAH - Izrael je počeo povlačiti svoje vojnike i tenkove iz
Ramallaha jučer navečer, tri dana nakon što su ušli u taj grad na
Zapadnoj obali, izjavili su očevici i vojni izvori. Palestinski su
očevici rekli da su deseci tenkovi izašli iz Ramallaha do ponoći.
Izraelski vojni izvori su izjavili da je povlačenje uslijedilo
nakon naredbe premijera Ariela Sharona izdane ranije jučer i da će
navodno biti završeno do petka ujutro. Jedan izraelski diplomatski
izvor je rekao da će vojne snage ostati razmještene oko Ramallaha.
GAZA/RAMALLAH - Šest Palestinaca je ranjeno jučer navečer na
području Aboul Ajinea u središtu pojasa Gaze, doznaje se iz
palestinskih izvora. Izraelski su vojnici otvorili vatru na
Palestince u blizini naselja Goush Katif, navode isti izvori. Dva
izraelska tenka zapaljena su jučer navečer u dva predgrađa Ramale
na Zapadnoj obali nakon što su pogođena protutenkovskim raketama.
Izraelska vojska još nije potvrdila ta izvješća.
ŽENEVA - Amnesty International optužio je jučer izraelske snage za
"nečuvena kršenja ljudskih prava" i zatražio od UN-ova
Povjerenstva za ljudska prava da pošalje međunarodne promatrače na
Zapadnu obalu i u pojas Gaze. "U posljednjih nekoliko mjeseci
svjedoci smo eskalacije kršenja ljudskih prava bez presedana koja
je počinio Izrael", rekla je predstavnica Amnestyja u Ženevi
Melinda Ching pozvavši na raspoređivanje međunarodnih promatrača
za nadzor ljudskih prava. Amnesty je optužio Izrael za ubojstva,
bombardiranje i pucanje na rezidencijalne četvrti, planirane
egzekucije, mučenje zatočenika i masovno rušenje palestinskih
domova. Organizacija za zaštitu ljudskih prava također je osudila
"ozbiljna i sustavna" kršenja ljudskih prava u Zimbabveu,
Čečeniji, Kolumbiji, Indoneziji i Saudijskoj Arabiji.
WASHINGTON - Sjedinjene Države očekuju da se Izrael u potpunosti
povuče iz Ramale i drugih područja Palestinske samouprave jer time
pridonosi željenom uspjehu misije posebnog izaslanika Anthonyja
Zinnija, kazao je jučer glasnogovornik američke diplomacije
Richard Boucher. On je rekao da je zapazio da su izraelski
dužnosnici, posebice ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer
najavljivali vojno povlačenje iz Ramale, ali je naglasio da
povlačenje mora biti potpuno i sa svih palestinskih područja.
"Izrael ima pravo na samoobranu ali napadi na palestinske
dužnosnike, urede vlasti i snage sigurnosti, kao i ugrožavanje
života civila ne mogu se prihvatiti ni opravdati", rekao je
Boucher. Dodao je da takve akcije "otežavaju Jaseru Arafatu
poduzimanje koraka koje od njega zahtjevamo".
WASHINGTON - Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn jučer je
pozdravio odluku američke vlade i Europske unije da povećaju iznos
pomoći za zemlje u razvoju. "Blisko ćemo surađivati kako bi što
uspješnije ostvarili zajednički cilj u borbi protiv siromaštva i
izgradnji trajnog mira", kazao je Wolfensohn. SAD će u sljedeće tri
godine povećati pomoć inozemstvu sa sadašnjih 17,1 milijardu
dolara na više od 22 milijarde, a zemlje članice EU dogovorile su
jučer u Barceloni da će do 2006. godine za pomoć inozemstvu
osigurati 0,39 posto svog BDP-a. Međunarodna zajednica zadala si je
da do 2015. prepolovi broj siromašnih u svijetu, a u UN-u kažu da je
za to potrebno dodatnih 40 do 50 milijardi dolara godišnje.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush jučer je najavio
da će SAD u sljedeće tri proračunske godine povećati izdvajanja za
nerazvijene zemlje za 5 milijardi dolara. Najavljujući ovo
povećanje, Bush je rekao da veća pomoć industrijski razvijenih
zemalja obvezuje zemlje u razvoju da gospodarskim, zakonskim i
drugim reformama stvore uvjete u kojima će se pomoć iskoristiti na
najbolji mogući način. Američku vladu su na ovo povećanje pomoći
naveli podaci da u svijetu još uvijek polovica svih stanovnika živi
s manje od dva dolara dnevno, a da se u nekim afričkim i islamskim
zemljama dohodat po stanovniku smanjuje.
BARCELONA - Poznati pjevač Manu Chao pozvao je jučer Europljane da
prosvjeduju protiv globalizacije u Barceloni, njegovom rodnom
gradu, gdje se tijekom vikenda održava summit EU-a. Španjolska je
razmjestila borbene zrakoplove, mornaricu i 8.500 policajaca kako
bi osiguravali dvodnevni skup koji počinje danas, strahujući da bi
se moglo ponoviti nasilje koje je pratilo međunarodne skupove
proteklih godina.
MOSTAR - Najjača hrvatska stranka u vladajućoj Alijansi za promjene
u BiH, Nova hrvatska inicijativa (NHI), utemeljila je jučer navečer
u Mostaru stranačko Povjerenstvo za hercegovačkoneretvansku
županiju, zaduženo za pripremu osnivačke skupštine županijske
organizacije ove stranke. Dogovoreno je da se županijska skupština
stranke održi najkasnije do kraja ožujka te da se priđe utemeljenju
općinskih organizacija NHI u hercegovačkoneretvanskoj županiji.
Nova hrvatska inicijativa je do sada dominantno djelovala na
području Bosne, a skup u Mostaru shvaća se kao najava njenog
ambicioznijeg angažmana i na području Hercegovine.
PRIŠTINA - Albanska ministrica vanjskih poslova Arta Dade
doputovala je jučer poslijepodne s izaslanstvom u trodnevni posjet
Kosovu tijekom kojega će razgovarati s predsjednikom Kosova
Ibrahim Rugovom, premijerom Bajramom Rexhepijem, predsjednikom
parlamenta Nexhatom Dacijem te drugim visokim kosovskim
predstavnicima i najvišim međunarodnim dužnosnicima. Ministrica
Dade izjavila je kako je cilj posjeta poticanje projekata suradnje
između Kosova i Albanije dodajući da će nastojati potaknuti odnose
dviju strana u mnogim područjima.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić primio je jučer navečer
izaslanstvo francuskog Instituta za visoke studije nacionalne
obrane (IHEDN), s čijim članovima je razgovarao o pitanjima
nacionalne obrane te o situaciji u regiji i procesu približavanja
Hrvatske euroatlanskim integracijama. Predstavnik Instituta,
general pukovnik Jean-Francois Louviona upoznao je hrvatskog
predsjednika s radom Instituta. Izaslanstvo se, prema njegovim
riječima, u Hrvatskoj želi upoznati s procesom približavanja
Europi. Mesić je izaslanstvo izvijestio o ciljevima Hrvatske,
stanju u regiji i načinima na koji Francuska, kao članica EU, može,
prema njegovu mišljenju, pomoći Hrvatskoj u ostvarenju zadanih
ciljeva.
WASHINGTON - Na traženje ministarstva pravosuđa velika federalna
porota u Washingtonu jučer je odobrila da se protiv revizorske
tvrtke "Arthur Andersen" podigne tužba zbog njezina udjela u
prikrivanju stvarnih podataka o poslovanju "Enrona". "Arthur
Andersen" je optužen i za ometanje pravosuđa jer je, kako se tvrdi,
vodstvo tvrtke naredilo uništavanje dokumenata o "Enronu" nakon
što je ta tvrtka proglasila stečaj. Zamjenik glavnog državnog
tužitelja Larry Thompson kazao je da je provedena istraga potvrdila
kako su revizori "Andersena" znali da poslovodstvo "Enrona"
prikazuje lažne podatke o poslovanju i knjigovodstveno prepisuje
imovinu između pojedinih tvrtki u sastavu korporacije kako bi
dioničarima prikazali veću vrijednost tvrtke.
(Hina) nz nz