SKV: HRVATSKA U 12.30 SATI

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - ZAGREB - U Banskim dvorima danas se, petnaestak minuta poslije 11 sati, sastalo svih pet predsjednika stranaka vladajuće koalicije kako bi nastavili razgovore o izlasku iz duboke krize, koja već nekoliko tjedana potresa koaliciju. Današnji sastanak politički analitičari ocjenjuju sastankom odluke nakon kojega će se znati ostaje li petorka na okupu ili slijede prijevremeni izbori. Predsjednici pet stranaka na današnji sastanak su došli poduprti zaključcima što su ih o prošlotjednom dogovoru predsjednika petorice, razrađenih u osam točaka, zauzela stranačka predsjedništva. Posljednje se o tom dogovoru očitovalo Predsjedništvo SDP-a, najjače koalicijske stranke. Prema jučer objavljenim zaključcima, predsjednik SDP-a Ivica Račan nema potporu u stranci da i dalje kadrovski popušta HSLS-u, a od predsjednika vladajuće petorice na današnjem sastanku bi trebao tražiti da potpišu precizno razrađenu programsku suglasnost za rad Vlade do kraja njena mandata. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić jutros je položio vijenac, zapalio svijeću i pomolio se pokraj odra kardinala Franje Kuharića u kapeli Svetog Stjepana u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. U knjigu žalosti, koja je otvorena u Nadbiskupskom dvoru, predsjednik Tomčić je upisao kako mudrost, dosljednost i ustrajnost na Kristovu putu te neizmjerna ljubav prema svom narodu i Domovini čine kardinala Kuharića "trajnom svjetlošću svima onima koji u poštivanju etičkih i moralnih načela vide jedinu pravu mjeru istinski sretnoga ljudskog bića". "Unatoč velikim iskušenjima svog teškog životnog puta, nastavljajući misiju svojih prethodnika, zalagao se za pravo naroda na vjeru i za ljudska prava svakog čovjeka te dokazao da se može doprijeti i do zatvorenog ljudskog srca. Dokazao je time smislenost Božjeg poslanja i utemeljenost kršćanske nade", zapisao je. BRIJUNI - Javna ustanova "Nacionalni park Brijuni" podnijela je kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela uništenja i oštećenja podmorskoga visokonaponskog energetskog kabla, izvješteno je danas iz NP Brijuni. Kako se ističe u priopćenju, 16. veljače ove godine oštećen je visokonaponski 20 kilovoltni energetski kabel za prijenos električne energije s kopna na Brijune, na podmorskoj dionici 270 metara od obale Veliki Brijun, kod rta Saluga. Do oštećenja je došlo zbog prevrtanja betonskog nosača stare vodovodne cijevi na energetski kabel, koji je prignječio i oštetio jednu žicu tog trožilnog kabela te prekinuo opskrbu otoka električnom energijom. Mjesto oštećenja utvrdila je Hrvatska elektroprivreda, a uzrok oštećenja ronioc kojeg je angažirao Nacionalni park Brijuni. U priopćenju se ističe kako postoji "osnovana sumnja" da je prevrtanje betonskog bloka na kabel i njegovo oštećenje prouzročila nepoznata ribarska koča koja je, "protivno propisima, ušla u akvatorij Nacionalnog parka Brijuni i povlačila mrežu po morskom dnu toga zaštićenog dijela prirode". ZAGREB - Izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku u prošloj su godini premašila iznos od 1,4 milijarde američkih dolara, a ukupna su izravne inozemne investicije u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja 2001. godine iznosile 6,6 milijardi dolara, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. Prošlogodišnje su izravne inozemne investicije premašile one iz 2000. koje su iznosile 1,12 milijarde dolara, a druge su po veličini nakon rekordnih 1,63 milijarde dolara iz 1999. Kao i 1999., kada je polovica iznosa dobivena iz prodaje 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, i lani je glavna investicija bila prodaja daljnjih 16 posto dionica HT-a za 500 milijuna eura. Gotovo 70 posto od ukupnih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2001. godine ili 4,58 milijardi dolara odnosi na inozemna izravna vlasnička ulaganja u hrvatske tvrtke. Gotovo polovica inozemnih vlasničkih ulaganja u tom je razdoblju usmjerena u telekomunikacije i bankarstvo, dok su izostale značajnije investicije u nove proizvodne kapacitete. KNIN - Programom "Poduzetnik" što ga je krajem prošle godine u Kninu pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo u suradnji s Gradskim poglavarstvom Knina, kninskim poduzetnicima za realizaciju programa poduzetništva osigurano je 12 milijuna kuna. Unatoč velikom zanimanju poduzetnika koji gotovo svakodnevno podnose zahtjeve u kninski Centar za poduzetništvo, ni jedan kredit još nije realiziran. Deset je programa dobilo zeleno svjetlo i upućeno Privrednoj banci Zagreb putem koje će se zajmovi realizirati, dok se o 16 programa treba raspravljati na Povjerenstvu za dodjelu kredita. Najviše dosad ponuđenih programa je u oblasti poljoprivrede. ZAGREB - Prošle je godine u Hrvatskoj izdano 12.869 građevnih dozvola, što je 24,3 posto više nego u godini ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. Za izdane je građevne dozvole lani predviđena vrijednost radova u iznosu od 12,7 milijardi kuna, što je porast od 50,2 posto. Prema izdanim dozvolama predviđena je izgradnja 18.088 stanova, što je za 48,4 posto više nego u 2000. godini. Prema vrsti građevine, za zgrade je u spomenutom razdoblju izdano 88,8 posto od ukupno izdanih dozvola, a na ostale građevine 11,2 posto. Istodobno, 76,8 posto dozvola izdano je za novogradnju, a 23,2 posto za rekonstrukcije. ZAGREB - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju siječnja ove godine u Hrvatskoj su bile 0,2 posto više nego u prethodnom mjesecu, a prema siječnju lani porasle su 3,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prošloj je godini iznosilo oko 70 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. Zalihe u rudarstvu i vađenju u siječnju su prema mjesecu ranije porasle 6,4 posto (na godišnjoj razini jedan posto), a u prerađivačkoj industriji 0,2 posto (na godišnjoj razini za 3,4 posto). U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast zaliha prema siječnju lani zabilježen u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, za 32,3 posto. U proizvodnji hrane i pića zalihe su povećane 3,4 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda 19,7 posto te u proizvodnji tekstila 8,6 posto. U proizvodnji ostalih prometnih sredstava (brodogradnji) zalihe su smanjene 49,3 posto. (Hina) nk il