POSLOVNI PREGLED BROJ 251

POSLOVNI PREGLED broj 251 02. - 08. ožujka 2002. SADRŽAJ: - VLADA UTVRDILA KONAČNE VERZIJE STRATEGIJA OBRANE 2 - VLADA SUGLASNA S POPUSTIMA NA CESTARINU 2 - ZA TRI I POL GODINE UPOLA MANJE STEČAJNIH PREDMETA NA SUDOVIMA 2 - DODIJELJENE POTPORE ZA RAZVOJ OBRTA 2 - RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 3 - KRAJEM VELJAČE U HRVATSKOJ 414.418 NEZAPOSLENIH 3 - U SIJEČNJU SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH 3 - PAD CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA 3 - PROSJEČNA PLAĆA U PROSINCU LANI 3.582 KUNE 3 - PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA LANI 3,6 POSTO 3 - D&B: HRVATSKI KREDITNI REJTING OSTAO ISTI 3 - UNICREDITO I ALLIANZ O USPJEŠNOM ISHODU PONUDE ZA DIONICE ZABA-E 4 - POVEĆAN KREDITNI REJTING ZAGREBAČKE BANKE 4 - AGENCIJA FITCH POVEĆALA KREDITINI REJTING ZAGREBAČKE BANKE 4 - ZABA: NOVA METODA FORMIRANJA KAMATNIH STOPA NA DEPOZITE GRAĐANA 4 - RBA SNIZILA KAMATNE STOPE PODUZETNICIMA ISPOD 10 POSTO 5 - ODRŽANO PRVO ROČIŠTE U SPORU OŠTEĆENIH HRVATSKIH ŠTEDIŠA 5 - ZIF BREZA-INVEST OSTVARIO 1,2 MILIJUNA KUNA DOBITI 5 - FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 - PLIVA U 2001. OSTVARILA DOBIT OD GOTOVO 1,1 MILIJARDU KUNA 7 - DEVET PRELIMINARNIH PONUDA ZA KUPNJU CROATIA OSIGURANJA 8 - DUGOROČNI PLANOVI PLINIFIKACIJE HRVATSKE 8 - HTCRONET UVEO KOMERCIJALNI GPRS ROAMING 8 - PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 107 MILIJUNA KUNA 8 - LIKVIDIRANO PRVO HRVATSKO NAFTNO POLJE 9 - SVE USPJEŠNIJE POSLOVANJE RIJEČKOG "EUROMODULA" 9 - OTVORENE PONUDE ZA TURISTIČKE TVRTKE 9 - PRODAJA PROIZVODNOG DIJELA DUGORATSKE TVORNICE U STEČAJU "DALMACIJE" 9 - HRVATSKO IZASLANSTVO S LABUSOM 10 - NE UKIDAJU SE VIZE IZMEĐU SRJ I RH, NEGO SE OLAKŠAVA VIZNI REŽIM 10 - AMERIČKI PUTNIČKI AGENTI U HRVATSKOJ 10 - RAZVIJATI DOMAĆU PROIZVODNJU PIĆA 10 - DRVNA INDUSTRIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U KRIZI 11 - ZNA LI HRVATSKA GOSPODARITI ZNANJIMA? 11 - HUB O PROMJENAMA U PLATNOM PROMETU 11 - GRAĐEVINARI PROTIV UVOZA RADNE SNAGE 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA UTVRDILA KONAČNE VERZIJE STRATEGIJA OBRANE I NACIONALNE SIGURNOSTI Konačne verzije strategija obrane i nacionalne sigurnosti hrvatska je Vlada utvrdila u četvrtak na sjednici te ih poslala Saboru na raspravu i donošenje. Konačne verzije tih dokumenata sadrže kvalitetnija rješenja od onih iz prve verzije, uvažene su primjedbe izrečene na Saboru, rekao je na sjednici Vlade ministar obrane Jozo Radoš. Ministar konkretizira da je u konačnoj verziji strategije nacionalne sigurnosti više prostora dano pitanju unutarnje sigurnosti, obuhvaćena su i pitanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, zatim demografska komponenta, pa i ravnopravnost spolova. U konačnoj verziji strategije obrane, kaže Radoš, snažnije se naglašava sustav izobrazbe, zatim uloga informiranja, više se govori o osnovnim materijalno-tehničkim sredstvima o kojima država treba skrbiti. VLADA SUGLASNA S POPUSTIMA NA CESTARINU Hrvatska Vlada suglasna je s uvođenjem pretplatničkih kartica i priznanica (karneta) kojima bi fizičke i pravne osobe koje se često voze autocestama cestarinu plaćale uz popust od 25 posto. Tako bi fizičke i pravne osobe koje često koriste autoceste za plaćanje cestarina na autocestama Zagreb-Lipovac, Zagreb-Macelj, Zagreb- Goričan i na Krčkom mostu uz 25 posto popusta mogle kupiti mjesečne ili godišnje karnete. Cetarina bi pravnim osobama bila jeftinija za još 18 posto s obzirom da imaju pravo na povrat PDV-a. Uvođenje karneta odgovor je i na nezadovoljstvo zbog poskupljenja cestarina, posebno u Slavoniji gdje je cestarina na autocesti Zagreb-Lipovac od 1. ožujka poskupjela 10 posto, rečeno je na Vladi. ZA TRI I POL GODINE UPOLA MANJE STEČAJNIH PREDMETA NA SUDOVIMA Projektom tehničke pomoći u vezi sa stečajevima i radom trgovačkih sudova hrvatske Vlade i Svjetske banke, čije provedba počinje ovog tjedna, stečajni postupak pred trgovačkim sudovima mora se ubrzati, a broj stečajnih predmeta prepoloviti. Na konferenciji za novinare u ponedjeljak su ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i direktor Ureda Svjetske banke za južnu i srednju Europu Andrew N. Vorking predstavili projekt tehničke pomoći u vezi sa stečajevima i radom trgovačkih sudova koji je omogućen zahvaljujući, po ocjeni ministrice, vrlo povoljnom kreditu Svjetske banke od 5 milijuna USD, i financijskom pomoći japanske vlade od 200.000 USD i donacijom od 1.250.000 USD američke agencije za razvoj (USAID). Planirano je da projekt traje 3 i pol godine, a u tom razdoblju, a možda i ranije, broj od 1.705 zaostalih stečajnih predmeta na trgovačkim sudovima s kraja prošle godine, svih stariji od šest mjeseci, morao bi biti prepolovljen, ustvrdio je Vorking. Prema riječima ministrice pravosuđa, to je samo jedan od projekata reforme pravosuđa, koji je započela još bivša hrvatska vlada, a svi su usmjereni smanjenju broja zaostalih predmeta, većoj učinkovitosti sudova i vraćanju povjerenja građana u pravosuđe. Projekt tehničke pomoći u vezi sa stečajevima obuhvaća pripremu modela sudske uprave, njezinu modernizaciju, informatizaciju i automatizaciju praćenja predmeta, reguliranje rada stečajnih upravitelja, edukaciju sudaca trgovačkih sudova te prilagodbu hrvatskih propisa europskim standardima. Model će se ispitati u praksi na trgovačkim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, a to iskustvo poslužit će, tvrdi ministrica, i za šire reforme u pravosuđu. Direktor Ureda Svjetske banke za južnu i srednju Europu Andrew N. Vorking istaknuo je važnost reforme pravosuđa za socijalno i gospodarsko stanje u zemljama u tranziciji. "Države u tranziciji sa zadovoljavajuće uređenim pravnim sustavom imaju tri puta veći nacionalni dohodak od onih čiji pravni sustav ne zadovoljava, rekao je on. Hrvatski pravni sustav ne zadovoljava zbog dugotrajnosti postupka, nesređenih zemljišnih knjiga, predugih rokova za registraciju tvrtki, nabrojio je Vorking, dodavši da bi Hrvatska kao zemlja koja temelji razvoj na malom i srednje poduzetništvo morala, među ostalim, osigurati brzu registraciju ali i brz pravni prestanak takvih tvrtki. DODIJELJENE POTPORE ZA RAZVOJ OBRTA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) dodijelilo je prošloga petka putem Programa razvoja tradicionalnih obrta i Programa potpore strukovnim školama i obrtnicima ukupno 191 potporu, u vrijednosti 1,68 milijuna kuna. Spomenute programe potpora Ministarstvo je pokrenulo prošle godine u cilju očuvanja i razvoja tradicionalnih obrta te unaprjeđenja rada strukovnih škola i obrtnika koji obrazuju učenike za rad u obrtničkim zanimanjima, kazao je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Program razvoja tradicionalnih obrta obuhvaća stare obrte kojima se bavi mali broj obučenih majstora, a riječ je o djelatnostima koje predstavljaju autohtonost određenog kraja ili regije: puhač i brusač stakla, licitar, medičar, svjećar, glazbar, vlasuljar, lutkar itd. Na natječaj objavljen krajem studenog lani pristigla su 283 zahtjeva, a potpore je dobilo 95 obrtnika u ukupnom iznosu od 772 tisuće kuna. Ministarstvo je dodijelilo i pet posebnih nagrada u iznosu od deset tisuća kuna i to obrtu Cahun, medičaru i voskaru Blažeković iz Osijeka, Obrtu za izradu i popravak glazbala vlasnika Mije Bućara iz Donje Pušće, Remenarsko torbarskoj obrtničkoj radionici Sremac iz Nove Gradiške i brodograditeljskom obrtu Katičin. Cilj Programa potpore strukovnim školama i obrtnicima koji obrazuju učenike za obrtnička zanimanja je unaprijediti rad tih škola te potaknuti obrtnike na veće sudjelovanje u obrazovanju učenika. Na natječaj se javilo 37 škola i 88 obrtnika. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od studenog prošle do siječnja ove godine porasla 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u spomenutom je razdoblju proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla 5,8 posto, u prerađivačkoj industriji 5,6 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,7 posto. Po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), proizvodnja energije porasla je 2,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 9,1 posto, a kapitalnih proizvoda 23,2 posto. Istodobno, smanjena je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 4,3 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 21,4 posto. U razdoblju od studenog lani do siječnja ove godine u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja kolovoz-listopad lani, industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj porasla 0,1 posto. KRAJEM VELJAČE U HRVATSKOJ 414.418 NEZAPOSLENIH Krajem veljače u Hrvatskoj zavodu za zapošljavanje evidentirano je 414.418 nezaposlenih, što je za 3.303 osobe ili 0,8 posto više nego u ovogodišnjem siječnju, a za 25.557 osoba ili 6,5 posto više nego u prošlogodišnjoj veljači. To je bitno usporeniji rast nezaposlenosti od onoga u siječnju koji je stopu nezaposlenosti za prvi ovogodišnji mjesec povećao na rekordnih 24 posto, prema 23,1 posto za prosinac. Po podacima sa web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom veljače na 'burzu' se prijavilo 23.511 novih osoba koje traže posao, što je 10 tisuća osoba manje nego u siječnju, a približno na razini iz prošlogodišnje veljače. Sa evidencije Zavoda tijekom prošloga se mjeseca zaposlilo 10.836 osoba, a to je za 636 osoba ili 6,2 posto više nego u siječnju. U ovogodišnjoj se veljači zaposlilo tristotinjak osoba više nego u istom mjesecu lani. U SIJEČNJU SMANJENJE BROJA ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo ukupno 1.305.192 zaposlenih, što je 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u pravnim osobama bilo zaposleno 1.014.641 osoba, od čega 459.912 žena. U odnosu na prosinac lani broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen je 0,9 posto, a broj zaposlenih žena 0,7 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u siječnju je bilo 217.762, ili za 0,5 posto manje nego u mjesecu prije. Za 1,1 posto pak smanjen je broj evidentiranih aktivnih osiguranika individualnih poljoprivrednika kojih je u siječnju bilo 72.789. Broj nezaposlenih u siječnju je porastao za četiri posto premašivši brojku od 411 tisuća. To je utjecalo i na porast stope registrirane nezaposlenosti koja je u siječnju iznosila 24 posto. PAD CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju su u Hrvatskoj bile 0,1 posto niže nego u prethodnom mjesecu te 2,6 posto niže prema siječnju lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Proizvođačke cijene energije smanjene su u odnosu na siječanj prošle godine 9,7 posto, cijene intermedijarnih proizvoda 4,4 posto te kapitalnih proizvoda jedan posto. Istodobno, cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju porasle su 1,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za četiri posto. PROSJEČNA PLAĆA U PROSINCU LANI 3.582 KUNE Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj u pravnim osobama za prosinac prošle godine iznosila je 3.582 kune, što je u odnosu na studeni iste godine nominalno manje 3,4 posto, a realno za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosinac 2000. godine ta je plaća nominalno porasla 2,4 posto, dok je realno smanjena za 0,1 posto. Za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 3.541 kunu, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalni rast od 6,5 posto, a realni od 1,6 posto. PORAST GRAĐEVINSKIH RADOVA LANI 3,6 POSTO Građevinski radovi u Hrvatskoj u prosincu lani bili su 2,8 posto veći nego u istom mjesecu godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupno je od siječnja do prosinca 2001. fizički obujam građevinskih radova bio za 3,6 posto veći u odnosu na prethodnu godinu. Po ocjeni analitičara, to je samo ublažilo negativni trend iz prethodnih godina i ne može se još govoriti o značajnijem oporavku građevinske djelatnosti. U cijeloj prošloj godini od ukupno izvršenih građevinskih radova 56,5 posto su bile novogradnje, a 43,5 posto ostali radovi. D&B: HRVATSKI KREDITNI REJTING OSTAO ISTI Hrvatski kreditni rejting za ožujak ostao je nepromijenjen DB4d, ali je značajno da je agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet cijeli izvještaj o Hrvatskoj posvetila trenutnim problemima u vladajućoj koaliciji i predviđanju mogućeg ishoda. Anlitičari D&B-a, kako se navodi u priopćenju zagrebačke tvrtke BonLine, predviđaju tri moguća scenarija raspleta trenutne političke krize, nastale nakon ponovnog izbora Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a. Daljnje pogoršanje odnosa između HSLS-a i SDP-a do točke istupa HSLS-a iz koalicije, D&B ocjenjuje vjerojatnim sa 30 posto, jer bi time koalicijski partneri izgubili poziciju većine i neminovni bi bili prijevremeni izbori. Po ocjeni D&B-a, HSLS-u to, zbog u nedavnim anketama potvrđene prilično niske popularnosti, ne bi bilo u interesu. Pojačavanje polarizacije HSLS-a na umjereni i radikalni tabor, a ubrzo i sam raskol stranke, navodi se kao drugi mogući scenarij. Prema D&B-u, vjerojatnost takvog slijeda događaja je 5-10 posto - prvo zbog niske popularnosti stranke, a i zato što eventualna novonastala radikalna stranka (od HSLS-a) u prijevremenim izborima, prema rezultatima nedavno provedenih anketa, ne bi imala puno šanse protiv također, tvrde, radikalnog HDZ-a. Najbolja strategija HSLS- a bila bi ostanak u Vladi, kažu u D&B-u, uz nastojanje da poveća popularnost u glasačkom tijelu do redovnih izbora 2004. D&B računa da je vjerojatnost ovakvog ishoda 65 posto. Ipak, u nastojanju da se diferencira od SDP-a, HSLS bi mogao naizgled postati opozicijska snaga unutar Vlade. Očekuje se da će HSLS pružati pojačani otpor nastavku provođenja dosadašnje politike prema Haškom tribunalu i politici smanjenja javne administracije i time komplicirati njihovo provođenje što se više bliže izbori, navodi D&B u redovitom izvješću o kreditnom rejtingu Hrvatske za ožujak. Inače, najveći kreditni rejting među državama srednje i istočne Europe imaju Mađarska i Slovenija, DB2d, na začelju je Jugoslavija sa DB6d, a Hrvatska se od 24 promatrane države nalazi na devetom mjestu sa DB4d što je svrstava među zemlje sa umjerenim rizikom za ulaganja. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UNICREDITO I ALLIANZ IZVIJESTILI O USPJEŠNOM ISHODU PONUDE ZA DIONICE ZABA-E Konzorcij UniCredito Italiano S.p.A. i Allianz AG objavili su u ponedjeljak da su njihovu ponudu za ukupni izdani temeljni kapital Zagrebačke banke s pravom glasa prihvatili imatelji dionica i GDR- ova Zagrebačke banke koji drže 59,1 posto temeljnog kapitala te banke s pravom glasa. Sa 20 posto dionica koji Konzorcij već drži, to će predstavljati 79,1 posto dionica Zagrebačke banke s pravom glasa. Stoga je, uzimajući u obzir vrlo visok postotak odaziva, konzorcij odlučio odustati od uvjeta prihvata ponude - od strane dioničara koji drže najmanje 70 posto ukupnog temeljnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa. UniCredito će u skladu s odredbama hrvatskih propisa sada pripremiti objavu obvezne ponude za preuzimanje preostalih dionica s pravom glasa u pogledu kojih nije bila prihvaćena ponuda i to za naknadu u novcu. Sve pojedinosti bit će objavljene tijekom slijedećih nekoliko dana, nakon konzultacija s Komisijom za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Prihvaćanje dionica i GDR-ova ponuđenih Konzorciju uvjetovano je s izmjenama u Statutu ZABA-e koje su danas izglasane na skupštini dioničara Zagrebačke banke, a koje između ostalog uključuju i ukidanje ograničenja prava glasa. Ovisno o ispunjenju svih ostalih uvjeta ponude, očekuje se da će dioničari Zagrebačke banke 14. ožujka dobiti gotovinu i dionice UniCredita. Očekuje se da će oni dioničari Zagrebačke banke koji odluče prodati svoje nove dionice UniCredita biti isplaćeni do 21. ožujka ove godine, objavljeno je iz UniCredita. Za svaku dionicu ZABA-e s pravom glasa Konzorcij je ponudio 49,06 novih dionica UniCredita te 47,71 američki dolar u gotovini, dok je ponuda za jedan GDR iznosila 4,906 novih dionica UniCredita te 4,771 USD u gotovini. Drugim riječima, procijenjena vrijednost od 238,57 dolara po dionici, bit će plaćena s oko 80 posto u vrijednosnima papirima UniCredita a oko 20 posto u gotovini. Iz Zagrebačke banke pak obavijestili su dioničare ZABA- e, vlasnike redovnih dionica na ime i povlaštenih dionica, da od 1. ožujka 2002. godine mogu raspolagati s dividendom u protuvrijednosti iznosa od 7,00 USD izraženog u eurima. POVEĆAN KREDITNI REJTING ZAGREBAČKE BANKE Jedna od vodećih svjetskih rejting agencija Standard & Poor's izvijestila je u srijedu da je povećala dugoročni kreditni rejting Zagrebačke banke s "BB+" na "BBB-". Kao razlog povećanja rejtinga agencija je navela uspješan ishod ponude Konzorcija koji čine UniCredito Italiano (rejting A+) i Allianz (rejting AA+) za preuzimanje ZABA-e. Povećanje dugoročnog rejtinga Zagrebačke banke Agencija zasniva na, kako je priopćeno iz ZABA-e, dosadašnjim uspjesima UniCredita u podršci i upravljanju svojim bankarskim udjelima u srednjoj i istočnoj Europi. AGENCIJA FITCH POVEĆALA KREDITINI REJTING ZAGREBAČKE BANKE Međunarodna agencija za dodjelu kreditnih rejtinga, Fitch Ratings, povećala je Zagrebačkoj banci dugoročni kreditni rejting s "BB+" na "BBB-". Agencija Fitch Rating, kao i Standard & Poor's, kao razlog povećanja navodi uspješan ishod ponude Konzorcija koji čine UniCredito Italiano i Allianz za preuzimanje ZABA-e. Povećanje dugoročnog rejtinga Zagrebačke banke Agencija zasniva na, kako je priopćeno iz ZABA-e, očekivanoj podršci UniCredita u Zagrebačkoj banci i iskustvu koje je talijanska banka stekla u regiji u koju je, prema podacima Fitcha, uložila već oko 15 posto svoje aktive. Analitičari agencije očekuju da će Zagrebačka banka zadržati svoj identitet, dobiti podršku strateškog partnera pri uvođenju novih proizvoda te pristup povoljnijem financiranju. Iz ZABA-e napominju da je dugoročni rejting Banke ograničen rejtingom koji ima Republika Hrvatska, a koji trenutno iznosi "BBB-". ZABA: NOVA METODA FORMIRANJA KAMATNIH STOPA NA DEPOZITE GRAĐANA Zagrebačka banka (ZABA) od prošloga petka primjenjuje novu metodologiju utvrđivanja kamatnih stopa na oročenu kunsku i deviznu štednju. Kamatne stope na deviznu oročenu štednju tako će se formirati uzimajući u obzir LIBOR na 3 mjeseca kao referentnu kamatnu stopu, na koji se dodaje premija na rok štednje, premija za iznos štednje te premija na rizik Republike Hrvatske za sve štedne uloge preko protuvrijednosti sto tisuća kuna. Primjena nove metodologije rezultirala je promjenama u visini kamatnih stopa unutar pojedinih valuta, rokova i iznosa, pa se npr. za euro, koji čini 80 posto devizne oročene štednje u toj banci, promjene kreću od povećanja za 0,70 postotnih poena, do smanjenja za 1,05 postotnih poena. Iz ZABA-e su najavili i kako će ubuduće kamatne stope na štedno-ulagačke proizvode javno objavljivati u obliku oglasa. RBA SNIZILA KAMATNE STOPE PODUZETNICIMA ISPOD 10 POSTO Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) primjenjuje i do šest postotnih poena niže kamatne stope na kredite poduzećima i obrtnicima, pri čemu je najviša kamatna stopa 9,75 posto godišnje. Uprava Banke, kako su izvijestili iz RBA, prihvatila je izmjene i dopune odluka o visini kamatnih stopa na plasmane poduzećima, odlučivši da sve kamatne stope na kredite pravnim osobama, ovisno o namjeni, ročnosti i valuti plasmana od danas budu jednoznamenkaste. Kamatne stope ispod gornje granice od 9,75 posto kreću se u rasponima od nekoliko postotnih poena, a kamata ovisi o tome je li riječ o kratkoročnim kunskim, kratkoročnim i dugoročnim kunskim uz valutnu klauzulu, deviznim kreditima, promjenjivoj ili fiksnoj kamati (koju je moguće ugovoriti za određene vrste kredita). Konačni uvjeti kreditiranja ovise i o bonitetu klijenta, instrumentima osiguranja, valuti i duljini otplate, namjeni i sl. RBA je istovremeno snizila kamatnu stopu na kunske depozite po viđenju pravnih osoba na 0,8 posto godišnje. ODRŽANO PRVO ROČIŠTE U SPORU OŠTEĆENIH HRVATSKIH ŠTEDIŠA Prvo ročište u sporu u kojemu su prvih 175 oštećenih hrvatskih štediša bivše Ljubljanske banke podigli tužbu protiv tršćanske poslovnice Ljubljanske banke na iznos od 1,650.000 EUR-a održano je u ponedjeljak na tršćanskom sudu pod predsjedanjem suca Riccarda Merluzzija. Rasprava je bila zatvorena za javnost, a nakon njezina završetka pravni zastupnik dijela hrvatskih štediša Ljubljanske banke, Božidar Vukasović, koji je u ovom slučaju ovlastio i angažirao dvojicu poznatih tršćanskih odvjetnika Enzia Vollija i Guida Pastrija da pred talijanskim sudom brane interese hrvatskih štediša, kazao je u izjavi za novinare kako su odvjetnici Nove ljubljanske banke dali primjedbe na tužbu. "Primjedbe ćemo razmotriti do ponedjeljka 11. ožujka, za kada je u Trstu zakazana nova rasprava, na kojoj bi se trebala donijeti konačna odluka u ovom sporu", istaknuo je Vukasović, dodavši kako Ljubljansku banku u ovom sporu zastupa desetak odvjetnika iz Trsta i Milana. Po njegovim riječima, tužba zahtijeva povrat novca i blokadu sredstava Nove ljubljanske banke u iznosu od 1.650.000 eura. Tome se međutim, dodao je on, protive odvjetnici Nove ljubljanske banke, koji smatraju da blokada nije potrebna, jer Banka raspolaže tim sredstvima. Vukasović je nadalje napomenuo kako će se ovaj spor vrlo brzo riješiti, jer, kako je rekao, "ni jednoj ni drugoj strani nije u interesu otezanje spora, posebno ne Novoj ljubljanskoj banci, jer šteti njezinu ugledu". Inače, Vukasović se koristi činjenicom da se u Trstu Filijala Ljubljanske banke nije, kao u matičnoj državi, transformirala u Novu Ljubljansku banku, nego još uvijek ima istu poslovnu registraciju i isti porezni broj kao i prije 1991. godine. Cijeli slučaj tiče se oko 140.000 hrvatskih štediša i iznosa od 150 milijuna eura bez dospjelih kamata. Po njegovim riječima ovo je samo početak njegovih daljnjih akcija kako bi se riješilo pitanje zamrznute štednje hrvatskih građana koji svoje uloge nisu prenijeli na hrvatske banke. ZIF BREZA-INVEST OSTVARIO 1,2 MILIJUNA KUNA DOBITI Zatvoreni investicijski fond (ZIF) Breza-Invest prošle je godine ostvario dobit od 1,2 milijuna kuna, objavili su sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV). Na Glavnoj skupštini Fonda sazvanoj za 25. ožujka odlučit će se između ostaloga i o raspodjeli dobiti. Predloženo je da se iznos od 1,1 milijun kuna isplati dioničarima na ime dividende, dok bi preostalih 94,98 tisuća kuna trebalo biti raspoređeno u rezerve. Neto dividenda nakon oporezivanja iznosi 17 kuna po dionici. Neto imovina Fonda prošle je godine povećana 81 posto, na više od 1,9 milijuna kuna. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 01. do 07. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 517 547 545 12.281.687 Podravka 190 193,40 192,50 3.381.415 Viktor Lenac 80 85 80 134.430 Zagrebačka banka 0 1.771 2.000 1.999 7.794.365 Arenaturist 51 55 51 26.327 Atlas 25 26 26 21.124 Badel 1862 65 65 65 650 Croatia osiguranje-P 3.400 3.600 3.500 260.783 Croatia osiguranje-R 3.600 3.650 3.600 1.145.431 Dalekovod 75 75 75 31.200 Gospodarsko-kreditna b. 40 40 40 2.240 Hotel Opera 123 150 150 224.800 Rabac ugost. i turizam 111 120 111 298.748 Istraraturist 84 85 85 246.137 Jadroplov 60 60 60 21.360 Jadranski naftovod 2.025 2.105 2.070 97.740 Karlovačka banka 65 67 65 214.212 Karlovačka pivovara 575 580 575 63.927 Končar 74 77 74 31.936 Kraš 219 230 221 637.877 Lola Ribar 70 70 70 9.450 Privredna banka 216 235 226 971.143 Plava laguna 540 565 560 12.215 Riječka banka 240 246 246 1.093.240 Riviera 140 149 146,80 1.097.396 Slavonska banka 667 670 670 8.686 Splitska banka 281 281 281 56.201 Sunčani Hvar 49 49 50 9.800 ZIF Središnji nacionalni 50 50 50 88.147 Štedionica Sonic 160 160 160 4.800 Varaždinska banka 150 155 155 27.540 Varteks 45 46 46 64.002 Zagrebačka banka C 800 1.000 800 86.922 Zagrebačka pivovara 1.600 1.600 1.600 16.000 Zlatni rat 53 53,13 53,13 20.438 PIF Dom 48 61 48 619.346 PIF Expandia 41 41,50 41 45.441 PIF Pleter 37 37 37 16.946 PIF Slavonski 32,60 37 32,60 144.007 PIF Sunce 31 31 31 6.200 PIF Središnji nacionalni 49 50 50 174.000 PIF Velebit 55 56 55 166.585 DAB-O-05CA* 107,20 107,50 107,50 14.770.637 HZZO-O-047A** 105,70 105,70 105,70 4.714.769 RHMF-O-049A* 101,10 101,40 101,15 22.144.238 RHMF-O-08CA** 102,30 102,65 102,65 8.368.618 81.653.178 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 01. do 07. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 560 560 560 19.039 Anita 1.650 1.650 1.650 70.950 Auto Hrvatska Split 180 180 180 39.420 Chromos Samobor 400 400 400 2.400 Dilj Vinkovci 420 420 420 13.440 Dubrava Babin Kuk 100 100 100 22.000.000 Erste&Steirmarkishe b. 4.400 4.400 4.400 4.400 Ericsson-Tesla 220 230 222 383.229 Hotel Opera 150 150 150 5.638.950 Hoteli Jadran 15 15 15 16.502 Hoteli Rabac 110 120 110 1.066.402 Hotel Tučepi 45 45 45 3.105 Istraturist 84 84 84 8.400 Jadranka 621 630 630 16.947 Jadranski naftovod 2.020 2.020 2.020 6.060 Kraš 220 220 220 2.586.100 Laguna 300 301 300 29.905.959 Lonia Kutina 46 46 46 1.835.676 MGK-Pack 25 25 25 4.600 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 42.550 Plava laguna 555 561 561 25.065 Podravka 191,50 192 192 67.699 Privredna banka 191 222 191 252.553 Riadria banka 115 115 115 9.750 Riviera 140 147,50 143 77.206.335 Štedionica Sonic-P 131 140 131 8.040 ZIF Središnji nacionalni 45,26 55 45,26 596.152 PIF Dom 48,03 61,48 49,00 3.081.738 PIF Expandia 40,00 43,94 40,05 1.847.169 PIF Pleter 32,03 38,99 34,99 3.450.011 PIF Slavonski 27,02 37,50 29,50 4.989.947 PIF Sunce 24,02 31,00 26,00 521.529 PIF Velebit 50,00 57,00 57,00 1.731.379 PIF Središnji nacionalni 48,00 50,00 49,89 182.641 RHMF-A-A* 39,99 42,00 40,00 3.008.018 RHMJ-A-A* 38,50 42,00 40,00 605.032 161.436.044 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 01. III 81.000.000 31.000.000 1,95 60.000.000 1,40 04. III 150.000.000 84.000.000 2,46 43.500.000 2,74 05. III 100.000.000 19.000.000 2,50 71.000.000 2,71 06. III 130.000.000 89.000.000 2,86 180.500.000 3,10 07. III 45.000.000 36.300.000 3,01 93.000.000 2,98 Dnevni prosjek 101.200.000 51.860.000 2,55 89.600.000 2,58 5. TVRTKE PLIVA U 2001. OSTVARILA DOBIT OD GOTOVO 1,1 MILIJARDU KUNA Farmaceutska grupa Pliva poslovnu je 2001. završila uspješno, ostvarivši neto dobit od 1,095 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije smanjenje od 3,6 posto, ali je istodobno to i rast od 9,3 posto po usporedivoj osnovi (uzme li se u obzir povrat preplaćenog poreza i činjenica da je stopa poreza na dobit sada 20 posto). Dobit po dionici iznosi 57,44 kune, a Uprava i Nadzorni odbor tvrtke predložit će skupštini dioničara (zakazanoj za 8. svibnja) isplatu dividende u bruto iznosu od 15 kuna po dionici. Taj je iznos 25 posto veći od dividende isplaćene za poslovnu 2000. Ukupni prihodi Pliva Grupe u prošloj, 80. godini postojanja tvrtke, iznosili su više od 5,27 milijardi kuna, što je porast od 6,2 posto u odnosu na godinu prije, odnosno 11 posto po usporedivoj osnovi (isključe li se prihodi od prodanog dijela programa Prehrane u 2000.) Ti su rezultati, ističu u Plivi, ostvareni porastom prodaje lijekova na recept za čak 40 posto, cijelog područja Farmaceutike, kao i organskog rasta te kupnje njemačke kompanije AWD. Sumamed i dalje ima najveći udjel u prodaji lijekova na recept, s ostvarenih 342,2 milijuna kuna. Prihodi s međunarodnih tržišta prošle su godine iznosili 3,97 milijardi kuna, što je povećanje od 16,6 posto, a time je udjel Plivinih prihoda s međunarodnih tržišta povećan sa 71,8 na 75,4 posto. Prihodi od rojaliteta viši su 8,2 posto i iznosili su 1,19 milijardi kuna. Prošla će godina ostati zabilježena zbog intenzivnih aktivnosti u istraživanju novih kemijskih entiteta i razvoju generika. Podneseno je 14 zahtjeva za registraciju novih generika u državama srednje i istočne Europe, od kojih je 8 već dobilo registracije, te 11 zahtjeva za registraciju novih generika u zapadnoeuropskim državama. Ukupna vrijednost tvrtke porasla je sa 7,55 milijardi na 8,08 milijardi kuna, a tijekom godine ukupno investicije iznosile su 952 milijuna kuna, od čega najviše 518 milijuna kuna u kapitalna ulaganja. Poslovodstvo Plive predviđa u 2002. zadržavanje stope operativne dobiti na oko 20 posto, ulaganja od oko 600 milijuna kuna te porast dobiti po dionici od najmanje 20 posto. DEVET PRELIMINARNIH PONUDA ZA KUPNJU CROATIA OSIGURANJA Ukupno devet potencijalnih ulagača dostavilo je do četvrtka u 16 sati svoje preliminarne neobvezujuće ponude za kupnju dionica najveće hrvatske osiguravateljne tvrtke Croatia osiguranje, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva. Tako su za većinski paket od 51 posto dionica Croatia osiguranja zainteresirani njemački Allianz, Domaći konzorcij, austrijski Grawe i Uniqua, američki Leucadia National Corporation, TBI Holding, registriran u Nizozemskoj sa pretežito izraelskim kapitalom te slovenski Triglav. Interes za kupnju manjinskog paketa dionica iskazali su Europska banka za obnovu i razvitak te IFC (dio Svjetske banke). Temeljem oglasa Vlade i Ministarstva gospodarstva, istodobno objavljenog u "Vjesniku" i međunarodnom izdanju Financial Timesa, svoj početni interes za kupnju 51 posto dionica Croatia osiguranja, do zaključno 8. veljače, iskazao je 21 potencijalni ulagač. Njih 18 potom je preuzelo informacijski memorandum o tvrtki, a polovica njih je i predala preliminarnu neobvezujuću ponudu. Vladin savjetnik za privatizaciju sačinit će analizu svih preliminarnih neobvezujućih ponuda koje će dostaviti Vladi na uvid u roku od 10 dana, zajedno s prijedlogom užeg kruga ponuđača koji će biti pozvani da nakon 'due diligencea', detaljna pregleda tvrtke, podnesu krajnje, obvezujuće ponude. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda bit će određen naknadno, no prema prijašnjim planovima očekuje se da će investitori biti pozvani da podnesu svoje obvezujuće ponude početkom srpnja ove godine, izvijestili su iz Ministarstva. Među ponuđačima je i jedna hrvatska ponuda, i to ona konzorcija, za kojeg je ponudu dostavila konzultantska kuća Investco. Iz te tvrtke, neposredno nakon objave imena pristiglih ponuđača, objavljeno je da su u konzorciju 43 hrvatske tvrtke. DUGOROČNI PLANOVI PLINIFIKACIJE HRVATSKE Projekt plinifikacije Hrvatske, koji podrazumijeva projekt "Mala Gea", plinovod prema Dalmaciji, modernizaciju sustava u sjevernom dijelu zemlje, procjenjuje se na oko 430 milijuna dolara, a moguće ga je provesti u idućih deset, jedanaest godina, istaknuto je u utorak na okruglom stolu "Razvoj plinskog gospodarstva Hrvatske kao poticaj ukupnog ekonomskog razvoja". Prema podatcima predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Miljenka Šunića, tek oko jedna trećina Hrvatske je plinificirana, što je brojka od oko 430.000 potrošača plina. Jedina svijetla točka je Varaždin, koji je sto posto plinificiran, a nemoguće je da turističke regije, Istra, Kvarner i Dalmacija osiguraju kvalitetne usluge trošeći samo električnu energiju, kazao je Šunić. Nakon što je talijanska strana odustala od projekta "Gea", INA je razradila projekt "Mala Gea" kojim bi se plinovodom povezalo polje "Ivana" u sjevernom Jadranu s Pulom, te dalje s Karlovcem. Projekt je težak više stotina milijuna dolara, u njemu bi INA bila glavni ulagač, a računa se i na ulaganja distributera prirodnog plina, kazao je savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić. Plinoopskrbi sustav u idućih je deset godina moguće izgraditi uz razumnu cijenu, ističe direktor PLINACRO-a Damir Karačić. Danas je, kaže, cijena transporta plina jedan američki cent, a povećanjem transportne tarife za jedan cent moguće je u razdoblju 10, 12 godina izgraditi plinovod Pula-Karlovac, plinovod prema Dalmaciji, modernizirati postojeću mrežu na sjeveru zemlje. Karačić je precizirao da bi 192 kilometra dugačak plinovod Pula-Karlovac, vrijedan 93 milijuna dolara, mogao biti sagrađen za tri, četiri godine. Niz predradnji je već obavljeno, a zapelo je, napominje, u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj, zbog problema u odnosima županije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, još nije obavljen javni uvid u trasu, nakon čega se tek može dobiti lokacijska dozvola. Projekt "Mala Gea" daje mogućnosti i razvoja plinoopskrbnog sustava prema Dalmaciji, plinovodom od Vrbovskog prema Splitu. Vremenski, radovi na tom projektu mogli bi početi 2005., a mogao bi biti završen u roku pet godina. Sjever Hrvatske već ima razvijenu plinsku mrežu, ali njoj je neophodna modernizacija (popravak mreže, novi dispečerski sustav, i sl.) što je investicija vrijedna 230 milijuna kuna, rekao je Karačić. Projekt "Mala Gea" omogućio bi i diverzifikaciju dobavnih pravaca plina, kojega Hrvatska trenutno uvozi jedino iz Rusije. Spajanje polja u sjevernom Jadranu s Pulom omogućilo bi i spajanje Pule s plinovodom na talijanskoj obali i time mogućnost uvoza plina iz Italije, ističe savjetnik izvršnog direktora Naftaplina Vladimir Kramberger. HTCRONET UVEO KOMERCIJALNI GPRS ROAMING HTcronet, operater mobilne telefonije Hrvatskog telekoma (HT) u suradnji sa slovenskim GSM operaterom Mobitelom d.d. od 1. ožujka ove godine svojim korisnicama nudi GPRS roaming, odnosno mogućnost korištenja GPRS-a i u inozemstvu. Kako su izvijestili iz HTcronet- a, usluga GPRS roaminga testirana je tijekom veljače te je od 1. ožujka u komercijalnoj ponudi HTcronet korisnicima koji se nađu u Sloveniji i to bez dodatnih podešavanja mobilnih telefona. GPRS (General Packet Radio Service) uslugu HTcronet je na hrvatsko tržište uveo početkom srpnja prošle godine, a omogućava brži prijenos različitih podataka i pristup Internetu preko mobilnih telefona. Iz HTcroneta napominju kako GPRS roaming planiraju, nakon Slovenije, do kraja ove godine proširiti i na druge države, u suradnji sa operaterima mobilne telefonije, partnerima HTcroneta. PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 107 MILIJUNA KUNA Koncern Končar u siječnju je ostvario prihode od prodaje proizvoda i usluga (bez prodaje između povezanih društava) u iznosu od gotovo 107 milijuna kuna, što je 28,6 posto više nego u istom mjesecu lani, objavili su iz tog koncerna. Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 60,2 milijuna kuna, što je povećanje od 29,7 posto, dok je prodaja na inozemnom tržištu iznosila 46,7 milijuna kuna i bila je veća 27,1 posto. Izvoz u ukupnoj prodaji sudjeluje sa 44 posto. Najveći udio (67 posto) u ukupnoj prodaji ostvarila su društva poslovnog područja Energetike i transporta i to u iznosu od 72,1 milijun kuna. Društva tog poslovnog područja 48 posto prodaje plasiraju na inozemna tržišta. Društva poslovnog područja Industrije ostvarila su ukupnu prodaju od 14,5 milijuna kuna ili 14 posto ukupne prodaje Koncerna, poslovnog područja Trgovine 14,3 milijuna kuna, a četiri društva unutar Posebnih djelatnosti 6,1 milijun kuna. LIKVIDIRANO PRVO HRVATSKO NAFTNO POLJE Prvo veće hrvatsko naftno-plinsko polje Gojlo, nedaleko Kutine, nedavno je napušteno. To je prvo Inino polje koje je zauvijek napušteno jer su iscrpljene pridobive zalihe koje je bilo isplativo proizvesti, objavljeno je nedavno u "Vjesniku Ine". Istražno bušenje na polju Gojlo počelo je još 1917., a dovršeno 1949. godine. Na tom je polju izgrađeno 78 bušotina sa 79 kanala, a proizvoditi je počelo 1939. Proizvodnja nafte završena je 1964., a četiri godine kasnije, 1968. završena je i proizvodnja plina. U tih 29 godina rada na Gojlu je proizvedeno više od 336 tisuća kubika nafte i oko 179,5 milijuna prostornih metara plina. Inina Služba za razradu razmatrala je, prilikom izrade zadnjeg elaborata o rezervama, mogućnost i ekonomsku opravdanost revitalizacije polja. Zbog zastarjele bušotinske opreme i dotrajalosti postrojenja, uređaja i cjevovoda, morale bi se izraditi nove bušotine, te sabirno- otpremni sustav. Preostale količine ugljikovodika nisu, međutim, opravdavale potrebna velika ulaganja i angažiranje stručnjaka i opreme, pa je odlučeno da se polje trajno napusti. Iako su projekti za likvidaciju 58 bušotina napravljeni još 1974., tek se 2000. počelo s radovima. Nakon godinu i pol dana građevinskih, strojarskih, remontnih i ostalih radova, te na kraju izravnavanja površine i nasipanja plodne zemlje prostor nekadašnje bušotine vraćen je u prvobitno stanje i predan vlasniku na korištenje. SVE USPJEŠNIJE POSLOVANJE RIJEČKOG "EUROMODULA" Tvrtka "Euromodul" iz Viškova kod Rijeke ostvarila je u 2001. poslove vrijedne više od 3,3 milijuna eura (6,5 milijuna DEM), a ove godine opseg poslova planira i povećati, rečeno je u četvrtak na primanju koje je za Dragutina Babića, dobitnika "Zlatne kune" Hrvatske gospodarske komore za 2001. u kategoriji inovacija, te osnivača i direktora "Euromodula", priredio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. "Zlatnom kunom" nagrađeni višenamjenski stol za domaćinstvo i poslovni prostor jedan je od 21 prijavljenoga izuma tvrtke "Euromodul". Svi se proizvodi, razni objekti komunalne opreme (autobusne i tramvajske čekaonice, telefonske govornice, reklamni panoi i sl.) temelje na patentiranim inovacijama. Na inozemna se tržišta plasira 32 posto proizvodnje, a od početka ove godine već su ugovoreni novi poslovi vrijedni pola milijuna eura. Najveći je naručitelj proizvoda tvrtke "Euromodul" austrijska tvrtka "Europlakat Internacional" koja posluje u gotovo svim tranzicijskim zemljama i koja je koncesionar Grada Rijeke za postavljanje komunalne opreme. Istoj je tvrtki opremanje komunalnih prostora povjerila i Opatija. OTVORENE PONUDE ZA TURISTIČKE TVRTKE Na natječaj za prodaju ukupno 11 dalmatinskih hotelsko-turističkih tvrtki, koji je Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio sredinom siječnja, pristigle su ponude za samo pet tvrtki, a najviše je ponuda, ukupno šest, pristiglo za dubrovački hotel Kompas. Povjerenstvo za javno otvaranje ponuda HFP-a otvorilo je pristigle ponude, među kojima su, uz Hotel Kompas, bile i dvije ponude za Hotel Osmine iz Slanog, po jedna ponuda za Srebreno iz Mlina, dubrovački hotel Lero, te hotelsko poduzeće Plat za koju je utvrđeno kako je nepotpuna. Za Hotel Kompas, čija je temeljna glavnica 14 milijuna kuna, oglašena je prodaja 83,31 posto dionica, po cijeni 5 posto od nominale, odnosno 724,6 tisuća kuna. Hotel Kompas ima i ukupno 60 milijuna kuna duga. Na natječaj se javila londonska tvrtka Eurotrade Investments koja nudi 575 tisuća eura (4,3 milijuna kuna) i otkup duga. Iza te tvrtke, a kako se čulo u HFP-u, stoji njemački touroperator Holiday Reisen. Ponudu je dostavila i slovenska tvrtka Kompas koja nudi ukupno 3 milijuna eura, od čega 300 tisuća eura za ponuđeni dio dionica, a ostalo za otplatu duga državnim vjerovnicima. Ponudu je dostavio i Goran Štrok, koji nudi 2,17 milijuna kuna te preuzimanje financijskih obveza tvrtke u visini 6,5 milijuna eura. Zračna luka Dubrovnik također je jedan od ponuđača, s nešto više od milijun kuna, Jurica Carić nudi 869,5 tisuća kuna, dok tvrtka Raguza iz Dubrovnika nudi 750 tisuća kuna. Zaposlenici Hotela Osmine te Ponent iz španjolske Palma de Mallorce, ponuđači su za kupnju 95 posto dionica tvrtke Hoteli Osmine. Umjesto traženih 696 tisuća kuna, zaposlenici su ponudili 710,7 tisuća kuna, a Španjolci milijun kuna, a oba ponuđača iskazuju spremnost za podmirivanjem dugova društva. Za 65,41 posto dionica HTP Srebreno iz Mlina stigla je jedino ponuda talijanske Essential Finance Croazia, koji su ponudili 9,55 milijuna kuna, što je nešto više od početne cijene. Za 84 posto dionica dubrovačkog hotela Lero traži se 1,4 milijuna kuna, a pristigla je 1,5 milijuna kuna vrijedna ponuda tvrtke KALEB Intertrading iz Beča. PRODAJA PROIZVODNOG DIJELA DUGORATSKE TVORNICE U STEČAJU "DALMACIJE" Skupština vjerovnika dugoratske tvornice ferolegura u stečaju "Dalmacija" u utorak je na ročištu odlučila javnim natječajem u cijelosti prodati proizvodni dio tvornice. Prije gotovo jednoglasno prihvaćene odluke rasprava je bila burna, a na trenutke i žučna, a u glasovanju se jedini suzdržao opunomoćenik dogoratske općine. Stečajni upravitelj Vladimir Sprečkić prihvatio je vjerovnički prijedlog pa će budući kupac morati preuzeti 421 radnika i nikomu od njih 10 godina neće smjeti dati otkaz kao tehnološkom višku. Također je prihvatio da početna cijena umjesto 3,3 milijuna eura bude u visini utvrđenih tražbina zaposlenika na osnovi troškova postupka i ukupnih tražbina vjerovnika prvoga višeg isplatnog reda tj. radnika te fondova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Time bi početna cijena bila oko šest milijuna eura, a natječaj bi se proveo do kraja travnja, uz javno otvaranje ponuda. Na primjedbe vjerovnika što je s rudom i sirovinama u krugu tvornice sudac i stečajni upravitelj su odgovorili da one nisu predmet prodaje. Na početku ročišta predstavnik Ministarstva financija i Hrvatskog fonda za privatizaciju, inače zamjenik ministra financija Juro Bajić, zatražio je novu procjenu vrijednosti imovine tvornice te opoziv stečajnog upravitelja Sprečkića koji stečaj, ustvrdio je Bajić, vodi nestručno i gomila troškove. Zamjerio je i sucu kako vodi postupak, a nakon brojnih primjedaba i izjave sucu da je bezobrazan, sudac Damir Čudina udaljio je Bajića iz dvorane. Izvan dvorane Bajić je novinarima izjavio da nije protiv prodaje, ali se protivi načinu procjene imovine te vođenju ročišta koje u pitanje dovodi ne samo provedbu zakonitosti nego i vjerovničke interese. Riječ je o zakulisnim igrama u korist budućeg kupca, pa se pretvorbene zlouporabe prenose na stečajne postupke, rekao je Bajić, upitavši tko će odgovarati u slučaju lošeg ishoda te prodaje. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO IZASLANSTVO S LABUSOM Izaslanstvo hrvatske Vlade s potpredsjednikom Slavkom Linićem na čelu sastalo se u utorak u Beogradu s potpredsjednikom jugoslavenske vlade Miroljubom Labusom. Hrvatska vlada želi da se sporazumi koje dvije zemlje moraju potpisati, posebno sporazum o slobodnoj trgovini, potpišu do jeseni ili tijekom nje, izjavio je potpredsjednik hrvatske Vlade nakon razgovora s Labusom. Uz potpredsjednika Linića, u hrvatskom izaslanstvu bili su ministar gospodarstva Goranko Fižulić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. "Osjećam da možemo poručiti Europi kako smo spremni na suradnju i da nam je želja pokazati kako ljudi ovdje znaju stvarati, zarađivati i gledati u budućnost", kazao je Linić. Istaknuo je da treba maksimalno raditi na tome da se prevladaju prepreke i neriješena pitanja, te da su susreti na gospodarskom planu primjer kako treba riješiti političke probleme i one koje smo naslijedili iz prošlosti. Da bi se to ostvarilo, dogovoreno je da će se početi s procesom liberalizacije viza za gospodarstvenike, što bi trebalo dovesti do toga da se ne pravi razlika između njih i običnih građana, kazao je Linić, dodavši da bi se i u tome trebali vidjeti rezultati do kraja godine. Izrazivši nadu da će se sto prije parafirati sporazum o slobodnoj trgovini, Labus je rekao da se razgovaralo i o spornim pitanjima, te da je i taj razgovor dvaju potpredsjednika vlada bio konstruktivan i poticajan. NE UKIDAJU SE VIZE IZMEĐU SRJ I RH, NEGO SE OLAKŠAVA VIZNI REŽIM U povodu napisa u dijelu medija o ukidanju viza i carina između RH i SRJ, nakon jučerašnjeg boravka hrvatskog izaslanstva u Jugoslaviji, Vladin ured za odnose s javnošću objasnio je u srijedu da se vize ne ukidaju nego se olakšava vizni režim. "Mediji su netočno prenijeli informaciju o ukidanju viza i carina između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. Vođeni su razgovori o liberalizaciji viznog sustava, što znači olakšavanje viznog režima, a ne njegovo ukidanje", kaže se u priopćenju Vladina ureda. AMERIČKI PUTNIČKI AGENTI U HRVATSKOJ Skupina od 25 vlasnika i direktora više američkih putničkih agencija od 11. do 13. ožujka posjetit će Hrvatsku, odnosno Zagreb i Opatiju, a s ciljem upoznavanja turističke ponude tih gradova, izvijestili su iz putničke agencije Kompas Zagreb, suorganizatora toga studijskog putovanja. Američki će putnički agenti prije Hrvatske u sklopu svog studijskog putovanja do 11. ožujka boraviti u Italiji i Sloveniji. U Italiji će posjetiti gradove Milano, Malpensu i Veneciju, a u Sloveniji Bled. U Zagreb dolaze u nedjelju, 10. ožujka, kada će za njih biti organizirano razgledavanje grada. Nakon Zagreba agenti će boraviti dva dana u Opatiji, odakle će i u obilazak Istre te tako završiti putovanje. 7. UDRUGE RAZVIJATI DOMAĆU PROIZVODNJU PIĆA Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) svoje će aktivnosti za ovu godinu usmjeriti u razvoj te djelatnosti, insistirajući na poticajnim mjerama za razvoj te grane, zaštitu domaće proizvodnje i suzbijanje "crnog tržišta" te usklađivanje domaće zakonske regulative s zakonodavstvom i normativima Europske unije (EU). Što se tiče trenutačnog stanja u toj grani, podaci pokazuju kako se pad proizvodnje i potrošnje jakih alkoholnih pića nastavlja iz godine u godinu. Prošle je godine tako ukupna proizvodnja iznosila 18,1 milijun litara, što je za 1,7 milijuna litara manje nego u prethodnoj godini. U ukupnoj proizvodnji i dalje je drastičan pad proizvodnje brandya, zatim vinjaka, dok je proizvodnja šljivovice u slabom porastu. Izvoz je lani također nastavio trend pada i manji je za 1,1 milijun litara u odnosu na godinu ranije, tj. izvezeno je 6,1 milijun litara jakih alkoholnih. Posljedica je to, kažu u GIUPP-u, poremećenog odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, koja je glavna izvozna destinacija. Naime, najnoviji sporazum Vlade RH i BiH o uvođenju bescarinskog prometa robe pogoršao je izvozne rezultate na to tržište. Problem predstavlja i pomanjkanje izvozne strategije na zemlje zapadnog tržišta. Istodobno, uvoz jakih alkoholnih pića prošle je godine iznosio 1,4 milijuna litara, što je u odnosu na godinu ranije porast od 8,7 posto. Najviše se uvozilo likera, wiskya, šljivovice, tekile, vinjaka i vodke. Najstabilniji dijelovi cjelokupne djelatnosti pića, što ih okuplja GIUPP, i dalje su proizvodnja bezalkoholnih pića i mineralnih voda. Tako je promet bezalkoholnih pića prošle godine na domaćem tržištu porastao 27 posto u odnosu na 2000. godinu, pri čemu je promet osvježavajućih pića porastao 40 posto, voćnih sirupa za jedan posto, dok je promet voćnih sokova smanjen 12 posto. Istodobno, najveći problemi s kojima se suočavaju domaći proizvođači bezalkoholnih pića su uvoz i siva ekonomija. DRVNA INDUSTRIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U KRIZI Drvna industrija Primorsko-goranske županije je u krizi, dio proizvođača jedva posluje, u dijelu poduzeća traje stečajni postupak, a dio se nalazi pred stečajem, upozoreno je u četvrtak na sjednici Strukovne skupine industrijske prerade drva Županijske gospodarske komore u Rijeci. Iako je drvna industrija strateški značajna za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, posebice Gorskog kotara koji raspolaže kvalitetnom sirovinom i u blizini je kvalitetnih tržišta, stanje u toj djelatnosti je loše. U drvnu industriju, odnosno proizvodnju finalnih proizvoda od drva nije se ulagalo, neriješeni su vlasnički odnosi, visoke su cijene obrtnog kapitala. Nasuprot tome, u pilansku preradu drva proteklih se desetak godina dosta ulagalo pa su pilanski kapaciteti dvostruko veći od drvne mase (trupaca) koju im Hrvatske šume mogu isporučiti. Zbog znatno veće potražnje u odnosu na ponudu trupaca, veću količinu i kvalitetnije trupce uspijevaju nabaviti samo pilane koje ih mogu platiti odmah. Nastavljeni su i negativni trendovi u izvozu, rečeno je na sjednici, jer se značajan dio oblovine izvozi bez daljnje prerade pa su talijanski kupci cijene otkupa snizili za oko 30 posto. Oko 80 posto svih proizvoda drvne industrije županije i nadalje se izvozi u Italiju, najviše sirove drvene građe čija je vlažnost preko 35 posto. No, tehnologija završne prerade drva u Italiji sasvim je modernizirana i zahtijeva drvo s niskim postotkom vlage pa će se izvoz domaće sirove drvne građe vjerojatno smanjiti. Hrvatski bi proizvođači trebali proširiti paletu svojih proizvoda od drva, ponuditi inozemnim tržištima polugotove ili gotove proizvode i tako povećati prihode, stav je komore. ZNA LI HRVATSKA GOSPODARITI ZNANJIMA? Razina znanja kreiranog u hrvatskim organizacijama je nedovoljna, uslijed čega u mnogima od njih dolazi do zaostajanja u konkurentnosti te izostanka stvaranja vrijednosti iako za to postoje objektivne mogućnosti. Istaknuto je tou srijedu na Forumu "Zna li Hrvatska gospodariti znanjima?" koji se održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Spomenuti problem posebice je izražen u javnim i gradskim te neprivatiziranim poduzećima. Uzrok tomu leži u organizacijskom kontekstu, odnosno lošim odnosima, nedostatku vizije i strategije razvoja. Stoga je nužno, rečeno je na Forumu, pokrenuti proces transformacije organizacije u brojnim hrvatskim institucijama te unaprijediti sustav korporativnog upravljanja. Zaključivanje, pak, strateških saveza s vodećim europskim kompanijama hrvatskim će poduzećima omogućiti stjecanje znanja i jačanje njihove konkurentnosti. Jer suočavanje s izazovima tržišta Europske unije (EU) od hrvatskih poduzeća zahtijeva promišljanje inovativnih strategija, kao i korištenje novih oruđa, a jedno od najvažnijih svakako je upravljanje znanjima. HUB O PROMJENAMA U PLATNOM PROMETU Radna skupina za provedbu reforme platnog prometa Hrvatske udruge banaka (HUB) izrazila je zadovoljstvo pojačanim informiranjem javnosti, a posebno poslovnih subjekata o završnoj fazi reforme platnog prometa u Hrvatskoj, priopćeno je u ponedjeljak iz HUB-a. U cilju izbjegavanja gužvi u bankama i Financijskoj agenciji (FINA) pri kraju roka za otvaranje računa, iz HUB-a ujedno skreću pozornost na neke aspekte koji možda nisu bili dovoljno razjašnjeni. Tako ističu kako je posljednji rok za otvaranje računa 15. ožujka, što znači da poslovni subjekti koji do 18. ožujka ne otvore račun, neće moći obavljati platni promet, odnosno obavljati bilo kakva plaćanja ili primanja sredstava sve dok to ne učine. Za one poslovne subjekte koji do isteka roka ne otvore račun, FINA će u roku od 18. do 25. ožujka prenositi sredstva na račun banke u čijem su se depozitu sredstva prije vodila. No, tim novcem tvrtke neće moći raspolagati sve dok ne otvore platno-prometni račun na koji će prenijeti ta sredstva. GRAĐEVINARI PROTIV UVOZA RADNE SNAGE Bez obzira na intenziviranje investiranja u infrastrukturu, posebice cestogradnju i stanogradnju, kapaciteti domaćih građevinskih tvrtki još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni, jer je sadašnji broj radnika dovoljan za zadovoljavanje potreba te stoga nije potrebno uvoziti radnu snagu. Istaknuo je to u utorak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predsjednik Predsjedništva Udruge poslodavaca graditeljstva Boris Čupić. Dodao je kako poslodavci podržavaju program hrvatske Vlade koji predviđa pokretanje investicijskog ciklusa u graditeljstvu, osobito na projektima cestogradnje i stanogradnje koji počivaju na čvrsto definiranim izvorima financiranja. Spomenutim programima, kazao je, omogućava se domaćim tvrtkama da u ravnopravnoj i poštenoj tržišnoj utakmici pobjeđuju na javnim natječajima te zaključuju ugovore i obavljaju građevinske radove. U hrvatskom je graditeljstvu trenutačno zaposleno 60 tisuća radnika, što je, kazao je Čupić dovoljno za poslove koji se najavljuju. Mišljenja je i kako je domaća niskogradnja u mogućnosti izvršiti sve projekte na autocesti Zagreb-Split. Poslodavci drže kako je za razvitak graditeljstva kao gospodarske grane nužno osigurati uvjete za poštenu tržišnu utakmicu, suzbiti rad na crno te kroz donošenje kvalitetnijeg propisa o licenciranju omogućiti stvaranje registra građevinskih tvrtki kojim bi se utvrdilo koje su tvrtke osposobljene za izvođenje pojedinih vrsta radova u vlastitim pogonima.