ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - LONDON - Popili biste piće, a ne znate gdje? Dvojica poduzetnih ljubitelja piva tvrde da taj veliki problem može riješiti eSleeve, mali kompjutor koji se vrpcom pričvrsti na zglob i pokazuje vlasniku put do
najbližeg puba, prenosi "Sun". Sprava koristi satelitski sustav koji najprije određuje položaj vlasnika elektronskog "pubokaza", a zatim mu na ekranu ispisuje adrese četiri najbliža puba. Uz to, "pubokaz" prepoznaje vlasnikov glas pa pripitim vlasnicima može pokazati put do kuće, tvrde njegovi tvorci Cliff Randell i Henk Muller s bristolskog Sveučilišta. "Radi savršeno, ali kad pretjerate s pićem može imati teškoća u prepoznavanju vašega glasa", napomenuo je Randell. PEKING/NEW YORK - U Kini su paleontolozi otkrili prvi fosil pernatoga dinosaura, što potvrđuje da su dinosauri i ptice srodne vrste. Znanstvenici tvrde da metar visok fosil potvrđuje i pretpostavku da su bar neke vrste dinosaura bile toplokrvne te da im je perje trebalo za izolaciju, a ne za let. Pretpostavlja se da je pronađeni dinosaur - dvonožni mesojed koji spada u porodicu Tyrannosaurus rexa - star oko 128 milijuna godina. Dinosaur je bio prekriven perjem kakvo imaju današnje ptice, a neko
ZAGREB, 10. ožujka (Hina) -
LONDON - Popili biste piće, a ne znate gdje? Dvojica poduzetnih
ljubitelja piva tvrde da taj veliki problem može riješiti eSleeve,
mali kompjutor koji se vrpcom pričvrsti na zglob i pokazuje
vlasniku put do najbližeg puba, prenosi "Sun".
Sprava koristi satelitski sustav koji najprije određuje položaj
vlasnika elektronskog "pubokaza", a zatim mu na ekranu ispisuje
adrese četiri najbliža puba.
Uz to, "pubokaz" prepoznaje vlasnikov glas pa pripitim vlasnicima
može pokazati put do kuće, tvrde njegovi tvorci Cliff Randell i Henk
Muller s bristolskog Sveučilišta.
"Radi savršeno, ali kad pretjerate s pićem može imati teškoća u
prepoznavanju vašega glasa", napomenuo je Randell.
PEKING/NEW YORK - U Kini su paleontolozi otkrili prvi fosil
pernatoga dinosaura, što potvrđuje da su dinosauri i ptice srodne
vrste. Znanstvenici tvrde da metar visok fosil potvrđuje i
pretpostavku da su bar neke vrste dinosaura bile toplokrvne te da im
je perje trebalo za izolaciju, a ne za let.
Pretpostavlja se da je pronađeni dinosaur - dvonožni mesojed koji
spada u porodicu Tyrannosaurus rexa - star oko 128 milijuna godina.
Dinosaur je bio prekriven perjem kakvo imaju današnje ptice, a neko
je dugo čak do 12 centimetara.
"Imamo nepobitan dokaz da je taj dinosaur bio prekriven perjem",
kazao je voditelj istraživačke misije Mark A. Norell, paleontolog
iz Prirodoslovnog muzeja u New Yorku. Veza između dinosaura i ptica
jedan je od aspekata evolucije oko kojeg se vodi najjača rasprava.
Prošle su godine Norell i njegovi suradnici pronašli 130 milijuna
godina starog dromeosaura, koji je imao paperje.
I nedavno otkriven fosil pripada dromeosaurima, ali je 2 milijuna
godina "mlađi". Njegove su šuplje kosti nevjerojatno slične
ptičjim, a još je jedna sličnost da na nogama ima pandžu.
Budući da su teropodi stari najmanje 235 milijuna godina, Norell
vjeruje da su prvi razvili primitivno perje. Istraživanja pokazuju
da teropodi i ptice imaju stotinjak anatomskih sličnosti. Prva
ptica, Archaeopteryx, stara je oko 150 milijuna godina. Ona ima
kombinirane odlike dinosaura i aviana, iako kritičari tvrde da je
to evolucijska slijepa ulica.
LONDON - Britanski su znanstvenici, čini se, konačno objasnili
porijeklo izumrle ptice dodo, koja je istrijebljena prije
tristotinjak godina. Ta je velika, nezgrapna ptica živjela na
Mauricijusu dok je 1581. nisu otkrili Europljani. Oni su je opisali
kao nesposobnu za letenje, s dugim kukastim kljunom, ružnu i glupu
jer nije bježala pred lovcima. Prozvali su je dodo, što vjerojatno
dolazi od portugalske riječi "doido" - priglup.
Stotinjak godina poslije, dodo je nestao. Iako su osvajači njegovo
meso opisali kao žilavo i odvratno, ipak nisu odustali od lova na
nespretnu pticu koja nije znala letjeti.
Budući da nigdje u svijetu ne postoji nijedan preparirani primjerak
doda, ne može se sa sigurnošću odrediti ni boja njegova perja. Ni
povijest ni evolucija nisu istražili doda. Ipak, odnedavno se posve
sigurno zna jedno: dodo pripada porodici golubova.
To su otkrili Beth Shapiro sa sveučilišta u Oxfordu i njezini
suradnici. Zoolozi su to otkrili, kako prenosi britanski časopis
"Science", proučavajući DNK 37 različitih golubova.
Na temelju analize zaključili su da je dodov najbliži rođak
nikobarski golub (Caloenas nicobarica) iz jugoistočne Azije. Riječ
je o najviše pola metra visokom golubu šarenoga perja koji ne zna
letjeti kao ni dodo. I tog su goluba ljudi progonili.
Beth Shapiro i njezini kolege uspjeli su točnije odrediti i
vremenski razvoj velike obitelji golubova. Dodo i nikobarski golub
odvojili su se od ostalih golubova prije 43 milijuna godina, a te su
se dvije vrste razdvojile prije 25 milijuna godina.
WASHINGTON - Nova studija pokazala je da prehrana bogata umakom od
rajčica, kečapom i drugim proizvodima od rajčice koji sadrže jake
antioksidante može smanjiti rizik obolijevanja od raka prostate.
Istraživači su analizirali izbor hrane i povijest bolesti kod više
od 47.000 muškaraca i otkrili kako se kod onih koji su najmanje dva
puta tjedno jeli proizvode od rajčica za 24 do 36 posto smanjio
rizik za obolijevanja od raka prostate.
Dr. Edward Giovannucci iz ženske bolnice Brigham i Harvardske škole
za javno zdravstvo, vodeći autor studije, kaže da to potvrđuje
prijašnja istraživanja hrane, posebice proizvoda od rajčice
bogatih likopenom, jakim antioksidantom.
"Ovi najnoviji nalazi podupiru mišljenje da prehrana bogata
rajčicama i proizvodima koji sadrže likopene te drugim voćem i
povrćem, može smanjiti rizik obolijevanja od raka prostate",
izjavio je Giovannucci.
Jo Ann Carson, klinička nutricionistica na Sveučilištu u Texasu, na
"Southwest Medical Center" u Dallasu, kaže da je studija "dokaz da
ono što jedemo utječe na rizik obolijevanja od raka".
Studija potvrđuje i mišljenje da hrana bogata antioksidantima
pruža najviše zaštite od obolijevanja od raka, više nego vitaminske
tablete.
LONDON - Sol kao dodatak prehrani prerano rođenim bebama u prva dva
tjedna života povoljno utječe na njihov mentalni i fizički razvoj
do tinejdžerske dobi, izjavili su doktori u četvrtak. Bebe koje su
rođene osam ili više tjedana prerano gube više natrija u mokraći
nego normalna dojenčad, pa danas prerano rođene bebe redovito
dobivaju dodatni natrij.
Doktori u bolnicama Guy, King i St. Thomas u Londonu, koji su
pratili dvije grupe prerano rođene djece do dobi od 13 godina,
otkrili su kako su rezultati na testu inteligencije kod onih koji su
dobivali dodatak soli u prehrani oko 10 posto viši od onih kojima
nije davana dodatna sol. Ta su djeca imala bolje rezultate i u
testovima pamćenja i jezičnim testovima.
Djeca koja su imala bolje rezultate u testovima ponašanja, fizičkim
i psihološkim testovima dobivala su vrlo male količine dodatnog
natrija tijekom prva dva tjedna poslije rođenja. Nakon toga,
gubitak natrija kod prerano rođene djece se smanjuje i dodaci soli
nisu potrebni.
"Količina potrebne dodatne soli po našim proračunima odnosi se na
vrlo rano rođene bebe koje su inače dobrog zdravlja. Ako su bolesne,
gubit će još više soli", objasnio je Haycock. Studija je objavljena
u medicinskom časopisu "Fetal and Neonatal Edition".
(Hina) kt/dgk dgk