NJ 8.III.-DIE WELT-SAD SE BOJI ATOMSKE BOMBE

NJEMAČKA DIE WELT 8. III. 2002. SAD se boji atomskog udara "Irak bi mogao za nekih pet tjedana biti sljedeći cilj američkog protuterorističkog rata. Američki stručnjaci za sigurnost su sigurni: revolucionarnu gardu Sadama Huseina snaći će ista sudbina kao talibane i Al Kaidsu u Afganistanu. Ako se uz to u Iranu još raspadne režim mula, na srednji bi se Istok opet mogli vratiti demokratski odnosi a izvoz nafte na Zapad postati sigurnijim. Na zasjedanju o sigurnosti koje su u Washingtonu održali Njemačko društvo za vanjsku politiku i Sveučilište Harvard, vodeći su članovi Bushove administracije skeptičnim Europljanima dali do znanja da će Amerika, ovisno o vojnoj operaciji, potražiti potrebne koalicijske partnere. Od slučaja do slučaja SAD bi mogao birati između Europljana, Rusije, ali i zemalja poput Indije i Pakistana. Jer protuteroristički će rat trajati dulje nego što misle oni sa strane. U Washingtonu računaju s novim terorističkim napadom u vezi kojega se potajno nagađa o napadu atomskom bombom. Novo ustrojena supervlast za državnu sigurnost može u iduće dvije godine izdati jedanaest milijarda dolara kako bi spriječila tu opasnost. Zbog novih scenarija prijetnje, stari NATO postaje bezvrijedni papir. Amerika je spremna za dubokosežnu preinaku NATO-a, pri čemu više nije isključeno članstvo Rusije. Europski prigovori da Rusija nije dio zapadne zajednice vrijednosti, u Washingtonu izazivaju negodovanje: američki kongres ne bi uložio novac u očuvanje sustava vrijednosti ako bi se upletanjem Moskve mogao susresti s novom prijetnjom. Za globalni rat protiv terora bivša velesila Rusija, tako kaže jedan bivši američki general, raspolaže s boljim kapacitetima nego stari saveznici, primjerice u transportu, satelitskom izviđanju, posebnim postrojbama i mreži tajnih služba u arapskim zemljama. Ako osim toga dođe do većeg sukoba u Perzijskom zaljevu, za SAD bi bilo poželjno da Rusija privremeno nadomjesti arapske zemlje u opskrbi naftom. Čini se da je Bushova administracija dugoročno ipak zainteresirana za izgradnju zajedničke proturaketne obrane za Europu - zajedno s Rusijom. Unatoč približavanju, još postoje mnoge napetosti u američko- ruskom odnosu. Ruske zahtjeve za obvezujućim ugovorom o uništavanju atomskih bojnih glava Washington ne želi ispuniti. Naposljetku ne zna se neće li za deset godina, kad Kina postane nova velesila u Aziji, Americi ipak biti potreban veći nuklearni kapacitet. U Americi i dalje vlada nepovjerenje u pogledu nuklearne suradnje Rusije s Iranom. Moskva bi, govori se u Washingtonu, smekšala režim neširenja i isporučivala bi Iranu komponente za izradu atomskog oružja. Američki se stručnjaci nadaju da bi model svemirske suradnje mogao poslužiti kao primjer za suradnju u atomskoj energiji. Europljanima koji su tako opterećeni vlastitim unutarnjim reformama i širenjem EU-a na Istok da im se, čini se, pogled na radikalne promjene u svjetskoj politici izgubio, neće biti od koristi optuživanje Amerike za unilateralizam niti nada da će ih Washington unaprijed obavijestiti o svakom vojnom postupku. EU bi mogao dati svoj vlastiti doprinos protuterorističkom savezu ako konstruktivno sudjeluje u američko-ruskom dijalogu o sigurnosti", piše Alexander Rahr.