AU 11.III.-DIE PRESSE - BENEŠEVE DEKRETE BI UGRADILI U TEMELJE EUROPSKE UNIJE?

AUSTRIJA DIE PRESSE 11. III. 2002. Od Masaryka do Klausa "Predsjednik češkog parlamenta Vaclav Klaus sa svojom zamisli da se Beneševi dekreti ovjekovječe aneksom ugovoru o pristupu Češke Republike u EU, nije imao sreće. Prijedlog su odbili i Povjerenstvo EU-a i Europski parlament. I češki ministar vanjskih poslova Jan Kavan nazvao ga je 'apsurdnim i kontraproduktivnim'. A češki glavni pregovarač s EU-om Pavel Telicka također o njoj ne želi ni čuti. Može li se zbog toga zaboraviti cijela priča? To se ne bi smjelo iz raznih razloga. Jer Vaclav Klaus nije bilo tko. On je predsjednik parlamenta i vođa građanske oporbene stranke ODS, koja u parlamentu podupire sadašnju manjinsku vladu socijaldemokratskog predsjednika vlade Miloša Zemana. Klaus se naposljetku nada da će njegova stranka na izborima u lipnju biti najjača stranka - a on sam predsjednik vlade u Pragu. Očito drži da u češkoj javnosti ne bi bilo nepopularno Beneševe dekrete ugraditi u političko-pravni sustav EU-a. No iza toga stoji nešto drugo. Poslije sloma komunističkog sustava država i raspada Čehoslovačke, Česi su politički, tako reći, ostali bez domovine. Drukčije rečeno: još nisu našli svoje mjesto u novoj europskoj strukturi država. Tako se može dogoditi da se političari poput Klausa (koji je u političkom, ekonomskom i socijalnom pogledu posve suvremen), u odnosu na položaj svoje zemlje u XXI. stoljeću priklone starom modelu. Taj model vidi državu Čeha u suprotnom položaju prema ostalim srednjeeuropskim državama. Ovaj put uz pomoć europske nadgradnje koju predstavlja EU. Kad Klaus kaže da je zahtjev za ukidanje Beneševih dekreta 'pokušaj da se izmijene rezultati Drugog svjetskog rata', povezuje 'raison d'etre', državno shvaćanje Češke Republike s progonom njemačkih sugrađana od nekada. Dakle, zapravo s nastavkom rata sredstvima 'etničkog čišćenja'. A to po njegovu mišljenju treba ugraditi u temeljnu strukturu EU-a i tako reći ovjekovječiti. Činjenica što su osim toga usput ozakonjena 'etnička čišćenja' u tijeku najnovijih balkanskih ratova, samo je nusproizvod njegova prijedloga. Vaclava Klausa ne treba bagatelizirati i stoga što se veže na predodžbe Thomasa G. Masaryka o položaju i zadaćama svoje države: prvi predsjednik novostvorene Čehoslovačke zastupao je tezu da se države održavaju iz istih motiva iz kojih su stvorene. U skladu s tim, u ČSR-u je gledao utvrdu demokratskog Zapada protiv 'njemačkog reakcionarnog ekspanzionizma'. U svojoj novogodišnjoj poruci 1919. rekao je: '...Poslovični njemački nagon na Istok treba zaustaviti. To je bila zadaća tog strašnog rata a to je i zadaća mira'. Vidi li Klaus 'zadaću' i Češke Republike u ustrajanju na rezultatima jednog svjetskog rata i odnosa prijatelj-neprijatelj iz doba prije više od 60 godina? To bi za posljedicu imalo samo novi raskol u srednjoj Europi", zaključuje Wolfgang Libal, publicist i stručnjak za Balkan u rubrici gost komentator.