BARCELONA, 14. ožujka (Hina) - Okupljanje šefova država i vlada EU-a koje se ovoga puta održava u Barceloni opet će kako se to uobičajilo posljednjih godina u središtu pozornosti imati reforme.
BARCELONA, 14. ožujka (Hina) - Okupljanje šefova država i vlada EU-
a koje se ovoga puta održava u Barceloni opet će kako se to
uobičajilo posljednjih godina u središtu pozornosti imati
reforme.#L#
Na skupu koji će odvijati u petak i subotu nisu doduše u prvom planu
institucionalne reforme koje su, već je dugo svima jasno,
nezaobilazan preduvjet uspješnog funkcioniranja proširene Unije.
Tu zadaću trenutačno u svojim rukama ima konvencija EU-a na čelu s
bivšim francuskim predsjednikom Valeryem Giscard d?Estaingom koja
bi u narednih 12 do 18 mjeseci trebala polučiti konkretne i
sadržajne prijedloge za reforme institucija. No, premda o tome neće
biti donijeti nikakvi zaključci prije lipanjskog summita u Sevilli
visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier
Solana šefovima država i vlada članica EU-a predstavit će svoje
viđenje pojednostavljivanja funkcioniranja mehanizama unije kako
bi oni postali što učinkovitiji. Solana posebice nepraktičnim drži
šestomjesečno rotirajuće predsjedanje EU-om, a pojednostavio bi i
zadaću Europskoga vijeća time što bi mu ostavio ulogu davatelja
političkih poticaja za razvoj Unije a oslobodio zadaće zahtjevnih i
dugotrajnih rasprava o zaključcima koje se nije uspjelo uskladiti
na nižim razinama, odnosno u vijećima ministara.
Summit u Barceloni, prvi za španjolskoga predsjedanja Unijom,
usredotočit će se međutim na ništa manje važan reformski aspekt EU-
a - gospodarska, socijalna i pitanja zaštite okoliša - ako se želi
postići cilj da taj savez europskih država preraste u
najdinamičnije svjetsko gospodarstvo.
Barcelonski skup bit će zapravo nastavak započetog prije dvije
godine na sumitu u Lisabonu. Tada su čelnici EU-a postavili cilj da
do 2010. Unija postane najdinamičnije i najkonkurentije svjetsko
gospodarstvo temeljeno na znanju te uz punu zaposlenost i socijalnu
koheziju u uvjetima održivog razvoja. Što se od tada postiglo?
"Uvođenje eura bilo je veliki uspjeh. Ista ambicija koja je
pridonjela oživotvorenju eura sada mora biti primjenjena na
gospodarski i socijalni program. Monetarnu uniju imamo a sada
moramo stvarnom učiniti i ekonomsku uniju", izjavio je uoči summita
predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Europska je komisija na temelju dosadašnjih postignuća mišljenja
da postoje svi ključni preduvjeti za uspjeh tzv. Lisabonske
strategije premda priznaje da su neke ključne strukturalne i
gospodarske reforme u zastoju. Ističe se napredak donošenjem novih
pravila za telekomunikacijsko tržište, suradnju u obrazovanju,
mirovinsku reformu i ostvarenja na području znanosti. No, kako
tvrdi Europska komisija nužni su i dogovori oko zajedničkih
rješenja za financijsko tržište, liberalizacije u transportu i
energetici, patentne politike, te oko sustava navigacijskih
satelita nazvanog "Galileo".
U tom je smislu Europska je komisija među prioritete za 2002. na
polju gospodarskih i socijalnih reformi uvrstila politiku
zapošljavanja, transport i energetiku, financijsko tržište, te
ulaganje u obrazovanje mladih stručnjaka odnosno istraživanje i
razvoj tehnologija koje jamče siguran okoliš. To je u potpunom
skladu s prioritetima španjolskog predsjedništva EU-a za summit u
Barceloni.
Na summit su pozvana i izaslanstva 13 zemalja kandidata za članstvo
u Uniji koje uz šefove država i vlada čine i ministri vanjskih
poslova te gospodarstva. Njihov će sastanak u petak s
predstavnicima zemalja članica biti u usredotočen na traženju
najboljih načina da se i kandidati uključe i obvežu na postizanju
ciljeva lisabonske strategije.
"Pozitivan razvoj u gospodarstvima zemalja kandidata u proteklom
desetljeću jasan je odraz njihovih napora da restrukturiraju i
moderniziraju tržište i izgrade koherentne socijalne sustave. Oni
odražavaju i ambiciju za rastom i stvaranjem novih mogućnosti za
njihove građane", ističe u pismu predstavnicima zemalja kandidata
španjolski premijer Jose Maria Aznar.
Među ekonomskim analitičarima međutim ne vlada presnažan
entuzijazam kada je riječ o uspješnom provođenju lisabonske
strategije. Ističu kako je ona i pokrenuta kako bi se smanjio jaz sa
SAD-om koji je 1991. imao 42 posto veći bruto nacionalni proizvod po
glavi stanovnika od prosjeka EU-a. Krajem 2001. jaz je povećan na 54
posto.
Summit u Barceloni imat će kako se čini sve "dobre" značajke
sastanaka na vrhu članica EU-a - raspravu o reformama, ambiciju da
se ostvari neki konkretan dogovor kako bi se amortizirale
neizbježne kritike o tromosti mehanizama Unije, "robovanje"
nacionalnim prioritetima što je posebice naglašeno u predizborno
vrijeme te završno postizanje kompromisa koji možda ne nudi
najbolje rješenje ali zadovoljava ambiciju predočavanja
konkretnih rezultata.
To bi se dobro moglo ilustrirati pitanje liberalizacije u
energetskom sektoru. Dogovor oko otvaranja energetskog tržišta
upravo je ono što španjolsko predsjedništvo i članice EU-a žele
odaslati kao poticaj daljnjem ostvarivanju ciljeva postavljenih u
Lisabonu. Prepreka dogovoru kao što je prije godinu dana u
Stokholmu bio slučaj leži u Parizu. Nakon što je 14 država članica
usaglasilo stajališta javila se Francuska koja zasad odbija
liberalizaciju tržišta plinom i električnom energijom ako će se pri
tom voditi računa samo o tržišnoj a ne i o socijalnoj dimenziji.
Pariz, čije energetsko tržište u cijelosti kontroliraju tvrtke u
vlasništvu države, predlaže "vođeno i postupno otvaranje tržišta
plinom i električnom energijom". Poručuje da prihvaća konkurenciju
i za javna poduzeća ali ističe da mora postojati prostor za
regulaciju kad je riječ o osjetljivim pitanjima od javnog interesa
kao što je opskrba energentima kod čega se mora jamčiti sigurnost
opskrbe, zaštita okoliša ali i potrošača. Francuska se osim toga
što nije nimalo ne važno nalazi na samo mjesec i pol od
predsjedničkih izbora a glasovi ljudi zaposlenih u državnom
sektoru neće imati malu težinu.
Kompromis bi u Barceloni mogao biti ostvaren tako što bi Francuska
pristala na liberalizaciju svoga tržišta u energetskom sektoru ali
samo za poslovne subjekte, dok bi EDF (Electricite de France)
zadržao monopol u opskrbi domaćinstava.
To potkrepljuje i najava ministra vanjskih poslova Huberta
Vedrinea koji kaže da Francuska neće partnerima uvjetovati da se
liberalizacija energetskog sektora veže za napredak u usklađivanju
porezne politike te u socijalnim pitanjima i zaštiti okoliša ali će
i nastaviti inzistirati na potonjem.
Premda vanjsko-političke teme neće odnijeti previše vremena na
barcelonskom skupu, najavljena je izjava čelnika EU-a o
bliskoistočnoj krizi. EU podupire saudijski plan normalizaciji
odnosa arapskih zemalja s Izraelom u zamjenu za izraelsko
povlačenje sa svih područja zauzetih od 1967. Od summita Arapske
lige krajem ožujka na kojem želi vidjeti i Jasera Arafata, EU
očekuje potporu saudijskom planu a svoju izjavu iz Barcelone kani
uskladiti sa stajalištima susponzora bliskoistočnog mirovnog
procesa Rusije i SAD-a.
Kao što se uobičajilo posljednjih godina svaki veliki skup
državnika neizbježno prate prosvjedi protuglobalista. Barcelona
neće biti izuzetak. Kako se ne bi ponovili prošlogodišnji događaji
iz Genove i Goeteborga angažirano je 8500 policajaca za zaštitu
sudionika summita od izraza nezadovoljstva protuglobalista ali i
eventualne terorističke opasnosti. Do kraja tjedna bit će
suspendiran Schengenski režim slobodnog kretanja ljudi uz pojačane
granične kontrole unatoč najavi organizatora prosvjeda da će
proteći u potpunom mirnom ozračju. Sigurnosne su brige dodatno
pojačane činjenicom da se upravo u dane uoči i nakon summita u
Barceloni igraju dvije iznimno važne utakmice s puno naboja -
sinoćnja Barcelona - Liverpool i nedjeljna između Barcelone i
madridskog Reala.
(Hina) ii sd