PROSJEČNA HRVATSKA GODIŠNJA NETO PLAĆA DOVOLJNA ZA 6-7 KVADRATA STANA

Prosječni hrvatski radnik sa svojom bi ukupnom godišnjom, prosječnom, neto plaćom koja je za prošlu godinu iznosila ukupno oko 42,5 tisuće kuna, mogao kupiti pet do sedam kvadrata stana, ili oko dvije trećine automobila niže klase, ili primjerice, sobni i kuhinjski namještaj. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine iznosila je 3.541 kunu. To je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 6,5 posto, a realno za 1,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Iskazano u brojkama prosječna je lanjska neto plaća bila za 215 kuna veća od one u 2000., a za 486 kuna veća nego u 1999. Prosječna pak mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama lani je iznosila 5.061 kunu, što je nominalno povećanje za 3,9 posto u odnosu na godinu prije, dok je realna bruto plaća zabilježila pad od 0,8 posto. Razlika u kretanju vrijednosti bruto i neto plaće objašnjava se poreznim rasterećenjem plaća početkom prošle godine. Statistički je prosječni hrvatski radnik lani ostvario ukupni iznos bruto plaće od 60.732 kune, dok je njegova neto zarada iznosila 42.492 kune. Proizlazi iz toga da 30 posto ukupne bruto zarade, ili 18.240 kuna ide za poreze i doprinose. Lanjski, umjereni, rast neto plaća najskromniji je u nizu posljednjih godina, a na to je utjecala Vladina politika zamrzavanja plaća u državnim poduzećima i smanjivanja plaća u državnom i javnom sektoru koje je planirano kao 10-postotno. Statistički, po visini prosječne neto plaće isplaćene prošle godine u pojedinim djelatnostima, prednjači zračni promet sa 6.260 kuna. Slijedi osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja sa 5.498 kuna, s tim da je to ujedno i jedna od četiri djelatnosti, po NKD-u, koja je lani zabilježila nominalno smanjenje prosječne neto plaće (za 2,6 posto). Prosjek neto mjesečnih isplata iznad pet tisuća kuna statistika još iskazuje kod financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova (5.304 kune). Na ljestvicu najviših prosjeka potom se uspjela plasirati i jedna proizvodna djelatnost - proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme sa prosječnom 4.991 kunom, a to je ujedno i djelatnost kod koje se iskazuje najveći nominalni rast prosječne plaće - za 41,6 posto u odnosu na godinu prije. Najniži su pak prosjeci koncentrirani u proizvodnim djelatnostima - u štavljenju i obradi kože prosječna je mjesečna neto plaća lani iznosila svega 1.818 kuna, u proizvodnji tekstila 2.023 kune, proizvodnji odjeće 2.032 kune, u preradi drva 2.148 kuna, a proizvodnji namještaja 2.296 kuna. Među nekoliko djelatnosti u kojima je zabilježeno nominalno smanjenje iznosa prosječne neto plaće u 2001. godini je javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje u kojoj je prosječna mjesečna neto plaća od 4.108 kuna bila za 2,5 posto manja nego u godini prije. Nominalni pad neto plaće statistika još iskazuje u šumarstvu - za 4,7 posto na 3.536 kuna, te u proizvodnji metala koja ionako spada u djelatnosti s ispodprosječnim zaradama. Tako je prosječna neto plaća u proizvodnji metala lani iznosila 2.531 kunu, što je za 1,9 posto nominalno manje nego u godini prije.