RFE 9. III. HRVATSKE BORBE ZA KNJAZA MILOŠA?

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 9. III. 2002. Zagreb: hrvatske investicije u SRJ? Prilog Milana Gavrovića. Nakon uspješnih razgovora na razini vlada o jačanju privredne suradnje u Zagrebu je znatno zanimanje izazvala mogućnost sudjelovanja hrvatskih tvrtki u privatizaciji privrede SR Jugoslavije. Tko bi što kupio? S delegacijom hrvatske Vlade u Beogradu su bili predstavnici pet hrvatskih tvrtki od kojih je svaki na nešto bacio oko. Podravku zanimaju PIK Takovo i Knjaz Miloš; Agrokor bi također tvrtku Knjaz Miloš, ali i tvornicu smrznute hrane i sladoleda Frikom; Ericsson- Tesla htio bi licencu i za mobilnu i za fiksnu telefoniju, dok bi Gavrilović i industrija mlijeka Lura kupili, zasad, po jednu manju tvornicu. Sve je to samo početak, a sasvim je sigurno ? pod uvjetom da sigurne budu i pravne i političke okolnosti ? da će interesenata biti mnogo više. Hrvatska privreda koja kod kuće investira vrlo malo, mogla bi u Jugoslaviji uložiti znatan novac; i to ne samo u kupovinu poduzeća, već i u njihovu obnovu, pa i izgradnju novih pogona. Razlog za to dobro objašnjava odgovor srpskog ministra kulture, Branislava Lečića u intervjuu Feral Tribuneu na pitanje kolika mu je plaća. 'Oko deset tisuća dinara, odnosno 330 maraka', rekao je on. To nije niti polovica prosječne hrvatske plaće. Treba li zaključiti da čovjek s prosječnom plaćom u Hrvatskoj živi duplo bolje od srpskih ministara? Naravno da ne. Lažna slika dobiva se zato što se plaće uspoređuju preračunavanjem u devize jer one vrijede u Jugoslaviji mnogo više nego u Hrvatskoj. To znači da će jugoslavensko poduzeće koje svoju robu prodaje za devize imati znatno manje troškove poslovanja od istog takvog poduzeća u Hrvatskoj. I to ne samo za plaće. Sve će biti znatno jeftinije, što će omogućiti bolju konkurentnost, rast izvoza, proizvodnje i zaposlenosti. I, ne na kraju, odgovarajuće profite koji moraju privući investitore. Naravno, ako tako ostane, odnosno ako SR Jugoslavija ne krene putem drugih tranzicijskih zemalja, koje su precijenile svoju valutu. Prema najnovijoj analizi poznatog Bečkog instituta koji prati zbivanja u tim državama, jedino je Slovenija vodila računa da tečajnom politikom sačuva izvoznu konkurentnost svoje privrede. Drugi - Mađarska, Češka, Poljska, Ukrajina, precijenjenim novcem guše vlastiti izvoz. Hrvatska je na samom vrhu te neslavne liste. Od obnavljanja izvoza u Jugoslaviju u Hrvatskoj se sada očekuje 50 tisuća novih radnih mjesta. Tome je, međutim, ozbiljna smetnja postojeća razlika deviznih tečajeva, odnosno prejaka kuna. Istodobno, ta ista razlika mogla bi privući u Jugoslaviju znatne hrvatske investicije. Kao i svaka druga i ta medalja ima dvije strane. (RFE)