KOLUMBIJA PROGLASILA RAT TERORISTIMA

Piše: Bruno Scheuren CARACAS, 9. ožujka (Hina) - Kolumbijska vojska počela je prošli tjedan zauzimati džunglu na jugu zemlje koja je prije tri godine ustupljena marksističkim pobunjenicima, što je omogućilo mirovne pregovore koji su nedavno prekinuti. #L# Stotine vojnika ušle su i u istočni dio pobunjeničkog područja površine 42.000 kilometara četvornih, gotovo poput Hrvatske, a tisuće ih još čekaju zapovijed za pokret. Vojnici su zauzeli bivšu vojnu bazu kod mjesta San Vincente Del Caguan, jednog od pet gradova koji su od 1998. bili u rukama Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (poznatijih pod španjolskom kraticom FARC). Procjenjuje se da u akciji sudjeluje ukupno 12.000 vojnika. Tom je vojnom akcijom okončan trogodišnji mirovni proces i označen početak novog razdoblja u 40-ogodišnjem kolumbijskom građanskom ratu. Svi latinoamerički listovi posvetili su najnovijim događajima u Kolumbiji velik prostor. Politički analitičari predviđaju i mogućnost upletanja američke vojske, što znači da bi Kolumbija mogla biti suočena i s otvorenim ratom. Bushova administracija dosad je uglavnom slijedila Clintonovu politiku podržavanja mirovnih pregovora između kolumbijskog predsjednika Andresa Pastrane i gotovo 17.500 markističkih gerilaca FARC-a i ograničavanja američke potpore samo na suzbijanje krijumčarenja droge. U Kolumbiji se trenutačno nalazi 250 američkih vojnika i 150 civila koji kolumbijskoj vladi pomažu u ratu protiv narkotika. Zbog odredbi američkog Kongresa, ni američki vojnici niti američko oružje ne mogu se koristiti u suzbijanju pobuna. To bi se uskoro moglo promijeniti. Većina stručnjaka tomu u prilog navodi nekoliko razloga: predsjednik Pastrana prvi je put od Washingtona zatražio dozvolu da rabi američku vojnu opremu u borbi protiv pobunjenika. "Zatražili smo dozvolu za korištenje helikoptera u borbi protiv narko-terorizma... a oni to ne dopuštaju. To je teško", rekao je Pastrana prošli tjedna za "CNN en Espanol". S druge strane, kolumbijska je vlada prošli tjedan prvi put FARC proglasila terorističkom organizacijom, a ne kao dosad "pobunjeničkom" skupinom koja se bori za socijalne promjene. To će zasigurno ojačati položaje onih u Washingtonu koji zagovaraju američku pomoć Kolumbiji u gerilskom ratu. U Kolumbiji također jača potpora za američku vojnu pomoć u borbi protiv pobunjenika. Oni, naime, često otimaju i ubijaju civile pa više od 96 posto Kolumbijaca o njima ima negativnu sliku, pokazala su ispitivanja javnog mnijenja. Ako na predsjedničkim izborima 26. svibnja pobijedi tvrdolinijaški predsjednički kandidat Alvaro Uribe Velez, koji zasad vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, on bi mogao pokrenuti kampanju kojom bi se od američkog Kongresa pokušalo dobiti odobrenje za veliku američku pomoć Kolumbiji za suzbijanje pobuna budući da je nakon 11. rujna rat protiv terorizma postao američki vanjskopolitički prioritet. "FARC se sada u Washingtonu razmatra u okviru većih, svjetskih političkih procjena", rekao je Gabriel Marcella, profesor na američkom vojnom Ratnom fakultetu. Prekid mirovnih pregovora mogao bi potaknuti eskalaciju nasilja u Kolumbiji, a budući da se približavaju izbori u studenome, nijedna američka politička stranka ne želi da je se optužuje za blagost prema kolumbijskim teroristima. Bushova administracija već je počela pripreme za pružanje pomoći Kolumbiji u borbi protiv pobunjenika zahtijevajući 98 milijuna američkih dolara u proračunu za 2003. Novac je namijenila za obuku i opremanje kolumbijskih vojnika koji bi trebali štititi naftovod iz Arauce do Karipskog mora. Američki State Department objavio je da će Bushova administracija povećati razmjenu obavještajnih podataka s Kolumbijom, uključujući podatke o pobunjeničkim postrojbama. Dosadašnji američki program pomoći Kolumbiji u borbi protiv narkotika nije uspio dramatično smanjiti proizvodnju koke, kao što je uspio u Boliviji i Peruu. To će dati dodatnu težinu zahtjevima za radikalni zaokret u američkoj politici prema Kolumbiji. Ako Bushova administracija šalje svoje vojnike na drugu stranu svijeta kako bi pomogli u obuci i opremanju filipinske vojske za borbu protiv terorista, to bi mogla učiniti i za svojeg susjeda, smatraju pristaše te strategije. Sve veći je i broj stručnjaka za Kolumbiju, uključujući bivšeg čelnika odjela State Departmenta za Latinsku Ameriku Petera Romera, koji se zauzimaju za američku pomoć kolumbijskom ratu protiv terorizma. "Kolumbijcima bismo trebali ponuditi veću pomoć", rekao je Romero jednom listu. "Ako tu pomoć uvjetujemo većim angažmanom Kolumbije u borbi protiv paravojnika, bit će lakše dobiti potporu za nju u Washingtonu", rekao je. Promatrači očekuju da će Bushova administracija vjerojatno zatražiti od Kongresa izmjenu propisa i odobrenje pružanja pomoći Kolumbiji i za borbu protiv gerilaca i za borbu protiv krijumčarenja droge. (Hina) bsch rb