AU 11. III. APA: BOSNA: SVI PUTOVI VODE U BEOGRAD

AUSTRIJA APA 11. III. 2002. Republika Srpska: gotovo svi putovi vode u Beograd "Natpis govori više nego tisuću riječi: čini se da u Republici Srpskoj (...) gotovo svi putovi vode u Beograd. Odgovarajući putokazi nalaze se posvuda. Istodobno će putnik uzalud tražiti one koji bi trebali pokazivati put prema Sarajevu, vlastitom glavnom gradu. Uklonjeni su baš kao i plakati kojima međunarodna zaštitna postrojba SFOR objavljuje da traga za bivšim političkim čelnikom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem i za generalom Ratkom Mladićem. Daytonskim sporazumom zapečaćena podjela zemlje na Republiku Srpsku i Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju dublja je no što bi mnogi željeli. Među bošnjačkim političarima u federaciji javljaju se glasovi nezadovoljstva stavom srpskih vlasti i međunarodne zajednice, Posebno u redovima Stranke za Bosnu (SBiH) pod vodstvom bivšeg ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića i njezina koaliciijskog partnera SDP-a (socijaldemokrata), koja je imenovala i premijera Zlatka Lagumdžiju, javlja se ljutnja što vlasti u Republici Srpskoj još uvijek ignoriraju postojeće zakone u pitanjima povratka izbjeglica i povrata imovine. Prošlog je tjedna Silajdžić u Sarajevu uzburkao vodu, predbacivši međunarodnoj zajednici da zbog svog ustrajanja na 'statusu quo' snosi odgovornost za 'nastavak genocid'. Manje je drastična ali podjednako jasna kritika Besame Borić, koja je kao zastupnica u skupštini sarajevskog kantona nadležna za socijalna i izbjeglička pitanja i rad. 'U sarajevskom kantonu još uvijek živi 72 tisuće prognanika od kojih 53 tisuće potječe iz Republike Srpske. Većina Bošnjaka ne može se vratiti tamo jer su njihove kuće uništene ili zaposjednute'. Iako postoje zakoni koji bi trebali razjasniti imovinske odnose i regulirati povrat verificiranim podnositeljima odgovarajućeg zahtjeva iz prijeratnog razdoblja, taj proces bilježi visok stupanj jednostranosti, naglašava gospođa Borić i napominje: 'Sarajevski kanton oslobodio je deset milijuna konvertibilnih maraka za obnovu'. Tri milijuna bilo je čak namijenjeno za projekte u istočnom dijelu Republike Srpske. 'Neobično je da kantonalna vlada renovira kuće u drugom entitetu', tumači gospođa Borić. U srpskom dijelu BiH uvjeti za povratak često jednostavno ne postoje, smatra političarka SDP-a, ne skrivajući razočaranje. 'U Republici Srpskoj ne čini se dovoljno u tom pogledu. Omogućili smo povratak 7635 srpskih izbjeglica u Sarajevo', a valja napomenuti da je zatražen tek povratak 7000, ističe ona. 'Republika Srpska prihvatila je pak samo 3500 ljudi', dodaje gospođa Borić. 'Kamo bi pak trebali otići ljudi koji moraju napustiti tuđu imovinu a ne mogu se vratiti svojim kućama?', opisuje ona glavni problem u svom radu. Tim je ljudima zakonom određen rok od 90 dana u kojem moraju napustiti tuđe kuće. No, mnogi se nakon toga nađu na ulici. U Sarajevu je u posljednje vrijeme podignuto pet izbjegličkih centara za 300 obitelji koji ipak ne mogu biti konačno rješenje. 'Mogu ljudima pravno objasniti zašto moraju otići ali na ljudskoj razini uvijek me pri tome zaboli glava'. Gospođa Borić smatra da su je UN i EU ostavili na cjedilu da se sama snalazi u tim nastojanjima. Međunarodni povjerenik za BiH Wolfgang Petritsch dekretirao je, doduše, zakone koji bi trebali uspostaviti 'približno jednake okolnosti za obostrani povratak i u sferi zdravstva', napominje ona. No, 'u stvarnosti je drugačije', prigovara ona, 'bilo bi pošteno kada bi kuće onih koji se iz Republike Srpske mogu vratiti u Sarajevo bile zapečaćene do dolaska zakonitih vlasnika. Mi smo pak prisiljeni gledati kako neki zadržavaju svoje tamošnje kuće i prodaju svoju ovdašnju imovinu. Tu nastaje rupa koju je omogućila i međunarodna zajednica. Projekt povratka, zakoni o imovini i opskrba ljudi kojima treba pomoć kao i civilnih žrtava rata zahtijevaju pak daleko više financijskih sredstava no što ih ovdašnje regije mogu same prikupiti', naglašava gospođa Borić. Činjenica da je Bosna u posljednje vrijeme potisnuta iz fokusa interesa, čime je priliv novca iz međunarodne zajednice sve više smanjivan, zadaje glavobolju i Vendi Pivodić iz humanitarne organizacije Austria, koja je u toj regiji pokrenula brojne projekte obnove. 'Pritom valja napomenuti da bi upravo sada trebalo pomoći Bosni', pokazuje Pivodić nerazumijevanje za takav razvoj događaja, 'mnogi su se ljudi sada spremni vratiti svojim kućama. Shvatili su također da sami moraju pokrenuti inicijativu. Bosna će se polako probuditi. Situacija je slična kao kod teenagera - kada uđe u pubertet, roditelji ga ne smiju prestati podupirati. Šesnaestogodišnjak može postati znanstvenik ali i ovisnik', upozorava Pivodić" na kraju članka Edgara Schuetza.